Tko je pater Ivan Tolj, nekad ključni čovjek Jutarnjeg, a danas Večernjeg lista?

Ivan Tolj
Foto: fah

Nakon što je uhićen šef Janafa Dragan Kovačević, otkriveno je da su njegov ‘Klub’ u tajnosti posjećivali bivši predsjednik Stipe Mesić, sadašnji predsjednik Zoran Milanović, admiral hrvatske vojske, tri ministra u Vladi Andreja Plenkovića, a spominje se da su u ‘Klub’ zalazili i brojni novinari, među njima navodno i pater Ivan Tolj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svećenik Ivan Tolj je inače dugogodišnji predstavnik Styria media grupe u Hrvatskoj te je ujedno župnik Gornjih Močila i Sijekovaca u Bosanskoj Posavini u BiH. Riječ je o župi koja se nalazi na području tzv. „Republike Srpske“ u kojoj danas živi vrlo malen broj katoličkih vjernika.

Tko je bivši fratar, a sadašnji pater Ivan Tolj?

Kada se i kako točno svećenik Ivan Tolj odlučio za rad u medijima nije poznato, no pater Ivan Tolj je nećak pokojnog Drage Tolja, koji je bio provincijal franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fra Drago Tolj službovao je 70-tih godina prošlog stoljeća u Austriji, a u stopu ga je pratio nećak, koji je  nekada i sam bio fratar.

Ivan Tolj je u Večernjem listu formalno prisutan barem od 2005. godine, a od 2010. preuzima mjesto savjetnika Upravnog odbora matične kompanije Styria Media Group AG te također postaje članom Nadzornog odbora tvrtke Styria Media International AG. Styria Media International AG (SMI), inače, u stopostotnom vlasništvu kompanije Styria Media Group AG.

Jedini stranac u Zakladi koja je stvarni vlasnik Styrije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No njegova funkcija savjetnika Upravnog odbora Styrie Media Group AG puno je važnija nego što se na prvi pogled čini, budući da u tom trenutku postaje de facto predstavnik stvarnog vlasnika Styrije – Katholischer Medien Verein Privatstiftung (“Privatna katolička medijska zaklada”); o kojoj se malo zna, osim da je suprotno imenu izrazito liberalnih nadahnuća i nije bliska Crkvi.

“Članom Zaklade postaje se na poziv, a članstvo pretežito čine pojedinci iz austrijskog društvenog života“, kazao je Tolj za portal Lupiga o strukturi tijela koje upravlja medijskim koncernom, a u kojem je on jedini stranac.

“Premda u nazivu stoji Katolička medijska zaklada, ona nema ništa s Katoličkom crkvom, osim što se većina Članova deklarira kao vjernici. Katkada nemamo baš ni sjajne odnose sa službenom Crkvom”, priznao je pater Tolj u istom intervjuu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podržavao kontroverznog Krešimira Zubaka

Tolj je prije angažmana u Styriji bio ravnatelj izdavačke kuće Ziral u Mostaru te je tada kao fratar podržao Krešimira Zubaka i njegovu stranku Nova hrvatska inicijativa, koja je 2001. godine ušla u građansku koaliciju Alijanse za promjene predvođenu SDP-om BiH.

>Od Plenkovićevih ministara do Mesića – duboka država u istom ‘Klubu’

“U ono doba, kad sam živio u Hercegovini, takav je stav bio ravan izdaji, ali nikada se nisam pokajao iako sam zbog toga imao dosta poteškoća. Taj život u Mostaru i moje na neki način neslaganje sa stanjem u ono doba u Hercegovini, nepovratno me gurnulo prema drukčijem okruženju, a onda i prema medijima”, kazao je Tolj za Lupigu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sindikat novinara Hrvatske: Blokirao tekst koji se nije svidio Josipoviću

Podsjetimo, Ivan Tolj se našao u središtu obavještajnog skandala 2019. godine kada prema tvrdnjama Slovenaca u razgovoru s direktorom ‘jedne svjetske multimedijske kuće’ nastojao spriječiti objavljivanje priloga slovenske POP TV o navodnoj upletenosti hrvatskih obavještajaca (SOA) u tajno snimanje slovenskih dužnosnika.

Tom je prilikom Sindikat novinara Hrvatske podsjetio: “Poznato je već da je od Nacionala svojedobno tražio da u tekstu i opremi promijeni nešto što se nije svidjelo tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, a za vrijeme štrajka u Večernjem listu, u proljeće 2011., posjetio je Hinu i tražio od tadašnje ravnateljice Smiljanke Škugor-Hrnčević da Hina ne objavljuje tekstove o aktivnostima Večernjakova sindikata”.

Ivo Banac o Tolju: ‘Njegov utjecajan položaj ide od Austrije, gdje surađuje u vrhu Styrije – do Beograda’

Pokojni dr. sc. Ivo Banac, povjesničar i profesor na američkom Yaleu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, je 2016. godine tijekom gostovanja u Bujici problematizirao Toljev utjecaj na hrvatsku politiku, povodom otkrića da se vlasnik EPH Nino Pavića sastao s premijerom Tihomirom Oreškovićem, u poznatom zagrebačkom restoranu Tač.

“Do susreta je došlo prije dva tjedna i već tada je, navodno, Pavić “žicao” Oreškovića da njemu, Ivanu Tolju i još jednom tajkunu isplati čak 150 milijuna kuna za Vjesnikov neboder. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li premijer popustiti tim pritiscima, u trenucima kada je najavio da će braniteljima rezati gotovo 50 milijuna kuna i kada je proračun Ministarstva obrane smanjen za 500 milijuna”, kazao je Banac.

“Zna li uopće Crkva u Austriji što on radi u Hrvatskoj? Znaju li u što je pretvorio Večernji list i za koga rade 24sata? Čita li itko ono što piše Boris Rašeta i ima li to veze s tradicijom Večernjaka? Oni stvaraju sliku koja nije realna i potkopavaju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i potpredsjednika Tomislava Karamarka”, dodao je.

Dva mjeseca kasnije Banac se ponovno osvrnuo na Tolja tijekom gostovanja u Bujici.

“Dodik se pridružio napadima na Karamarka, optužujući ga da nastavlja „ustašku politiku“, a koristi se i medijima u Hrvatskoj koji su cijelo vrijeme bili u službi Ive Josipovića i Zorana Milanovića; u tome prednjače Večernji list i 24 sata koje vodi Dodikov prijatelj Ivan Tolj.

“Njegov utjecajan položaj nije vezan samo uz Hrvatsku i BiH, on ide mnogo šire, od Austrije, gdje surađuje u vrhu Styrije – do Beograda. To je jedan medijski imperij koji širi liniju vrlo problematičnog ishodišta s posljedicama prilično negativnim za svaku vrstu stabilizacije ovog dijela svijeta. Tolj ima zacrtanu liniju. Primjećujem što se piše i da to više nije pisanje tradicionalnih protivnika HDZ-a, nego sad u tome sudjeluju i tzv. desni kolumnisti. To je krajnje negativno i vodi nas u neka ranija razdoblja sa svime onime što su ona nosila”, upozoravao je dr. sc. Banac.

Wikileaks i Deutsche Welle: Tolj je bio siva eminencija Jutarnjeg lista

Kada je Wikileaks 2012. godine objavio preko pet milijuna e-poruka iz tvrtke Stratfor, američke geopolitičke obavještajne platforme, među obrađenim ljudima našlo se i ono patera Ivana Tolja.

U izvješću se navodi: “Oni koji su upućeni u medijsku scenu ističu (op. Manjkasove) bliske veze s Ivanom Toljem, tajanstvenim savjetnikom Styrijine uprave, koji je nekada bio bliski suradnik Ninoslava Pavića, šefa Europapress Holdinga. Pored svog tajanstvenog utjecaja na čelnike najtiražnijih novina, bivši franjevac Ivan Tolj također je navodno često u kontaktu s bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom”.

Deutsch Welle je također 2011. pisao kako je njemačka korporacija WAZ, koja je od Ninoslava Pavića kupila 50 posto vlasništva u Europa Press Holdingu (EPH), na pregovore s Pavićem dovela upravo patera Ivana Tolja, koji će kasnije postati siva eminencija Večernjeg lista.

Konačno, za patera Ivana Tolja govorilo se daje vrlo blizak s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem. Austrija je Tolja nedavno odlikovala Velikim časnim odličjem za zasluge Republike Austrije. Dodjeli odličja u rezidenciji Republike Austrije nazočili su i bivši predsjednik Ivo Josipović veleposlanik Izraela Ilan Mor, predsjednik Styrije Markus Mair i direktor tvrtke Styria Media International Klaus Schweighofer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.