Veleposlanik Krnić informirao Udbu: Znate li koje su tajne službe postojale u SFRJ?

Foto: wikipedia, MVEP

Narod.hr nakon svjedočanstva profesorice povijesti Ivanke Madunić Kuzmanović ekskluzivno je objavio dokument koji je potpisao Frane Krnić, aktualni 75-godišnji hrvatski veleposlanik u Danskoj, 1986. godine i kojim je kao načelnik II uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove Jugoslavije tražio nadzor nad njom od Službe državne bezbednosti uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekskluzivno: Dokument kojim aktualni veleposlanik Krnić informira Udbu o prof. Madunić Kuzmanović

Frane Krnić taj je dopis potpisao kao načelnik II. uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove. Dakle, Krnić u tom trenutku nije konzul u smislu da radi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu SFRJ u inozemstvu već je dužnosnik/funkcionar Saveznog sekretarijata za vanjske poslove u Beogradu i to na mjestu načelnika II. uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju. II. uprava SID-a (jedan od odjela unutar SID-a) imala je nadležnost za praćenje djelovanja neprijateljske emigracije.

Riječ je o formalnoj suradnji dviju (saveznih) tajnih službi bivše SFRJ. Ta suradnja bila je regulirana posebnim propisima i te je dopis u skladu s odredbama tada važećih propisa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smisao svega je da je Frano Krnić pisao ovaj dopis u statusu dužnosnika (načelnika II. uprave) SID-a (tajne/obavještajne služba ministarstva vanjskih poslova SFRJ), da dopisom prosljeđuje informaciju koju je SID ocijenio operativno interesantnom za rad SDS (II. odjel, nadležan za neprijateljsku emigraciju) na daljnje postupanje SDS-a te da iz ovog dopisa ne proizlazi suradnički odnos Frane Krnića s Udbom. Frane Krnić je u trenutku pisanja ovog dopisa na daleko višoj poziciji u sustavu tajnih službi bivše SFRJ nego što bi to bio kao “obični” suradnik UDBe, SID ili KOS-a (kod čega pojam „suradnik“ ima zaista mnogo značenja ali, u ovakvom kontekstu, uvijek označava osobu izvan profesionalnog sastava tajnih službi SFRJ).

Novi skandal MVEP-a razotkriva Hrvatica iz SAD-a: ‘Današnji veleposlanik u Danskoj ‘naručio’ je jugoslavensku miliciju da me prati’

Tko je Frane Krnić, zbog kojeg nam se obratila profesorica povijesti iz SAD-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tajne službe u SFRJ

„Udba“ (kratica od Uprava državne bezbednosti) nastala je 1946. godine (kao civilna tajna služba iz nekadašnje OZNE – Odeljenje za zaštitu države nakon njene podjele na civilnu i vojnu tajnu službu), a taj naziv se zadržao kao kolokvijalan za civilnu tajnu službu SFRJ koja je od 1966. (pad Aleksandra Rankovića) preimenovana u Službu državne sigurnosti/bezbednosti (SDS odnosno SDB).

Općenito, u razdoblju između 1980. i 1990. godine u SFRJ je djelovalo (najmanje) 13 tajnih službi i to:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Služba državne sigurnosti/bezbednosti (SDS odnosno SDB, kolokvijalno UDBA) koja se sastojala od jedne Savezne službe državne sigurnosti/bezbednosti pri saveznom sekretarijatu za unutrašnje poslove (SDS SSUP ili SDB SSUP ili SDV SSUP – hrv., srp., slo.), od 6 republičkih službi državne sigurnosti/bezbednosti/varnosti pri republičkim sekretarijatima za unutrašnje poslove (u SRH: SDS RSUP SRH, u SR BiH: SDB RSUP BiH, u SR Slo SDV RSUP, itd.) te od 2 pokrajinske službe pri pokrajnskim sekretarijatima za unutrašnje poslove (Vojvodina: SDB PSUP SAP Vojvodine i SDB PSUP SAP Kosovo).

2. Organ bezbednosti JNA (ili ono što kolokvijalno nazivamo KOS – Kontraobavještajna služba po nazivu koji je dobila prilikom izdvajanja iz OZNE 1946. godine) – dakle vojna tajna služba okrenuta kontraobavještajnim poslovima odnosno kontraobavještajnoj zaštiti Jugoslavenske narodne armije – imala grupe i/ili oficire u svim jedinicama JNA

3. Vojna obavještajna služba Saveznog sekretarijata za narodnu obranu – obavještajna služba „okrenuta“ prema stranim vojnim silama i radila na prikupljanju podatka o stranim vojskama

4. Služba za istraživanje i dokumentaciju (SID) pri Saveznom sekretarijatu za vanjske/inostrane poslove SFRJ – radilo se o posebnoj službi unutar saveznog sekretarijata vanjskih poslova koja je djelovala kontraobavještajno (zaštita ambasada i konzulata SFRJ u inozemstvu) ali obavještajno (prikupljanje podataka o zemljama domaćinima, ali i o emigraciji u zemlji gdje se nalazilo veleposlanstvo ili konzulat)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

5. Služba za pitanja zaštite ustavnog poretka (krovna analitička služba pri Saveznom savjetu za zaštitu ustavnog poretka Predsjedništva SFRJ) – nije imala vlastitu operativu već je bila ovlaštena koristiti operativu drugih službi.

Napomena: korišteni su ondašnji izvorni nazivi koji ne odgovaraju duhu suvremenog hrvatskog jezika već su bili u uporabi za vrijeme Jugoslavije kada se iza krinke “jednakosti” hrvatskog i srpskog jezika krilo nametanje srpskog na štetu hrvatskog, zatirući i omalovažavajući hrvatske posebnosti. U skladu s jugoslavenskim državnim unitarizmom te razlike nazivane su nacionalnim varijantama (npr. ambasada=veleposlanstvo, sekretarijat=ministarstvo, unutrašnja=unutarnja i sl.).

Veleposlanik Krnić tvrdi: ‘Bio sam na drugom kraju svijeta’; Prof. Kuzmanović: ‘Može reći što želi, postoje pisani tragovi njegove službe’ 

 Ured predsjednice o veleposlaniku Krniću i njegovom informiranju Udbe o prof. Kuzmanović

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.