Tko može biti ustavni sudac?

Tema izbora sudaca Ustavnog suda trebala bi biti vrlo interesantna za hrvatsku javnost jer se radi o najvišoj instituciji Republike Hrvatske koja jamči poštivanje i primjenu Ustava RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suce Ustavnog suda biraju zastupnici Hrvatskog sabora. 2010. godine postrožen je uvjet za izbor sudaca Ustavnog suda: umjesto natpolovične većine glasova sada je potrebna dvotrećinska većina. Za takvu odluku potreban je konsenzus dvije najveće stranke u Saboru, što nužno nije loše s obzirom da onemogućava princip majorizacije. Istovremeno, to donosi i veliku mogućnost politizacije izbora ustavnih sudaca i odabir manje kvalitetnih kandidata.

Tko može biti ustavni sudac i koliko traje mandat?

Za suca Ustavnog suda može biti izabrana osoaba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.

Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.

Ovo pitanje je svako vrijedno dubljeg razmatranja posebno stoga što su mnogi ustavni suci dolazili često iz političkih stranaka, uglavnom HDZ i SDP-a.

I najnoviji pokušaj ‘guranja’ donedavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za ‘prazno mjesto 13. suca’ Ustavnog suda i to od strane premijera Milanovića primjer je političkog ‘vjetra u leđa’. Javna je tajna da je Bajić vrlo blizak SDP-u i premijeru Milanoviću, a sjećamo se kako su se zajedno iz ‘petnih žila’ trudili izbjeći izručivanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. Iz Njemačke su tada stizale ozbiljne optužbe na račun Vlade i DORH-a da štite visoke obavještajne dužnosnike bivše Jugoslavije od optužbi za organiziranje ubojstava na teritoriju strane države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sadašnji ustavni suci: Jasna Omejec, Ivan Matija, Mato Arlović i Miroslav Šeparović bili su visoki dužnosnici HDZ –a, SDP-a i LS-a, a dio ostalih je također bio blizak dvjema najvećim strankama.

Političke veze i prijateljstva kao ‘lakši put’ do položaja suca Ustavnog suda?

S obzirom da šestorici sudaca istječu mandati sudaca Ustavnog suda 2015., već sada se spekulira da će izbor novih sudaca biti dogovor političkih stranaka, ali nažalost više po stranačkoj nego po stručnoj sposobnosti.

Osim Mladena Bajića, često se u javnosti spominju i imena visokopozicioniranih političara SDP-a i HDZ-a poput Vladimira Šeksa i Ingrid Antičević, ali i premijeru bliski ljudi poput dvojice njegovih prijatelja Zorana Pičuljana i Siniše Petrovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Često se u kuloarima spominje i ime Josipa Kregara, također bliskog SDP-u.

Ustavni stručnjak Robert Podolnjak podsjeća da politika bira suce Ustavnih sudova i u brojnim naprednijim zapadnim zemljama, kao u Njemačkoj, ali oni nikada nemaju problema s izborom novih sudaca: Za to je ipak potrebna određena politička kultura i dogovori ključnih političkih opcija. Ja ne znam zašto se Milanović i Karamarko nisu nikada sastali i zašto se ne usuglase oko bitnih pitanja. Ta oni bi trebali biti odgovorni ljudi, jer su izabrani zakonito na političke funkcije.“

Hoće li uvjet za biranje najodgovornije hrvatske pravne pozicije, suca Ustavnog suda, određivati profesionalnost i ljudske kvalitete ili će u prvi plan izaći kao često do sada politički utjecaji, prijateljstva i veze , osobito sa SDP-om i HDZ-om. pokazati će iduća 2015.

To će biti veliki test koliko je Hrvatska otišla daleko u demokratizaciji društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.