Turistička zajednica grada Zagreba u svojoj raznovrsnoj ponudi, turistima nudi i da prošetaju “fascinantnim putem revolucionara Tita”!
“Grad Zagreb je posljednjih godina doživio turistički skok. Osim što pozornost privlači bogatom adventskom ponudom, sadržaja i festivala ne manjka ni ljeti. Zainteresiranim turistima želimo prikazati svaki dio ovog, poviješću i kulturom, bogatog grada.
Turistička se zajednica grada Zagreba u tom smislu posebno potrudila. Tako posjetitelji, osim putevima Augusta Šenoe i Marije Jurić Zagorke, dvaju ponosa zagrebačke i hrvatske kulture, mogu krenuti i putevima Josipa Broza Tita!
“Walk with Tito” je dvosatna tura na engleskom ili hrvatskom jeziku. U turi se može uživati po cijeni od 110 kn. Polazišna točka je Meštrovićev paviljon, na Trgu žrtava fašizma. “Happy to see YU!” – poziva Turistička zajednica grada Zagreba.
Prenosimo ponudu u cijelosti:
“Walk with Tito je tura koja vas vodi u prošlost Jugoslavije. Države koja više ne postoji. Otkrijte facinantnu i hrabru prošlost jugoslavenskog revolucionarnog pokreta dok hodate ulicama Zagreba. Josip Broz Tito bio je vođa jugoslavenskih partizana. Rođen je u Hrvatskom Zagorju u siromašnoj seljačkoj obitelji gdje ih je bilo petnaestero djece. Školovan za bravara, predodređen za revoluciju. Ovo je priča o jednom čovjeku koji je i Hitleru i Staljinu rekao NE. I 40 godina nakon Titove smrti, mišljenja o njegovoj vladavini su podijeljena, ali neosporno je da je obilježio cijelu jednu epohu na Balkanu. Prošetajte s nama putevima revolucionara. Happy to see YU!” – stoji u ponudi TZGZ.
Jugoslavenski komunistički diktator Josip Broz Tito umro je 1980. u Ljubljani. Tita će povijest zapamtiti kao jednog od najsurovnijih zločinaca, čije se ime povezuje s nebrojenim ljudskim žrtvama.
Tada je ubijeno po Staljinovom nalogu čitavo vodstvo Komunističke partije i stotine viđenijih članova, a na čelo Partije došao je misteriozni Tito. Na vlast dolazi 1945. i bio je doživotni predsjednik Komunističke Jugoslavije i države Jugoslavije vladajući kao diktator.
Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata, provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.
Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.
Bleiburg- Titova zapovijed glasila je: „Pobiti!“
Prema izvorima koje je naveo Davor Dijanović u Hrvatskom tjedniku, sam je Tito osobno zapovijedio pokolj koji je započeo na Bleiburgu, a nastavio se na križnim putovima.
Obračun s Katoličkom crkvom i nadbiskupom Stepincem
Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.
Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje „državnu crkvu“, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života proveo u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.
Neki izvori svjedoče da je Stepinac u krašićkom pritvoru trovan te da je Tito bio taj koji je osobno zapovijedio da ga se otruje.
Goli Otok – neljudska poniženja žrtava
Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.
Na Golom su se Otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.
Tito odlučivao o svemu u državi
U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.
Zašto je i komunističkom diktatoru i bravaru Titu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu?
Dovoljno je reći da se nogometni Kup, kao najmasovnije nogometno natjecanje bivše Jugoslavije, zvao Kup maršala Tita.
Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Naime, Tito nije rođen 25. svibnja, na “Dan mladosti”, već 7. svibnja, što se u Jugoslaviji namjerno prešućivalo. Dan mladosti bio je samo jedan od onih dana koji je stvoren kako bi promidžba mogla odraditi svoj dio posla na slavu “velikom” maršalu.
Štafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, 1957. događaj je proglašen “Danom mladosti”.
Saša Broz u obrani djeda – zločinca Tita, evo kako joj je odgovorio Peternel
Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog Dana žena, 8. ožujka.
(Ne)djela govore o njegovom načinu vladanja
Stvorena je atmosfera u kojoj partija može pogriješiti, ali vođa ne, što se najbolje vidjelo tijekom obračuna Tito-Ranković, 1966. godine. Pritom se zaboravilo da je zapravo Tito stvorio Rankovića i njemu dao zloglasne jugoslavenske tajne službe u ruke, najprije OZNU, a onda i UDBA-u, a ne obrnuto.
Čitav je niz primjera koji dokazuju da se u Jugoslaviji ništa nije događalo, a da o tome presudnu riječ nije dao Josip Broz.
Obračun s hrvatskim proljećem, prije toga Goli otok, a još prije svega toga, odmah nakon Drugog svjetskog rata, pokolj na Bleiburgu, zapravo su najbolja svjedočanstva o karakteru vladavine Josipa Broza Tita koga neki i danas slave kao velikog lidera i vizionara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa