Tko je Petričušić, profesorica s prava koja je lagala sudu o dr. Markić?

Petričušić
Foto: CROSBI, Saša Četković, montaža narod.hr

Antonija Petričušić, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dobro surađuje s SNV-om Milorada Pupovca. U fokusu njezinog znanstvenog rada su nacionalne manjine, pa je SNV i nagradio. A bavi se i pravima LGBTIQA+ osoba. Inicijatorica je i osnivačica udruge za LGBTIQA+ prava, a nagrađena je od strane portala Voxfeminae.net i društvenog poduzeća Fierce Woman. Profesorica je to koja je izgubila sudski spor koji je pokrenula protiv dr. Željke Markić, izvršne direktorice U ime obitelji. Optužila je Markić za klevetu jer je ispred UiO zatražila pokretanje postupka pred Etičkim povjerenstvom Pravnog fakulteta. Sve zbog (znanstvenog) članka u kojem je iznesen niz neistina o U ime obitelji. Također, bez ikakvog je temelja sudu lagala da je dr. Markić osuđivana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> UIO uz argumentaciju zatražila dekana Pravnog fakulteta pokretanje postupka protiv Petričušić i dr. pred Etičkim povjerenstvom

Tko je Petričušić?

Antonija Petričušić je docentica na Pravnom fakultetu, na Katedri za sociologiju. Članica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe.

Gostujuća je profesorica i članica Akademskog vijeća Europskog regionalnog poslijediplomskog studija demokracije i ljudskih prava. U akademskoj godini 2022./2023. kao dobitnica stipendije Fulbright bila je gostujuća profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Minnesoti. Tamo je predavala kolegij International Women’s Human Rights.

Od 2018. do 2022. godine bila je članica je Savjetodavnog odbora, tijela stručnjakinja i stručnjaka koje nadgledaju primjenu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. U istom je razdoblju bila članica Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koautorica znanstvenog rada temeljenog na lažnim vijestima o udruzi U ime obitelji

Antonija Petričušić je i jedna od autorica znanstvenog rada iz 2017. u časopisu Dejana Jovića čiji je predsjednik savjeta Nenad Zakošek, a čije je glavna tema bila rad konzervativno-političkih pokreta poput udruge U ime obitelji.

> U ime obitelji: ‘Zabrinjava podrška dijela akademske zajednice zloupotrebi znanosti Petričušić, Čehulić i Čepe’

U znanstvenom radu iznesen je niz neistinitih, proizvoljnih i nepotkrijepljenih tvrdnji o U ime obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petričušić je izgubila sudski spor koji je pokrenula protiv dr. Željke Markić, izvršne direktorice U ime obitelji. Petričušić je Markić optužila za klevetu. Zato što je Markić, ispred U ime obitelji zatražila od tadašnjeg dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu Igora Glihe da pokrene postupak pred Etičkim povjerenstvom Pravnog fakulteta protiv Antonije Petričušić, Mateje Čehulić i Daria Čepe, autora (znanstvenog) članka u kojem je iznesen niz neistina o U ime obitelji.

Županijski sud u Šibeniku potvrdio je odluku Općinskog suda u Zagrebu da dr. Markić nije kriva za kazneno djelo klevete. Antonija Petričušić treba platiti sve troškove sudskog spora. Dr. Markić zastupalo je Odvjetničko društvo Mateković i partneri.

Tendencija Antonije Petričušić, iskazana u samom članku kao i u tužbi, vidljiva je i u žalbi. U njoj bez ikakvog temelja pred sudom u Šibeniku tvrdi da je dr. Markić osuđivana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U žalbi je čak napisala kako presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu sadrži netočan podatak jer ondje piše da je Željka Markić neosuđivana. Nasuprot tome, tužiteljica pred šibenskim sudom tvrdi da je gospođa Markić neosporno osuđivana osoba zbog kaznenih djela klevete “što je javno i opće poznati podatak”.

Taj “podatak” međutim niti je “opće poznat” niti je točan, utvrdio je sud u Šibeniku.

> Simić mora platiti sudske i odvjetničke troškove Željki Markić, povukla tužbu za klevetu

Petričušić se vjerojatno referirala na tužbu LGBT aktivistice Ana Marije Simić, koja je tužila dr. Markić za klevetu. Nakon što je drugostupanjski sud 2019. odbacio presudu sutkinje Sandre Kantolić s Općinskog suda u Zagrebu (2018.) prema kojoj je gđa Markić proglašena krivom za te je predmet uputio “prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem”, Mima Simić nekoliko se puta nije pojavila na zakazanim ročištima da bi na kraju povukla tužbu protiv Markić.

Više o samom radu i sudskom postupku u kojem je Petričušić izgubila čitajte ovdje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Profesorica s prava Petričušić izgubila protiv dr. Markić, mora platiti sve troškove

Županijski sud u Šibeniku odbacio je žalbu Antonije Petričušić na presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i time ponovno potvrdio…

Dobila Fierce Women Award, suosnivačica udruge za LGBTIQA+ osobe

Za “značajan doprinos rodnoj ravnopravnosti i društvenoj pravednosti” u Hrvatskoj u 2021. godini nagrađena je nagradom Fierce Women Award. Uz nju je nagrađena i novinarka Maja Sever, a godinu ranije na tom se popisu našla i redateljica Dana Budisavljević.

Nagrada je to koju dodjeljuju portal Voxfeminae.net i društveno poduzeće Fierce Women. Kako navode “time žele skrenuti pažnju na individualni i konkretan doprinos u borbi za rodnu ravnopravnost, pravednost i socijalnu pravdu u Hrvatskoj”.

Tako su npr. u 2022. godini nagrađene i ginekologinja Jasenka Grujić kao “najglasnija liječnica koja u Hrvatskoj kontinuirano i odvažno zagovara pravo na pobačaj”, jedna od osnivačica portala H-alter Marina Kelava i članice udruge PaRiter.

Inicijatorica je i suosnivačica studentsko-nastavničke udruge Za pravo LGBTIQA+ osoba (ZA-Pravo). O razvoju i zaštiti prava LGBTIQA+ osoba pisala je u više znanstvenih radova.

> Slučaj Petričušić, Čehulić i Čepo: Dio akademske zajednice podržava zloupotrebu znanosti u ideološke svrhe

Veza s Pupovčevim SNV-om

Tijekom proslave pravoslavnog Božića u Zagrebu, Srpsko narodno vijeće, na čelu s Plenkovićevim koalicijskim partnerom Miloradom Pupovcem, dodijelilo je tradicionalne godišnje nagrade Svetozar Pribičević. Zanimljivo, nagradu je dobila i Petričušić. Ovako je opisuju: “Priznata stručnjakinja za zaštitu nacionalnih manjina na europskoj razini”.

Njezina dobra suradnja s SNV-om očituje se i ako pogledamo publikacije na Informacijskom sustavu znanosti Republike Hrvatske. Tamo je vidljivo kako je u 2023. godini uredila zbornik sažetaka s konferencije “Lica i naličja obrazovanja: Interkulturalnost i obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima”. Isto tako autorica je rada u zborniku “Praćenje i ocjena zaštite prava na obrazovanje nacionalnih manjina iz perspektive stručnih tijela Vijeća Europe”. Zbornik je izdao SNV.

Objavljivala je ranije i neke druge radove na temu nacionalnih manjina.

U 2021. godini bila je predavačica na Političkoj akademiji SNV-a, na kojoj su predavači bili i Dejan Jović, Boris Milošević, Milorad Pupovac i Siniša Tatalović.

Foto: SNV

Pobačaj je za Petričušić ‘pravo’

U časopisu Informator prošle godine objavljen je njezin članak pod naslovom “Reproduktivna prava kao ljudska prava”. Očigledno je da je nastao potaknut slučajem Mirele Čavajde. Riječ je o trudnici tada u visokom stupnju trudnoće, koja je tražila usmrćivanje nerođene bebe s teškom dijagnozom u Sloveniji nakon što su taj postupak odbile učiniti zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. U članku pobačaj naziva “pravom” iako on to nije i napada priziv savjesti.

Donosimo sažetak: “U Hrvatskoj javnosti, čak i u dijelu pravne struke, zbog prevalencije patrijarhalnih stavova u društvu, još uvijek ne prevladava uvjerenje da su seksualno i reproduktivno zdravlje i prava bitan dio ljudskih prava žena i jamac osiguranja ravnopravnosti spolova. Nakon izlaska u javnost osobne tragedije građanke M. Č. u proljeće 2022., pitanje nedostupnosti usluge prekida trudnoće i visokog broja liječnika s prizivom savjesti prestalo je biti pitanje koje okupira isključivo feminističke udruge te je postalo visoko politizirano svjetonazorsko pitanje koje je privuklo pažnju široke javnosti.

Javnost se kroz iskustvo kršenja prava M. Č. suočila i s činjenicom da vlast izbjegava usvajanje suvremenog zakona kojim bi se reguliralo pravo žene na slobodno odlučivanje o rađanju djece i prekidu trudnoće, regulirao institut priziva savjesti tako da on ne bude na štetu reproduktivnih prava žena, ali i ne osigurava ostvarivanje zakonski jamčenih reproduktivnih prava. Ovaj članak donosi pregled međunarodnih i domaćih izvora prava koji reguliraju seksualna i reproduktivna prava zaštićena kao ljudska prava.”

Suradnica GONG-a i članica Centra  za demokraciju i pravo

Bila je članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, suradnica GONG-a, te alumni Akademije političkog razvoja 2005. godine skupa sa izvršnom direktoricom GONG-a Jelenom Berković.

Članica je i “Centra za demokraciju i pravo – Mika Tripalo” u kojem surađuje s Ivom Josipovićem, Stjepanom Mesićem, Vesnom Pusić, Goranom Radmanom, Dragom Pilselom i mnogim drugim istaknutim bivšim i sadašnjim političarima, novinarima i znanstvenicima lijeve provenijencije.

Godinu dana nakon objave spornog teksta o udruzi U ime obitelji, Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije – na prijedlog SDP-a – imenovao ju je članicom nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.

Vrijedi istaknuti da je Antonija Petričušić u veljači 2018. godine bila jedan od članova uže liste kandidata za Povjerenstvo za sukob interesa uz GONG-ovog Duju Prkuta i Dragana Zelića.

> Tko je Antonija Petričušić – na prijedlog SDP-a novoizabrana članica nadzornog odbora HRT-a, koja je prenosila lažne vijesti o UIO?

Petričušić: ‘Razlog osjetnog jačanja nacionalizma sustavno njegovanje mita o Domovinskom ratu’

Petričušić je u razgovoru za p-portalsrpskog privrednog društva „Privrednik“ kojeg financira Vlada Republike Srbije 2016. godine ustvrdila “Čini mi se da je osnovni razlog osjetnog jačanja nacionalizma sustavno njegovanje mita o Domovinskom ratu. Najprije kao činjeničnog mita na kojem je utemeljena država”.

Petričušić u razgovoru za isti portal navodi kako manjine nedovoljno iskorištavaju svoj utjecaj u Hrvatskom saboru posebice po pitanju utjecaja na stvaranje saborske većine: “Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a i član Domoljubne koalicije, u procesu formiranja Vlade poručio je manjinskim zastupnicima da ne bi trebali utjecati na stvaranje saborske većine. Nisam primijetila ni da su manjine same koordinirano reagirale na ove istupe, a još manje osudu ovakvih prijetnji ograničavanja manjinskih prava od strane najvećih političkih stranaka”.

Intervju ‘Novostima’: ‘Ženama se prodaje bajka o braku’

U intervjuu Pupovčevim “Novostima” 2022. godine kritizirala je brak: “Odgajane smo i mi žene da je brak ono što svaka žena želi, sve priče završavaju brakom, a nitko ne govori kako izgleda prvo dizanje kredita ili prva neprospavana noć nakon izlaska iz rodilišta. Ta bajka o braku je nešto što se prodaje ženama kao njihovo najveće životno postignuće, iako nam nitko ne kaže da su, u svom tom čišćenju, kuhanju, odgoju i emocionalnom radu, muškarci ti koji puno više pazare od nas.”

Kritika Grabar-Kitarović: “Ne ostavlja dojam da razumije feminizam”

Petričušić je 2016., u vrijeme kad je Kolinda Grabar-Kitarović bila predsjednica, u razgovoru za Večernji list rekla: “Kolinda Grabar-Kitarović je iznenađenje jer je bila kandidatkinja desne političke opcije koja je konzervativna. No, svojim nastupima ne ostavlja dojam da razumije feminizam i stvarnu ravnopravnost ili neravnopravnost žena. Dominantno društveno poimanje žene ona perpetuira i svojim nastupom. Njezin govor tijela, način na koji se odijeva, šminka koju koristi, način na koji sjedi, odaje je kao nekoga tko se nije odmaknuo od ženskog stereotipa. Isto je i s diskursom koji koristi. Kolinda Grabar-Kitarović poziva na procese koji bi se trebali dogoditi u društvu tipa zajedništva, nametnula je i temu demografske obnove. Sve su to tradicionalno ženske teme. Na taj način potvrđuje sebe kao ženu, majku, koja ni na koji način ne ugrožava muškarce. No, to ne znači da predsjednicu smijemo zvati samo Kolinda što se često koristi. To mi jako smeta.”

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.