Koliko se u Hrvatskoj godišnje ukrade kroz korupciju?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Jedna od ključnih kočnica gospodarskog razvoja u Hrvatskoj je korupcija. Svake se godine u Hrvatskoj ukrade više od 30 milijardi kuna, a prema Indeksu percepcije korupcije Hrvatska s 48 bodova i dalje je među korumpiranim državama, čak je pala za jedan bod i tri mjesta u odnosu na 2017. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapošljavanje i dodjeljivanje poslova po vezi, neodgovorno trošenje javnog novca na političku trgovinu, umjesto za opće dobro i druge koruptivne radnje kočnica su gospodarskom rastu i razvoju. Više od 400 tisuća hrvatskih državljana dalo je podršku za referendum Narod odlučuje kojim se želi osigurati pravedniji izborni sustav – te omogućiti biračima izbor sposobnih, a ne podobnih zastupnika; političara odgovornih biračima, a ne političkim kastama i/ili interesnim lobijima.

> Predsjednica TIH-a Budimir: ‘Preletači iz ‘boraca protiv korupcije’ u političare primjer je sukoba interesa i zloporabe pozicije – tko je kontrolirao kontrolore?’

> TIH: Prema Indeksu percepcije korupcije Hrvatska s 48 bodova i dalje među korumpiranim državama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Mostov Grmoja: ‘U Hrvatskoj ne postoji dovoljno političke volje za obračun s korupcijom i klijentelizmom’

Međutim, Ustavni se sud 20. siječnja proglasio nenadležnim i objavio da odbacuje zahtjeve referendumskih inicijativa. Navodna ušteda za neke je medije bila razlog podrške takvoj odluci, jednostavno zaključivši da je Ustavni sud na taj način državi uštedio oko 50 milijuna kuna.

Ubrzo je i Sabor većinom glasova podržao Vladino Izvješće o prikupljenim potpisima za referendum, prema kojemu GI Narod odlučuje nije prikupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, iako je prikupljen dovoljan broj potpisa tj. više od 400.000 za svako referendumsko pitanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podatcima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal iz 2011., u Hrvatskoj se mito isplaćuje u novcu gotovo u polovici (44 posto) svih slučajeva podmićivanja, a iako se radi o sitnoj korupciji, isplaćeni iznosi daleko su od beznačajnih. Prosječni iznos mita u Hrvatskoj je 2.050 kuna, što otprilike odgovara iznosu od 280 eura!

Gotovo polovica hrvatskih građana prema istom istraživanju (47 posto) smatra da je korupcija u državi u porastu, 44 posto misli da se zadržava na istoj razini, a 9 posto vjeruje da je u padu. Takva percepcija građana o korupciji može se protumačiti kao pokazatelj da su oni svjesni kako se radi o jednom od najvećih izazova s kojima je suočena Hrvatska.

Podatci također pokazuju da određeni broj hrvatskih građana ne vjeruje u funkcioniranje javne uprave bez davanja neke vrste mita kako bi se ubrzao administrativni postupak. A da postoje nedostatci i uska grla u javnom sektoru potvrđuje i podatak da više od trećine građana (35 posto) koji sudjeluju u podmićivanju to radi kako bi ubrzali neki postupak. Uz sve to, javna uprava najveći je poslodavac u državi!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (FOTO) Kako je Plenkovićeva Vlada 2018. ignorirala volju građana i ukrala referendum Narod odlučuje

> (VIDEO) Pogledajte priču o hrvatskoj birokraciji koja je u kratkom roku postala viralni hit!

> Bujanje administracije: Država zapošljava i do 5 ljudi na dan

> Ministar Kuščević hvali Vladu, negira postojanje nepravilnosti na koje ukazuje GI Narod odlučuje i poručuje: ‘Referenduma neće biti!’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Biti učitelj u Hrvatskoj: Niske plaće, negativna selekcija, veze i poznanstva, nepotizam…

Vlada Andreja Plenkovića, poznato je otprije, ima najveći broj državnih dužnosnika od svih dosadašnjih vlada, njih više od 155, u što spadaju ministri, državni tajnici, pomoćnici ministara. Tu nisu pribrojani ravnatelji središnjih vladinih ureda i njihovi zamjenici.

Vlada je lani ukinula 17 agencija, zavoda i fondova, a taj je manevar donio uštedu od ravno – nula kuna, navodi Novi list.

Korupcija prodire u sve segmente društva i predstavlja najveću ugrozu gospodarskog, društvenog i političkog razvoja, te prosperiteta Republike Hrvatske”, upozorava duže vrijeme politologinja dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska, te dodaje da je iza nas samo Venezuela. “Stvara se dojam da u Hrvatskoj jedino korupcija uspijeva”.

> Davorka Budimir za Narod.hr: ‘Iza nas je samo Venezuela. Stvara se dojam da u Hrvatskoj jedino korupcija uspijeva’

> Ustavni sud se proglasio nenadležnim i odbacio tužbu GI Narod odlučuje

“Općenito građani Hrvatske imaju najveće nepovjerenje u ove dijelove sustava: političke stranke, pravosuđe i zdravstvo. U tim dijelovima imamo i najviše afera i netransparentnosti”, ističe dr. sc. Budimir.

Plenkovićev ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić pohvalio se u rujnu da će “Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva raspisati više natječaja za dodjelu sredstava nego što je raspisala u svih 15 godina svog djelovanja”. Također je poručio da Vlada vidi civilno društvo kao partnera u projektima za razvoj i društvene promjene, te naveo kako ima na raspolaganju milijardu kuna za civilno društvo, 700 milijuna kuna za natječaje u kojima su udruge nositelji i još nekoliko stotina milijuna gdje su partneri.

U proračunu nema novaca za povećanja plaća učiteljima, za zdravstvo, veće mirovine, ali ima za tzv. nevladine organizacije kao i za političare. Početkom 2019. Odbor za Ustav bez rasprave donosi odluku o dodjeli 56,4 milijuna kn za političke stranke.

Mostov Nikola Grmoja nedavno je gostujući na HRT-u, u emisiji koja se bavila problemom korupcije, podsjetio na izvješće Europske komisije da je politička korupcija pravosuđa 60 posto. Istaknuo je istraživanje njemačko-hrvatske industrijske i gospodarske komore po kojemu gotovo više od polovine tvrtki ne želi ponovno ulagati u Hrvatsku zbog korupcije. “I mladi odlaze iz Hrvatske zato što osjećaju nepravdu, osjećaju da nismo svi jednaki, osjećaju korupciju i klijentelizam na svakom koraku”, rekao je Grmoja.

Svake godine u Hrvatskoj se ukrade više od 30 milijardi kuna. Prema istraživanjima agencija, polovica iznosa novca za javne nabave gubi se u korupciji“, kazao je jesenas sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić u razgovoru za Hinu.

Dodao je da je Hrvatska na samom začelju svjetske liste u borbi protiv korupcije naglasivši i pozitivne primjere drugih zemalja koje, za razliku od Hrvatske, imaju i državne agencije za borbu protiv korupcije. U Hrvatskoj, pak, borbu protiv korupcije vodi Državno odvjetništvo koje je iznimno vertikalno strukturirano što znači da glavni državni odvjetnik donosi odluku o svemu. Općinski državni odvjetnik ne može ništa pokrenuti, ne postoji samostalnost u radu, upozorio je tada sudac.

> Kad će DORH konačno pokrenuti istragu protiv Milanovićevog ministra Jakovine?

> (VIDEO) Ivan Penava: ‘Vukovar je epicentar kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije’

> (VIDEO) Predsjednik HDLSKL Rehak: ‘Još 2002. predali smo Bajiću iskaze logoraša, do danas nismo dobili odgovor!’

> Na čelu Županijskog odvjetništva u Vukovaru u 17 godina izmijenile su se samo dvije osobe

> U 16 godina Hrvatska je imala samo tri glavna državna odvjetnika – Bajić, Cvitan i Jelenić!

“Korupcija je uzrok iseljavanja građana i rastakanja sustava vrijednosti koji kao društvo nismo izgradili od osamostaljenja do danas. Dosta je zaustavljanja pojedinaca koji imaju integritet i poštenje i koji ne žele odustati od bolje budućnosti u Hrvatskoj”, upozorila je Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

I dok Hrvatska godišnje u prosjeku zbog korupcije gubi 15 posto BDP-a godišnje, Državno odvjetništvo bavi se između ostalog i snimkama koje iritiraju koalicijskog partnera HDZ-ove vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.