Dok zdravstvu prijeti kolaps, korupcijska hobotnica guši Hrvatsku. Trošak korupcije u Hrvatskoj iznosi 13,5 posto BDP-a, odnosno gubitak od 8,5 milijardi eura (63 mlrd. kuna), što je dva i pol puta veći iznos od sveukupnog godišnjeg izdvajanja za zdravstvenu skrb.
Gotovo svakog dana hrvatskim pacijentima u ljekarnama nije dostupno dvjestotinjak lijekova. Prema normi koju propisuje Europska unija, hrvatskim bolnicama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara. Na temelju čak tri milijuna prekovremenih sati koje odrade liječnici specijalizanti izračunato je da nedostaje 2000 liječnika i to ponajviše pedijatara, anesteziologa, radiologa, liječnika obiteljske medicine i ginekologa.
Zbog manjka medicinskih sestara i tehničara, koji zbog potplaćenosti masovno odlaze u inozemstvo, upitna je zdravstvena skrb građana, mjesecima upozorava Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara.
Zbog ispodprosječnih plaća na brojne se natječaje za specijalizacije u hrvatskim bolnicama nitko ne javlja, a naši liječnici specijalizacije prolaze u klinikama na zapadu. Iz HLK su upozorili da su plaće liječnika na specijalizaciji po prvi puta u novijoj povijesti pale ispod prosječne plaće. Žestoke reakcije među liječnicima, poglavito mladim liječnicima, izazvala je izjava ministra zdravstva Milana Kujundžića o plaćama liječnika koji su svojim platnim listama dokazali da ministar nije u pravu i pitali su se kako on koji ne zna važne podatke uopće može pregovarati o njihovim primanjima.
Hrvati se liječe u sveukupno 62 bolnice, a činjenica da će se u narednih deset godina umiroviti gotovo 4000 liječnika ne zvuči optimistično. S druge strane, prema najnovijim podatcima, dug u zdravstvu prešao je osam milijardi kuna, a iskustva u posljednja dva desetljeća pokazala su da je država svake dvije godine sanirala zdravstvo s najmanje dvije milijarde kuna, navodi dnevnik.hr.
Vlada Andreja Plenkovića krajem 2018. predvidjela je za Ministarstvo zdravstva iznos od 11,8 milijardi kuna.
Utjecaj korupcije na socijalnu politiku
Navedeni iznos od 8,5 milijardi eura 38 je puta veći od državnih izdvajanja za nezaposlene, dva i pol puta veći od sveukupnog godišnjeg izdvajanja za zdravstvenu skrb te više nego dvostruko veća potrošnja za izdvajanje za starije i nemoćne osobe. Nadalje, “proračun za korupciju” također je 13 puta veći od cjelokupnog proračuna za policiju, te gotovo sto puta veći od izdvajanja za vatrogasnu službu.
Trošak korupcije 1090 puta je veći od Vladinih troškova, 10 puta veći od čitavog proračuna za obitelji i djecu, te oko devet puta veći od izdvajanja za bolesne, te ljude s invaliditetom. Ukupno, trošak korupcije hrvatski proračun košta preko 8,5 milijardi eura, što je preko 13,5 posto BDP-a, navodi se za Hrvatsku u izvješću o cijeni korupcije u EU.
Koliko korupcija u Hrvatskoj može koštati pojedinca?
Navedena brojka dovoljna je da se 961.510 ljudi u zemlji, što je gotovo 23 posto stanovništva, isplati prosječna godišnja plaća za Hrvatsku (8842 eura neto u 2015. godini; stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u travnju 2018. bila je 9,1 posto).
Kako nam zvuči prihod od dodatnih 2023 eura godišnje? Jer to je iznos koji bi dobio svaki hrvatski građanin koji živi i radi na prostorima Republike Hrvatske kada bi se novac koji odlazi na koruptivne radnje pravilno distribuirao svim radno sposobnim građanima u državi.
> Koliko se u Hrvatskoj godišnje ukrade kroz korupciju?
Eurostatovo istraživanje pokazalo je da 58 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da se razina korupcije povećala u prethodne tri godine, dok 33 posto smatra da je razina ostala ista. Samo 6 posto vjeruje da se razina korupcije smanjila. Iznimno je zabrinjavajuće da 95 posto Hrvata smatra kako je korupcija raširena u njihovoj zemlji, dok 75 posto njih smatra da je korupcija dio poslovne kulture države.
Kako se Plenković bori protiv korupcije?
“Poručio sam danas da ne dam nikome da mi, Vladi, HDZ-u na bilo koji način lijepi etikete korupcije ili onoga što bi moglo ići u tom smjeru. To je glavna poruka. Vidjeli ste da je parlamentarna većina tu poruku dobro razumjela i u potpunosti podržala ministre nakon saslušanja i smjer Vlade”, ustvrdio je Plenković ljetos.
A kako se Plenković lani borio protiv korupcije i zašto čak 58 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da se razina korupcije povećala u prethodne tri godine?
Sam je Plenković često borbu protiv korupcije isticao kao jedan od strateških ciljeva HDZ-a. No njegova koalicija nije bez razloga dobila naziv “Trgovačka”. U njoj su se našli brojni ljudi za kojima se vuku afere. Istovremeno, u javnost bi lako procurile kompromitirajuće fotografije HDZ-ovaca koji bi se, primjerice, suprotstavili kontroverznoj Istanbulskoj konvenciji kojom se uvodi rodna ideologija, poput Franje Lucića čije su fotografije s ljubavnicom brzo našle put do medija kad je zasmetao Plenkoviću. HDZ se, reklo bi se, bori protiv korupcije – samo onda i onoliko koliko to Plenkoviću odgovara.
Ne radi se tu samo o tome da svaki dan svjedočimo slučajevima korupcije u zdravstvu, javnim tvrtkama, gradskim upravama, pravosuđu, na koje se Vlada pretjerano ne obazire, pa ni o tome da HDZ-u ne smeta ni način na koji koalicijski partner izvlači novac od države a pritom štiti vukovarske ratne zločince od kaznenog progona, već i o konkretnim ljudima iz vrha stranke.
Javnost je prošli tjedan bila zgrožena činjenicom da HDZ imenuje u Odbor za zakonodavstvo čovjeka kojem je Sabor skinuo imunitet pod sumnjom za koruptivne radnje.
Bivši Plenkovićev ministar uprave Lovro Kuščević, kojeg istražuje USKOK nakon afera s nekretninama na Braču, a najpoznatiji po krađi referenduma Narod odlučuje, predložen je za člana Odbora za zakonodavstvo. HDZ-u ovo imenovanje nije bilo nimalo sporno te su se branili načelom presumpcije nevinosti i neovisnosti pravosuđa.
Neki su prošli tjedan nakon pomicanja saborskog glasovanja izrazili nezadovoljstvo ističući da je to također koruptivno ponašanje, da se ne znaju motivi zašto je netko nekome opstruirao glasovanje, i da se ne zna čime Milan Bandić ucjenjuje HDZ da Sabor ne može normalno funkcionirati.
Plenkovićevi koalicijski partneri
Prošli tjedan kamen temeljac za novi spomenik Domovini u Zagrebu položili su Milan Bandić i Andrej Plenković, što su neki analitičari ocijenili spomenikom beskrupuloznom opstanku na vlasti, klijentelizmu, oportunizmu, nepotizmu, korupciji i kriminalu, izigravanju volje birača…
Zagrebački gradonačelnik ima optužbe za kriminal, korupciju i zloporabu dužnosti gradonačelnika, predsjednik HDZ-a na čelu je stranke kojoj se sudi zbog crnih fondova.
Najvjerniji HDZ-ovi koalicijski partneri, koji su Plenkoviću omogućili opstanak na vlasti nakon prekida koalicije s Mostom, ljudi su kojima je nerijetko mjesto u Remetincu, a ne na Trgu sv. Marka. Može se pretpostaviti da su neki od njih, u zamjenu od kaznenog progona koji im je prijetio, pristali dizati ruku za HDZ dok god je potrebno.
Prisjetimo se zastupnika Tomislava Sauche, bivšeg predstojnika ureda Zorana Milanovića koji je, nakon što je godinama gradio karijeru u SDP-u i nakon što je protiv njega dignuta optužnica kojom ga se sumnjiči da je pomoću falsificiranih putnih naloga ukrao pola milijuna kuna, otkrio da mu je vladajući HDZ prirastao srcu više nego SDP.
> Plenkovićeva imenovanja: U 51 državnoj tvrtki trećina imenovanih su članovi vladajućih stranaka
Pored pojedinaca koji su pristupili klubu HDZ-a nakon što su iz raznih razloga otpali iz svojih matičnih stranaka, a za koje se pretpostavlja da su kupljeni ovim ili onim povlasticama i beneficijama, tu su i cijele stranke, poput HNS-a, koji je na glasu kao stranka koja ima više direktora javnih poduzeća nego birača, i više optuženih za korupciju otkad je neovisne Hrvatske nego HDZ i SDP zajedno.
Ključni partneri
I sam ključni Plenkovićev koalicijski partner Ivan Vrdoljak osoba je za kojom se vuku brojne afere, od sumnje na pogodovanje kod ugradnje razdjelnika za koje se kasnije ispostavilo da uopće nisu obvezni do prijetnji Hrvoju Perhariću, članu Uprave Nuklearne elektrane Krško.
Kada se govori o Plenkovićevoj borbi protiv korupcije, valja spomenuti i koaliciju koju je sklopio na razini grada Zagreba s Milanom Bandićem.
Ta koalicija funkcionira po sličnom principu kao i ona na državnoj razini – temelji se na kupovini zastupnika, a ne na rezultatima izbora, o čemu je najbolje svjedočanstvo bilo izglasavanje zagrebačkog proračuna, koje je prošlo zahvaljujući “čudesnom” preokretu kod dvojice gradskih zastupnika iz inače oporbenih HSLS-a i HSS-a.
Bori li se Plenković žestoko protiv korupcije samo kada mu je to izgovor da smijeni nekoga koga se iz nekog drugog razloga želi riješiti?
Korupcija po svemu sudeći Plenkoviću, a na žalost, i dijelu medija koji ga podržavaju – ne predstavlja problem kakav bi predstavljala da Vladu vodi netko drugi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
