Svjetski ekonomski foruma objavio je u srijedu Izvještaj o globalnoj konkurentnosti koji pokazao je da Hrvatska na ovoj globalnoj ljestvici konkurentnosti ne stoji dobro – RH je na listi 140 zemalja na 68. mjestu u svijetu.
Od zemalja u okruženju Mađarska se nalazi na 48. mjestu, Poljska na 37., Češka na 29., Slovačka na 41. mjestu, a jedina zemlja gora od nas je Bosna i Hercegovina koja se našla na 91. mjestu. Susjedna Slovenija i Srbija su bolje prošle Globalnom indeksu konkurencije od Hrvatske.
> (FOTO) Plenković na Sorbonni ‘držao predavanje’ dvorani punoj djece
> Još jedan Plenkovićev (ne)uspjeh: Inflacija u Hrvatskoj dosegnula najvišu razinu od 2013.
Metodologija Svjetskog ekonomskog foruma temelji se na procjeni kvalitete institucija, infrastrukture, primjene ICT-a, makroekonomske stabilnosti, zdravlja, obrazovanja i vještina, tržišta proizvoda, tržišta rada, financijskog sustavu, veličine tržišta, poslovne dinamike i kapaciteta za inovacije. Pritom su ti stupovi razvrstani u četiri skupine, a odnose se na poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Po neovisnosti pravosuđa Hrvatska iza Mozambika
Po indeksu neovisnosti pravosuđa od 140 zemalja, Hrvatska se našla na 120. mjestu iza Mozambika, Zimbabvea, Ugande i drugih srednje razvijenih zemalja afričkog kontinenta. Naime, po Svjetskom ekonomskom forumu države s ocjenom 7 imaju potpuno neovisno pravosuđe, a najbliže tome su Finska (6.7) i Švicarska (6.4).
S druge strane, ukoliko država ima ocjenu 1, smatra se da uopće nema neovisno pravosuđe, te se iza Hrvatske (2.5) nalaze primjerice Jemen (2.4), Burundi (2.3), Čad (2.1) i komunistička Venezuela (1.1).
Samo komunistička Venezuela ima goru javnu upravu od Hrvatske
Po tom specifičnom parametru Hrvatska je još gora te se nalazi na 135. mjestu, a iza Hrvatske su tek Ekvador, BiH, Angola, Bolivija i Venezuela.
Po pitanju opterećenja državnom regulacijom, Hrvatska je još gora pa se tako nalazi na 138. mjestu, a iza nje su tek Venezeula i Brazil.
Koliko dobro Vlada reagira na promjene (tehnološke,društvene,demografske) te ima li dugoročne planove?
I tu smo također, jedna od najgorih zemalja u svijetu te smo 133. od 140. na indeksu, a iza nas su tek Grčka, BiH, Mauritanija, Yemen, Salvador i Venezuela.
Kada su u pitanju vizije Vlade i sposobnost dugoročnog planiranja, Hrvatska je ponovno jedna od najlošijih zemalja na svijetu, pa je tako čak i Bosna i Hercegovina (134) jedno mjesto ispred nas, a iza nas se nalaze tek Grčka, Jemen, Salvador i na zadnjem mjestu, ponovno komunistička Venezuela.
Donald Trump učinio Ameriku ponovno prvom
Na ljestvici globalne konkurentnost što se tiče samih stupova Hrvatska je najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96. mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji. S druge strane, Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).
> Ivica Šola: Kako smo dobili istanbulsko evanđelje po Andriji
Pod vodstvom Donalda Trumpa, SAD je najkonkurentniji u svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska.
Prije 4 mjeseca, Plenković ustvrdio da je Hrvatska uspješnija od Afrike
Kada je premijer Plenković pokušao oprati ruke od odgovornosti za sve veće iseljavanje i pad nataliteta u Hrvatskoj ustvrdio je sljedeće:
‘Taj trend (iseljavanja) je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja, i jučer smo dijelom o tome govorili, imate ogromne plus demografske trendove u zemljama Afrike i srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj’, kazao je Plenković.
> Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”
Vlada spajanje agencija s ministarstvima predstavlja kao njihovo ukidanje i racionalizaciju
Prije ovogodišnje ljetne stanke, Vlada je spajanje raznih državnih agencija koje su ionako u nadležosti ministarstava, predstavila kao njihovo ukidanje i racionalizaciju. U stvarnosti, samo premještanje sjedišta desetine agencije predstavljat će ogroman trošak, a sva eventualna nepotrebna radna mjesta bi i dalje opstala kroz državna ministarstva.
> Silvana Oruč Ivoš: Što je Pupovac radio u Tesla štednoj banci?
> Jesu li Pupovčeve Novosti i ove godine dobile 3,2 milijuna kuna kao avans političke trgovine?
> Slučaj Croatia Airlines: Kako je uspješna hrvatska kompanija došla pred propast?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
