Tko je Dalibor Matanić, koji tvrdi da je Hasanbegović ‘najgori ministar kojeg smo imali’?

Foto: snimka zaslona

Donald Trump je egomanijak, Zlatko Hasanbegović je najgori ministar kojega je Hrvatska ikad imala, a hrvatski film je bio očajan 90-tih, za razliku od 2000.-tih, neki su od stavova koje je iznio redatelj Dalibor Matanić kao gost ovotjedne emisije Nedjeljom u 2 na HRT-u.

U razgovoru se dotaknuo privatnog života, pa je tako u šali rekao da je tijekom pandemije i lockdowna “i njegov sin doznao da ima oca”. Komentirajući svoj odnos s politikom, rekao je:

– Ja uvijek kažem da nisam ni lijevo ni desno, nego iznad.

U svojim snovima Hrvatsku vidi kao tolerantnu zemlju koja počiva na pravima zapisanima u Ustavu, gdje su ljudi sretni i mirni – i nema podjela.

– Vidjeli smo, kada dođe egomanijak kao što je bio Trump u Americi, koliko se zemlji može naštetiti, rekao je, a na pitanje “tko je naš Trump”, odgovara: “Svi ekstremisti i populisti.”

O Hasanbegoviću

Govorio je i o bišem ministru kulture Hasanbegoviću:

– Sam taj Haso je pričao protiv mene u Saboru. On je najgori ministar kojega smo imali, sigurno, ikada, i kulture i svega ostaloga, rekao je dodavši kako ipak više ne bi pričao o čovjeku koji više nije na poziciji ministra.

Nova TV serija “Bez signala”, koja bi se trebala emitirati u programu HTV-a potkraj ove godine, posveta je radničkoj klasi, kaže. Bit će snimljeno šest epizoda, a serija je rađena po knjizi Roberta Perišića.

Na pitanje što misli o hrvatskom filmu, rekao je:

– Ja mislim da je hrvatski film bio očajan devedesetih. Ja sam tada bio u publici, crvenio sam se… Znamo svi te filmove, ali nećemo spominjati imena. Ti trash filmovi devedesetih su toliko unazadili hrvatski film, da ja mislim da je prava prekretnica bila krajem devedesetih, početak dvijetisućitih. Tada se ta ekipa koja je tada radila i koja još uvijek radi počela lagano micati, filmovi su se počeli boriti za festivale, percepciju, rekao je.

I sam je počeo snimati filmove 2000-tih.

– Naš posao je bio užasno težak jer sam ja svojim prijateljima morao dokazivati da domaći film ima nekog smisla, rekao je.

O seriji “Šutnja”

Prema knjigama i novinarskim otkrićima kolege Drage Hedla uskoro počinju snimati seriju “Šutnja”.

– Vrlo mučna priča o lancu maloljetničke prostitucije u jednom od osječkih domova, za odgoj mladeži, gdje je jedan od ljudi koji su bili zaduženi za dobrobit te djece organizirao prostituciju za lokalne moćnike, biznismene i političare, otkrio je u prilogu emitiranom u emisiji Nebojša Taraba, producent.

– Ova priča se jednostavno mora ispričati, to je pisao Drago Hedl novinske članke o lancu prostitucije maloljetnih klinki u Osijeku devedesetih. Tu nije bilo nikakvih stranačkih, nacionalnih obilježja, to su jednostavno svi koristili i to je izazvalo navodno veliki “boom” u Hrvatskoj. I onda nakon tjedan dana – ništa. E sada radimo o tome “ništa”, kako se kod nas pregaze te stvari, ti mladi životi. To je mučno, ali mislim da je ta etika u našem društvu nužna, komentirao je za “Nedjeljom u 2” Matanić.

Tko je Dalibor Matanić?

Redatelj Dalibor Matanić rođen je 1975. u Zagrebu. Njegov prvi cjelovečernji film – iz 2000. koji nosi naslov “Blagajnica hoće ići na more”, financiran je od strane HRT-a, a u njemu se prikazuje stereotipni lik hercegovačkog šefa u Zagrebu koji iskorištava blagajnicu uskraćujući godišnji odmor njoj i njenoj bolesnoj kćeri.

Njegov drugi film, Fine mrtve djevojke, donosi priču o lezbijskom paru koji zbog svojih seksualnih sklonosti dolaze u sukob sa susjedima. Meta su u ovom filmu bili  konzervativni hrvatski građani i hrvatski branitelji.

Matanić je redatelj i filma “100 minuta slave” o hrvatskoj slikarici Slavi Raškaj.

Najveći uspjeh je ostvario s filmom “Zvizdan” iz 2015. koji je na 68. Filmskom festivalu u Cannesu u natjecateljskom programu “Izvjestan pogled” osvojio nagradu stručnog žirija.

> Redatelj Dalibor Matanić: ‘Tek kad se prizna da je NDH bilo najmračnije, gubitničko doba, možemo o drugim režimima’

> Režiser Dalibor Matanić govorom mržnje na dr. Markić

> Inicijativa za očuvanje HAVC-a: “Ne nasjedajte na jeftine pamflete – o desnici i ljevici ili da se itko bori protiv umjetničkih sloboda”

“‘Zvizdan’ je moj stav prema svijetu, zato ga smatram najosobnijim filmom dosad. Kad vidite film, vidjet ćete mene i sretan sam što ljudi to prepoznaju. Dugo vremena me proganja ta ideja da se kao autor filmski obračunam s netrpeljivošću koju svaki dan već dugo godina gledam oko sebe i čekao sam pravi trenutak da napravim film o snazi ljubavi na ovim prostorima’.“ – kazao je Matanić uoči prikazivanja njegova filma “Zvizdan” u Cannesu.

Diskvalifikacija neistomišljenika

Na njegove izjave u svojoj redovitoj kolumni osvrnuo se i Nino Raspudić. Napisao je: “Strah me otići u kino pogledati “Zvizdan” jer to očito nije običan film, to je psihotest, pa i više od toga, on testira mrziš li ili voliš.”

“Novu paradigmu “kinematografije ljubavi” ustanovio je svojim izjavama nakon dobivanja, za standarde hrvatskog filma vrijedne nagrade u Cannesu, redatelj Dalibor Matanić, nagrađen za srpsko-hrvatsko-slovensku koprodukciju “Zvizdan”. Večernji list nakon dodjele nagrade na naslovnici donosi najavu razgovora s redateljem koji ističe: “Oni koji vole mrziti bit će i protiv mog Zvizdana.” Njegova “kinematografija ljubavi” koristi isti mehanizam po kojem funkcioniraju samoproglašeni i samoposvećeni “antifašisti”. Ja sam antifašist. Pa ako mi kažeš da mi je frizura loša, film prosječan, ako mi zabiješ koš na basketu ili me pobijediš na pokeru, ti si fašist. Tako Matanić svoj film izvlači iz područja moguće estetske analize i kritike, proglašavajući ga ultimativnim utjelovljenjem ljubavi.” – pisao je Raspudić.

Snaga ove Raspudićeve analize, izazvala je Matanićev odgovor, koji se u istom listu pojavio sutradan.

Matanić o sebi piše: “Niti jedna etiketa kod mene osobno ne funkcionira. Pred kraj Domovinskog rata srpska strana je pobila neke moje rođake, ali nisam zbog toga zamrzio Srbe. Dio moje obitelji je bio u NDH, ali najžešće optužujem nacizam. Ne možete me smjestiti lijevo niti desno, nego iznad jer da bi se bavili umjetnošću morate se izdići iznad sveg tog povijesnog mulja.”

O drugima Matanić ovako govori: “Ljudi koji mašu hrvatskim zastavama, grizu i mrze sve oko sebe u svojih pet života neće napraviti toliko bitnog za Hrvatsku koliko je već sad napravio Zvizdan.”

Matanić završava: “Zato se još jednom zahvaljujem čestitki oko uspjeha filma te pozivam kolumnista da bez straha ode u kino, nije to nikakav psihotest već otvaranje pitanja o potrebnoj snazi za miran, human i ugodan budući život u ovim krajevima. Ovaj film su radili ljudi koji vole ostale ljude, kao što vjerojatno i on negdje duboko u sebi zna voljeti.”

“Matanić ne razumije da njegov govor nije govor ljubavi nego govor mržnje, a mržnja generira mržnju. Dio publike će gledati film i upiti poruku filma, ali teško je, skoro nemoguće gledati film čovjeka koji ljude koji ponosno mašu hrvatskim zastavama zove mrziteljima i misliti na ljubav. Samo kraj licemjerja raznih matanića može donijeti ljubav i mir”- pisali smo tada.

Kampanja usmjerena protiv Hercegovaca

Još i prije snimanja filma “Blagajnica hoće ići na more” u kojem se prikazuje Hercegovac, šef, koji iskorištava svoju radnicu, Matanić je bio redatelj HSS-ovog spota uoči lokalnih izbora 2000., diskriminatornog prema Hercegovcima.

Na lokalnim izborima 2000. HSS je 28. travnja objavio promidžbeni spot pod nazivom “Očistimo Zagreb”. U njemu se prikazuje mladi hercegovački pastir obučen u sirotinjsku seljačku odjeću kako sjedi i čuva stado ovaca. Zatim u bijelim čarapama dolazi sa Livno-busom u Zagreb, te se čudi onomu što vidi. Poslije sjedi u gradskoj upravi ili za govornicom gradske skupštine i drži politički govor.

Ovaj spot je u većini medija ocijenjen kao poziv na čišćenje Zagreba od Hercegovaca.

> Dalibor Matanić redovito dobivao novac od HAVC-a – sad poziva na prosvjede

> Nino Raspudić: Strah od revizionizma ili revizije?

> Dalibor Matanić: Usta puna ljubavi, filmovi puni diskriminacije i mržnje

> Dalibor Matanić razvio je rijetko umijeće – pričajući o ljubavi širi mržnju

Gradsko izborno povjerenstvo osudilo je s pravom ovaj spot kao neprihvatljiv i netolerantan.

Pozivanje na prosvjede zbog HAVC-a

Godine 2017., nakon što je Hrvoje Hribar podnio ostavku na čelno mjesto Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) te je imenovan novi Upravni odbor te ustanove, koja je Mataniću redovito dodjeljivala financijska sredstva za njegove filmske projekte, on se oglasio te pozvao svoje kolege na prosvjede. Podsjetimo, Državna revizija te je godine objavila negativan nalaz o radu HAVC-a za 2015.

“Jasno je od početka da ovo nema veze ni s hribarom ni s greškama u radu havc-a. poruka za sve interesne grupe koji hoće uništiti slobodu najbolje organiziranog filmskog centra u ovom dijelu europe i vratiti hrvatski film i kulturu u kameno doba: ovaj put će nas još više čekati tramvaj…??”, napisao je Matanić na Facebooku.

Nakon što mu je netko od prijatelja u komentarima napisao da ne vjeruje u scenarij velikoga okupljanja, Matanić mu je odgovorio:

“Vjeruj mi da s ovakvom vrstom fajtera još nisu imali posla. Ovo bi mogla biti simbolična borba za neku bolju Hrvatsku vs. primitivizma. Naučili smo nešto od Rumunja u filmu, vrijeme je da naučimo i o ulicama”.

Iako je Nepovoljno mišljenje Državnog ureda za reviziju o radu Hrvatskog audiovizualnog centra u 2015. godini i javno objavljeno izvješće o brojnim nepravilnostima, nakon kojeg su uslijedile i rasprave o slučajevima drastičnog sukoba interesa, poput onih gdje odlučuješ o dodjeljivanju javnih sredstava svojoj producentskoj firmi, svojoj supruzi ili pak onome tko ih je davao tebi u prošlom ciklusu, umjesto da proizvedu efekt poklapanja ušima kod članova te složene “hobotnice”, izazvali su veliku dreku i optužbe na račun svih onih koji se, na tragu Državne revizije, usuđuju pitati kome i kako odlazi javni novac. – napisao je Nino Raspudić u tada u svojoj kolumni te nastavio:

Nitko od njih ne govori o meritumu, negativnom nalazu revizije, niti nudi protuargumente posljedičnim komentarima “antihavcista”, uključujući i onaj bivšeg ministra kulture Hasanbegovića, iz kojeg ne proizlazi da je cijelo djelovanje HAVC-a bilo loše u svim segmentima niti da sve što je do sada urađeno treba razvaliti, već se očito mislilo na već prilično uočljivu interesnu mrežu koja je povlašteno sisala javni novac. Umjesto toga, sugeriraju javnosti da se vodi svojevrsni kulturni rat u kojem su s jedne strane oni, civilizirani, napredni, urbani, kulturni, ljudi ljubavi i 21. stoljeća, a s druge strane nisu zakoni, Državna revizija i kontrola kako se distribuira i gdje završava novac, već, riječima Jurice Pavičića, “klerikalna konzervativna rulja”. Znači li to da zakoni ne trebaju vrijediti za samoproglašene “napredne” i “civilizirane”?

Inicijativa hrvatskih filmskih autora i djelatnika za očuvanje HAVC-a tada je upozorila na ustaljenu, nemoralnu i protuzakonitu praksu po kojoj se sebi samima, svoj suradnicima, udrugama, producentima i članovima obitelji dodjeljuje javni novac.

“Ovakvo dijeljenje novca je protuzakonito prema članku 21. Zakona o audiovizualnim djelatnostima,” poručuju te kao primjer navode da Dalibor Matanić između 2008. i 2012. dobiva državni novac od HAVC-a (ukupno 8.550.000 kuna) snimajući filmove (“Majka asfalta”, “Zvizdan”) s producentskom kućom Kinorama, a dvije godine kasnije kao umjetnički savjetnik istoj tvrtci Kinorama dodjeljuje novih 9.600.000,00 kuna iz državnog proračuna.

Govor mržnje prema dr. Željki Markić

U ožujku 2017., nakon što je udruga U ime obitelji zatražila sanakcioniranje urednika vanjske politike HINA-e koji je dva puta proširio lažnu vijest o U ime obitelji na više od 500 HINA-inih korisnika, Dalibor Matanić na svojem je Facebook profilu s mržnjom pisao o dr. Markić. Tekst hrvatskog novinara Danijela Majića, objavljen u Frankfurter-Rundschau, 15. ožujka 2017. godine na web stranici i 16. ožujka u tiskanom izdanju, HINA je, iako je pun očitih laži, prenijela i stavila mu lažni naslov, umjesto naslova izvornika. POdsjetimo, druga U ime obitelji 16. ožujka, kad je HINA i objavila tekst, inzistirala je na njegovom micanju. Na reagiranje udruge U ime obitelji i demanti te vijesti, uredništvo Hine nije reagiralo satima pa udruga U ime obitelji zaključuje da se radi o namjerno plasiranoj laži.

“i papa franjo kao i svi mi misle da je pobacaj grozna opcija, ali ako bi dijete moglo izgledati kao zeljka…jbg, evolution is a bitch? ne trpi rudimente “, napisao je Dalibor Matanić na svom Facebook profilu 21. ožujka i objavio članak o potezu udruge U ime obitelji.

U intervju za Jutarnji list u listopadu 2018., Matanić je, između ostalog, govorio:

“Najprecizniji je komentar jedne zagrebačke gospođe kako ne može razumjeti zašto ljudi toliko rogobore protiv NDH kad su se tad u HNK izvodile tako pristojne, građanske njemačke predstave, kako je cijeli grad živio fino i uglađeno, čak su na Dolac dovozili probrano, ukusno voće i povrće?! Isto kako je i Hugo Boss kreirao vrlo uglađene nazi-uniforme koje su prosječnom njemačkom građaninu upitne egzistencije bile poziv u neki viši, sređeniji svijet… Nema napretka za Hrvatsku dok svi ne priznaju da je NDH bilo najmračnije, gubitničko doba i da je dosta ljudi podržavalo taj režim”, kazao je Matanić i nastavio:

“Tek kad se prizna što je bio zločin broj 1, onda se možemo početi obračunavati s drugim režimima i zločinima. Dotad sve koji pozivaju na relativizaciju povijesti smatram odgovornima za zaustavljanje progresa moderne Hrvatske. Nije slučajno da sam “Sumrak bogova” radio u Mariboru, poznata je zločinačka nacistička osovina Berlin – München – Maribor – Zagreb. Kad jednom priznamo da smo bili dio toga i da nam je kolektivno žao, kao što su to sami Nijemci priznali svojevremeno, onda počinjemo graditi budućnost.”

“Svi lako zaboravljaju zlo koje se jednom na ovim prostorima dogodilo. To kako hrvatski političari svojim populizmom izbjegavaju i temu i lokaciju Jasenovca je sramota za cijeli narod koji ih bira. Treba svako malo otići u Berlin na spomenik holokaustu da se vidi kako se ukusno i svjesno može odati čast žrtvama i osvježiti vlastito pokajanje. Ako stalno zaboravljamo povijest, ako se ne pokajemo za grijehe iz prošlosti i odmahujemo stalno rukom na revitalizaciju zla, onda otvaramo najmračniju moguću šansu da se neki novi Hitler nekim novim referendumom ugura na vlast”, zaključuje Matanić.

Autor kritiziranog spota za Rijeku EPK

Dalibor Matanić režirao je spot o Rijeci Europskoj prijestolnici kulture 2020., čiji scenarij potpisuje Magdalena Lupi Alvir. Financirale su ga Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Rijeke, a u suradnji s Gradom Rijekom i TD-om Rijeka 2020.

TZ Rijeka tvrdi kako je spot snimljen na brojnim atraktivnim lokacijama u Rijeci i odražava simboliku “Luke različitosti” koju Rijeka predstavlja kao nositelj titule Europske prijestolnice kulture 2020. Redatelj Matanić smatra kako je spot trebao poslati jednu poruku optimizma koji nas pokreće te se nada da su uspjeli u tome, prenosi Fiuman.hr.

No, sudeći prema komentarima ispod objavljenog videa, javnost je kritična prema ovom kreativnom uratku te u velikoj većini ističe kako je spot zapravo depresivan te ne govori ništa o Rijeci.

U spotu se pojavljuju zvončar (pokladničar), astronaut, našminkani muškarac u ženskom baletnom kostimu, žena varioc, ronioc, punkerica… Kada su lokacije u pitanju, spotom dominiraju uglavnom puste, napuštene ili čak derutne lokacije uz iznimku nekoliko kratkih kadrova poznatijih riječkih lokacija.

“Zastava SFRJ na Korzu u sklopu instalacije “Rijeka, koraci i vrijeme” je posve benigan i neutralan prikaz tog povijesnog trenutka” – komentirao je Matanić kritike na račun jugoslavenske zastave postavljene uz tekst o tom povijesnom razdoblju Rijeke na Korzu.

Vrijeđanje influencerice Doris Stanković

Redatelj Dalibor Matanić prije nekoliko dana napao je mladu influencericu Doris Stanković te ju je u ime “radničke klase koja je sve svoje morala zaraditi radom” prozvao “influenserskom spodobom”. Dodatno, ustvrdio je da je “influenserstvo koje hoće stvari džaba rezevirano za šljam”.

> (VIDEO) Influencerica Doris Stanković o studentskom poslu u Poreču, Matanićevoj hajci, zaradi od reklama, utjecaju i odgovornosti za stotine tisuća djece i mladih koji je prate

> Daliboru Mataniću jugoslavenska zastava u sklopu programa Europske prijestolnice kulture je ‘benigan i neutralan prikaz tog povijesnog trenutka’

> (VIDEO) Burne reakcije na spot Dalibora Matanića za Rijeku EPK: ‘Toliko željeza, hrđe, olupina u samo 3 minute dugo nije viđeno’

Matanić se nakon burnih reakcija ispričao Doris Stanković porčivši joj “ti u svojima 20-tima ne zaslužuješ moju oštricu koju sam uputio sistemu koji je omogućio da budeš krivo navođena..” te ju pozvao na večeru. Međutim, redatelj Matanić se ponovno oglasio putem društvenih mreža te povukao ispriku na sve uvrede koje je uputio Doris – zato jer je otkrio da Doris podržava pravo na život nerođene djece te također zagovara i neke druge konzervativne stavove.

“Nakon izjave sporne influencerice da je pobačaj zločin, transrodnost bolest i da žrtvama silovanja treba zabraniti pobačaj – povlačim sve isprike. Ovo je puno dublji problem od džaba večere i to nije Hrvatska kakvu želimo. Hvala svima na podršci”, ustvrdio je Matanić. Uz objavu je dodao i razne oznake poput “#VladaRH”, “#tolerancija”, “#sloboda”, ali i “#ekstremizam” te “#nazijugend”(nacistička mladež).

O tom događaju Doris Stanković govorila je gostujući u “55 minuta kod Željke Markić”.

“Snimila sam video i nastale su razne reakcije”. Eskaliralo je nakon Matanićevog napadačkog pisanja. “Nazvao me influencerskom spodobom. Nakon toga sam također ostala šokirana. Može mi biti otac, a da se tako ponaša. Tih sam se dana maknula s društvenih mreža, jer je nastao cyberbullying – nasilje preko interneta – dobivala sam dosta jako puno uvredljivih poruka. Matanić je pokrenuo veliki val tih vrijeđanja. Odmaknula sam se i bila sam samo u kontaktu s prijateljicom i obitelji”.

Onda se Matanić povukao pa je Doris opet napao – zbog njezinih stajališta da nerođeni imaju pravo na život, o “transeksualnim osobama”, ateizmu…

“Ta sam stajališta iznijela prije godinu dana, a sad su Novosti to izvukle.”

“Vratila sam se na društvene mreže prije par dana i idem – samo jako.”

“Mnoge zanima plaćam li poreze – plaćam”, ističe.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr