Nakon objave svjedočanstva profesorice povijesti Ivanke Madunić Kuzmanović o tome kako ju je ispitivao Frane Krnić, aktualni 75-godišnji hrvatski veleposlanik u Danskoj, 1986. godine, te je kao načelnik II uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove Jugoslavije tražio nadzor nad njom od Službe državne bezbednosti uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj, poslali smo upite o o Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj(veleposlaniku Frani Krniću), Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Vladi RH(premijeru) i Uredu predsjednice RH.
Odgovor veleposlanika Krnića, te komentar gospođe Madunić Kuzmanović na njegov odgovor možete pročitati ovdje:
Osim odgovora veleposlanika Krnića dobili smo i odgovor iz Ureda predsjednice, od savjetnika Predsjednice Republike za vanjsku i europsku politiku veleposlanika Daria Mihelina.
Tražili smo odgovor na tri pitanja:
Je li predsjednica bila upoznata s djelovanjem g. Krnića prema hrvatskom iseljeništvu u vremenu dok je bio načelnik II uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove Jugoslavije?
Smatra li da je kršenje građanskih i ljudskih prava koje opisuje gospođa Kuzmanović spojivo s dužnostima koje g. Krnić obnaša u hrvatskoj diplomaciji?
Je li točna informacija da je g. Krnić iz mirovine „vraćen“ na položaj konzula Republike Hrvatske u Danskoj? Ako jest – na čiji zahtjev i prema kojim kriterijima?
Odgovor koji smo dobili:
„Veleposlanik Frane Krnić postavljen je za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj 1.9.2014., prije početka mandata Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Predsjednici Republike je poznat rad veleposlanika Krnića u službi vanjskih poslova bivše države, ali ne i ovakvo postupanje koje navodi gospođa Kuzmanović.
Mjesto veleposlanika u Kraljevini Danskoj je na popisu onih koje čeka promjena u nadolazećim mjesecima, za što se Predsjednica zalaže.
Pri odabiru kandidata za mjesta veleposlanika i generalnih konzula Republike Hrvatske u inozemstvu Predsjednica Republike drži da se treba voditi kriterijima učinkovitosti, profesionalnosti i odanosti državi kandidata u vidu.
Također, zalaže se pri tome za postavljanje jasnih načela: u najvećoj mogućoj mjeri upućivati diplomate iz službe vanjskih poslova s odgovarajućim diplomatskim iskustvom i zvanjem, osim kad je svrsishodno uputiti nekog društvenog ili gospodarskog uglednika; osvježiti službu vanjskih poslova i davati prednost dokazanim diplomatima novijih naraštaja pred onima koji su stalno u rotaciji, a posebice pred onima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu; te ograničiti broj mandata u slijedu na najviše dva mandata (8-9 godina) budući da duže izbivanje iz Republike Hrvatske dovodi u pitanje sposobnost istinskog predstavljanja vlastite države.“
Nakon odgovora koji smo dobili od veleposlanika Krnića, poslali smo dokument kojim je kao načelnik II uprave Službe za istraživanje i dokumentaciju Saveznog sekretarijata za vanjske/inostrane poslove Jugoslavije tražio nadzor nad gospođom Madunić Kuzmanović od Službe državne bezbednosti, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Vladi RH(premijeru) i Uredu predsjednice RH.
Kako smo pisali, Frane Krnić, te je godine proveo ispitivanje nad gospođom Madunić Kuzmanović u jugoslavenskom konzulatu u Chicagu povodom njezinog zahtjeva da, kao američka državljanka dobije vizu za dolazak u Hrvatsku, tadašnju republiku u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Gospođa Madunić Kuzmanović je u svibnju 1986. godine na adresu jugoslavenskog konzulata poslala svoju američku putovnicu u želji da dobije vizu, kako bi posjetila Hrvatsku sa svojim suprugom Borisom Kuzmanovićem. Nakon tri tjedna čekanja da poštom primi svoju putovnicu s vizom, nazvala je jugoslavenski konzulat.
Što se potom dogodilo pročitajte ovdje:
Tko je Frane Krnić, zbog kojeg nam se obratila profesorica povijesti iz SAD-a?
Ekskluzivno: Dokument kojim aktualni veleposlanik Krnić informira Udbu o prof. Madunić Kuzmanović
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.