Tko je Joachim Gauck, borac za slobodu koji je komunizam doživio na vlastitoj koži, i što je poručio Hrvatima?

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović danas će biti u službenom posjetu Saveznoj Republici Njemačkoj. Ondje će je primiti predsjednik SR Njemačke Joachim Gauck i savezna kancelarka Angela Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik SR Njemačke boravio je u Hrvatskoj od 6. do 8. prosinca 2012. U Hrvatskoj ga je 7. prosinca uz vojne počasti primio predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović.

Joachim Gauck karizmatični je evangelistički svećenik iz Rostocka, političar i borac za ljudska prava u bivšem DDR-u je na predsjedničkoj funkciji zamijenio Christiana Wulffa.

Tijekom Mirne revolucije bio je jedan od osnivača oporbenog pokreta Novi forum. Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, Bundestag ga je izabrao za saveznog povjerenika za Arhive Stasija i tijekom te dužnosti od 1990. do 2000. godine zaradio je priznanje “lovca na pripadnike Stasija” i “neumornog zagovornika slobode, demokracije i pravde”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

The Wall Street Journal ga je opisao kao “posljednjeg od svoje vrste – kao jednog od vođa oporbenih pokreta iza Željezne zavjese koji su preuzeli vođenje svojih zemalja nakon 1989”.

U svom je govoru pred državnim vodstvom Republike Hrvatske, i studentima Sveučilišta u Zagrebu, 7. prosinca 2012. godine podsjetio je hrvatsku publiku u dvorani zagrebačkoga Sveučilišta da on dolazi „s Istoka Europe, iz bivše Istočne Njemačke“, i da je tamo „doživio komunizam na vlastitoj koži“, i osjetio taj sustav kao „režim prisile“, kako je naglasio, i zaključio „da se pravo nalazilo u rukama sile“.

U svom govoru je Gauck nadalje naglasio kako za građanina bivše komunističke zemlje osjećaj slobode nakon oslobođenja od diktature komunističke partije nije ujedno značio i istovjetni osjećaj radosti što napokon živi u pravnom poretku, i postavio pitanje – Zašto je tome tako?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao svjedok vremena Joachim Gauck pronalazi odgovore. Tako konstatira da je „moral u vrijeme diktature bio oružje potlačenih“, i da je „moral bio jači argument nasuprot vlastodržaca“, te naveo primjere kako su se moralni ljudi u to vrijeme suprotstavljali komunističkim totalitaristima: „Kradete nam prava koja nam pripadaju!“, „Otimate nam naše dostojanstvo!“. „Moral potlačenih bio je snažniji motor nego svijest o pravu“, nastavlja Gauck, i konstatira kako su „nakon rušenja komunističke diktature i uspostave demokratskog parlamenta borci protiv totalitarizma i za ljudska prava odjednom primijetili da „nije više dovoljno se pozivati na moral, nego su potrebne pravne norme. Učili smo se, i naučili, da moral i pravo moraju ići zajedno ruku pod ruku“.

Nadalje, pozvao je Hrvate da od sada nadalje neka uživaju u do sada postignutome, dakle, stvaranju vlastite države, ali neka gledaju dalje i naprijed, i neka se koncentriraju na to da im ulazak u Europsku uniju neće donijeti blagostanje samo od sebe, nego da će se naći u jednom pravnom sustavu.

„Ne možemo stvoriti perfektno društvo, ali možemo doprinijeti tome da služimo pravu, i da ne dozvolimo da se pravo savija pred politikom“, poručuje Gauck te dodaje: „Pred obranom prava trebamo uvijek stati u njegovu obranu! … Odgovornost je braniti pravo, i ne dozvoliti politici, ma kakvim argumentima se izgovarala, da joj pravo bude sluganski podvrgnuto“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U knjigu gostiju na Pravnom fakultetu njemački predsjednik ostavio je slijedeći zapis:

„Sloboda odraslih znači biti odgovoran.“ (Joachim Gauck, predsjednik Savezne Republike Njemačke, u Zagrebu, 7.prosinca 2012.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.