(VIDEO) Predsjednik HDLSKL Rehak: ‘Još 2002. predali smo Bajiću iskaze logoraša, do danas nismo dobili odgovor!’

Foto: Snimka zaslona

U ovom tjednu obilježavamo tragediju Vukovara. Kako se u Hrvatskoj procesuiraju ratni zločini? Kolike su kazne počiniteljima? Hoće li Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, izaći na slobodu? Gosti u emisiji Otvoreno bili su Danijel Rehak – predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Dražen Bošnjaković – ministar pravosuđa, Ivica Pandža Orkan – umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, Marin Mrčela – zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH, Eugen Jakovčić – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Ksenija Pavić– zamjenica glavnog državnog odvjetnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> 21. listopada 1991. pokolj u Baćinu – Prvo su starce mučki poubijali, a onda bagerom izgurali u plitke jame…

> U 16 godina Hrvatska je imala samo tri glavna državna odvjetnika – Bajić, Cvitan i Jelenić!

Rehak je rekao da je bio u logoru Stajićevu gdje su doživljavali strahovita premlaćivanja pojedinca. Istaknuo je kako su u četiri kutije prikupili iskaze svih članova Udruge, te ih 2002. godine predali Mladenu Bajiću. “Do dana današnjeg nismo dobili odgovor niti je itko išta pokrenuo po tom pitanju”, rekao je Rehak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zamjenica glavnog državnog odvjetnika rekla je da su u odnosu na ratne zločine u logorima u Srbiji nadležna državna odvjetništva u Hrvatskoj pokrenula više kaznenih postupaka. “Tako je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku u srpnju 2011. podiglo optužnicu protiv najvišeg zapovjednog vrha tadašnje JNA, zbog teških ratnih zločina počinjenih na području Begejaca i Stajićeva. Činjenica je da je većina okrivljenika nedostupna. Oni su u Srbiji, a Srbija ne izručuje svoje državljane”, rekla je Pavić. Dodala je da kada se govori o ustupu kaznenog progona da su nadležna državna odvjetništva u RH podigla čitav niz optužnica i protiv visoko pozicioniranih zapovjednika temeljem zapovjedne odgovornosti. “Ustup takvih predmeta Srbiji ne dolazi u obzir, jer oni ne žele suditi po zapovjednoj odgovornosti pa bi ustupanje takvog predmeta značilo da bi ti zapovjednici, koji su procesuirani po zapovjednoj odgovornosti, ostali amnestirani”.

> DORH ne radi ništa po pitanju procesuiranja srpskih zločina: Kako se biraju državni odvjetnici?

“Ovo je šuplja priča državnog dužnosnika RH”, rekao je Pandža Orkan, te dodao da je na sceni hrvatsko krivosuđe. Upitao je zamjenicu glavnog državnog odvjetništva kada će biti podignuta optužnica za zločin u selu Gornje Jame kod Gline i kada će netko završiti u zatvor u za ratni zločin u selu Kostrići? Dodao je da je Baćin poseban skandal. “U vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, uhićena su dva srpska pobunjenika i presuđen im je zatvor na 14 i 12 godina za ratni zločin u Baćinu. Nejasno je tko ih je i kako pustio na slobodu i sada su na području SAD-a i Kanade“, rekao je Pandža Orkan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Zašto je DORH zatražio micanje Nikole Kajkića sa slučaja Ovčara?

Ministar Bošnjaković istaknuo je da ministarstvo pravosuđa prati napredak Srbije u onim pitanjima gdje su stavljena određena mjerila, a to je pitanje reguliranja univerzalne jurisdikcije, te pitanje nestalih o čemu brine ministarstvo branitelja. “Bilo je pokušaja da se određeni napretci ostvare, ali nažalost nije otišlo daleko. Želimo postići sporazum s njima o procesuiranju kaznenih djela na način da iz cijele procedure izbacimo zakon o univerzalnoj jurisdikciji”, rekao je te dodao da oni uopće nisu zainteresirani, te dok se ne vide napreci i dok oni ne budu imali pravilan stav prema tome, mi kao članica EU-a ne možemo dati suglasnost za zatvaranje poglavlja 23″, ustvrdio je ministar.

> Dr. Davorka Budimir za Narod.hr o klijentelizmu i dužnosti čelnika DORH-a: ‘Ne postoje ocjene za rad dosadašnjeg glavnog državnog odvjetnika’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH osvrnuo se o tzv. suđenjima u odsustvu, rekavši da je to bila rana faza 90-tih godina koja ne služi nikome na čast. Istaknuo je da na hrvatskim sudovima sa današnjim danom imamo 109 predmeta ratnih zločina koji su u tijeku.

> Na čelu Županijskog odvjetništva u Vukovaru u 17 godina izmijenile su se samo dvije osobe

Pavić je rekla da se nerijetko u javnosti čuje da državno odvjetništvo ne procesuira ili nije to učinilo u dovoljnoj mjeri, te ustvrdila da je državno odvjetništvo na području RH do sada procesuiralo 3594 osobe, podigli su optužnice za 2107 osoba, te da su hrvatski sudovi na temelju njihovih optužnica do sada donijeli gotovo 1500 presuda. “Naša državna odvjetništva optužila su 2107 osoba, a primjerice na Haškom sud za vrijeme 25-godišnjeg postojanja podignuta je 161 optužnica i donijeto je 90 presuda sa svom logistikom koju taj mehanizam ima”, nabrajala je Pavić.

> (VIDEO) Početak suđenja za Kostriće i pokolj žena i djece – što je radio DORH 26 godina?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> ŽDO u Vukovaru riješilo jedno (1) silovanje srbijanskih okupatora

Jakovčić je rekao da podržavam gospodina Orkana, jer statistika do koje su došli potpuno odgovara onome što on govori. “Evidentno je da je nakon ulaska Hrvatske u EU, opao broj suđenja za ratne zločine u RH. Događa se porazna situacija, vraćamo se u loš trend 90-ih godina, a to su suđenja u odsutnosti. U 2017. godini podignuto je 12 optužnica. U odnosu na 34 okrivljenika, njih 33 su nedostupna pravosuđu i to je stravična brojka”, rekao je.

Emisiju pogledajte u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.