Autor knjige ‘Veliki petak 1945.’ Mirko Ivanjek: ‘Biskup Carević mučen je i ubijen isključivo iz mržnje prema vjeri’

Foto: snimka zaslona

U četvrtak, 27. rujna u župi Marije Kraljice Apostola u Zaprešiću održano je predstavljanje knjige Mirka Ivanjeka ‘Veliki petak 1945. Biskup Josip Maria Carević. Život za narod- smrt u ime naroda’.

(FOTO) U Zaprešiću predstavljena knjiga Mirka Ivanjeka ‘Veliki petak 1945.’: ‘Ono što je propatio kardinal Stepinac, prije toga prošao je biskup Carević’

Sudbina biskupa Carevića, neljudski mučenog i ubijenog u partizansko-komunističkim egzekucijama krajem Drugog svjetskog rata, potaknula je pisca Mirka Ivanjeka na stvaranje romansirane biografije koja progavara o biskupovom životu i djelovanju te o njegovoj mučeničkoj smrti.

Josip Maria Carević, rodom iz Metkovića, bio je dubrovački biskup u vremenu prve Jugoslavije, a nakon što je, pod pritiscima velikosrpskog režima, odande 1940. premješten i umirovljen, stavio se na raspolaganje zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu te ostatak života djelovao u Hrvatskom Zagorju. Mučen je i ubijen u Velikom Trgovišću, a do danas njegovi posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Povodom predstavljanja knjige u Zaprešiću razgovarali smo s autorom Mirkom Ivanjekom.

Mirko Ivanjek rođen je u Slivonja Jarku kod Krapinskih Toplica. Nakon osnovne škole u Krapinskim Toplicama završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a potom je studirao teologiju na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Godine 1980. diplomirao je sociologiju i jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1979. do 1995. radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao voditelj odjela u dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici gdje je osnovao Kajkavianu – društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje kajkavske baštine. Od 1995. do umirovljenja 2015. radio je kao knjižničar u OŠ u Prigorju Brdovečkom i Mariji Gorici.

„Upravo me šutnja o biskupu Careviću tijekom komunizma potaknula na pisanje knjige o njemu“

Autor je romana „Vrata“, zbirki pripovijedaka „Čuvari blaga“, „Put svjetlosti“, „Križni put“, poetske meditacije „Kad budeš prolazio“ te tekstova vodiča „Zagorje, hodočasnički turizam“ i „Marijanski hodočasnički put: hodočasnički vodič“. Dobitnik je više književnih nagrada „Stjepan Kranjčić“ te nagrade Pasionske baštine.

U Zaprešiću promocija knjige posvećene biskupu Careviću, žrtvi partizanskog zločina: ‘Veliki petak 1945.

Knjiga posvećena biskupu Careviću izašla je u izdanju ogranaka Matice hrvatske u Zaprešiću i u Metkoviću.

Narod.hr: Biskup Josip Maria Carević hrvatskoj je javnosti, usprkos svom značaju, gotovo potpuno nepoznata ličnost. Vaša će knjiga zasigurno pripomoći da se javnost bolje upozna s njegovim likom i djelom i da se njegova sudbina izvuče iz zaborava.
Što Vas je potaknulo da napišete knjigu upravo o biskupu Careviću?

Mirko Ivanjek: To je zapravo bio dosta dugačak period u kojemu sam ja samo povremeno čuo paušalne vijesti o tome, jer se o toj temi šutjelo. Kao što se, do hrvatske samostalnosti, šutjelo o križnom putu, o masovnim grobištima, o puno tema… Ali se ipak moglo nešto čuti. Tako sam ja već vrlo rano čuo za biskupa Carevića, da je bio tu, ljudi su čak mislili da je on bio neki fratar, kako to već ljudi polovično znaju. A zavjera šutnje je bila prisutna, čak se i naređivalo da se ne govori o tome, jer su u njegov progon bili upleteni i ljudi iz poznatih političkih sfera. I onda se o tome – jednostavno šutjelo.

I mene je to potaknulo. Mislio sam: Bože dragi, tu je jedan čovjek, sa tri doktorata iz Rima, završio u tako jednom besudnom procesu, gdje su ga smiješno optužili za nešto što nije ni mogao učiniti i smaknuli ga na jedan grozan, stravičan način. Ako ste ikad čuli kako su druge ljude mučili, to još potencirajte. Dobro je to pročitati, ali govoriti o tome zapravo je vrlo teško, toliko je muke taj čovjek propatio.

Ono što je Stepinac bio za sjever Hrvatske, biskup Carević je bio za jug

Evo, i nekako sam htio baš pokazati koliko je taj čovjek bio zapravo velik. Dr. Mijo Korade je rekao da ono što je kardinal Stepinac bio za sjever Hrvatske, za jug Hrvatske je bio biskup Josip Marija Carević. On se zalagao već u Dubrovniku za hrvatska prava- kao što znate, Dubrovnik je u to vrijeme bio pripojen Crnoj Gori, tj. Zetskoj banovini. Bilo je puno besmislica koje su izgovorene protiv njega, još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a napose nakon rata, kada je došlo vrijeme u kojem se šutjelo o mnogim temama.

I evo, to je mene zainteresiralo, pa sam počeo istraživati. Na sreću, 2002. godine izdan je zbornik radova o biskupu Careviću u povodu simpozija koji je njemu u čast održan u Dubrovniku i Metkoviću. Taj zbornik mi je jako koristio u mom istraživanju te građe. Zatim sam tražio, i po novinama i časopisima gdje je on objavljivao svoje tekstove, on je bio vrhunski intelektualac, poliglot. Tijekom rata je mnogo spašavao partizane, što mu je uspijevalo upravo iz razloga što je vrhunski govorio njemački te je izbavio mnoge koji su već bili osuđeni na strijeljanje. A oni su mu zahvalili tako što su ga smaknuli, i to na jedan grozan način. To je jedan čudan rukopis, te lijeve opcije, koji je mene svaki put iznenadio… Recimo, imate odnos Krleže i Vranešića. Vranešić spašava Krležu, a kad dolaze Krležini na vlast- Krleža ne spašava Vranešića. To su neki čudni odnosi. Povijest još nije pročišćena, a mislim da povijesno pročišćenje trebamo svi mi proći, treba istina doći na vidjelo. A ovo je moj mali prilog u tome. Da se o tom hrvatskom mučeniku nešto konačno zna pouzdanije, ne samo na temelju pričanja, nego na temelju dokumenata, na temelju istraživanja. Također mi je bilo drago što je don Vidović, povjesničar iz Splita, puno radio na Careviću, možda zato što je i on sam porijeklom iz Metkovića, tako da sam iz njegovih radova mogao dobiti jednu cjelovitu sliku.

10. svibnja 1945. Josip Marija Carević – tko je jedini biskup ubijen i masakriran od partizana?

Onda sam to pokušao romansirati, da to ne bude samo neka povijesna studija, koju pročita jedan vrlo mali, uski krug ljudi, te se o tome u širim krugovima opet ne zna puno. Ja sam htio napraviti tu romansiranu biografiju. Kako je akademik Damjanović rekao, to je zapravo moderna hagiografija, jer je riječ o mučeniku. Mučenici su sveti, oni su svjedoci vjere, a on je mučen i ubijen iz mržnje prema vjeri.

Svjedoci još uvijek ne žele mnogo govoriti

Narod.hr: Na predstavljanju je bilo istaknuto kako je knjiga napisana na temelju dokumenata i razgovora sa svjedocima. Koliko je trajalo Vaše istraživanje koje je prethodilo pisanju knjige i koliko je bilo teško doći do podataka?

Mirko Ivanjek: Znate, lakše je doći do onoga što nađemo po knjigama, novinama i časopisima, nego od ljudi. Kad dođete među ljude, oni vam prvo kažu: „A ne znamo Vam mi niš o tome…“ A onda tek kad im „bubnete“ nešto posve nevezano, kako vi znate taj kraj, kako ste nešto istraživali, onda odjednom počnete dobivati odgovore: „Je, znamo mi nekaj, tu se isto nekaj pričalo…“ i onda počinje priča, malo po malo… To nije trajalo istim intenzitetom od početka do kraja, u početku sam morao malo „pipati u mraku“, ali što sam se više povezivao s ljudima, dobivao ljude, išlo je lakše. Osobito sad, kad je knjiga izašla, sad mi se još javljaju ljudi koji mi daju neke informacije. Tako da saznanja rastu.

Sam proces istraživanja je trajao, iz početka, sporiji, dvije-tri godine, a onda je, nakon toga bilo godinu dana intenzivnog rada: u Nacionalnoj knjižnici, Nadbiskupskom arhivu, istraživanja franjevačkih kronika, raznih zapisa… Tada sam otkrio i točan podatak o datumu njegove smrti, jer se ranije mislilo da je ubijen 10. svibnja, a baš u jednoj klanječkoj kronici našao sam točan datum – da je nestao, mučen i ubijen 18. travnja 1945. godine, u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak- vrlo simbolično… Po tome i naziv knjige „Veliki petak 1945.“

„Najzdušniju podršku i zahvalnost doživio sam u biskupovom rodnom Metkoviću“

Narod.hr: Predstavljanje knjige u Zaprešiću bilo je četvrto po redu. Dosad je knjiga predstavljena u Metkoviću, rodnom gradu biskupa Carevića, u Matici hrvatskoj u Zagrebu i u Brdovcu. Kako ste zadovoljni s odjecima knjige i kakvi su planovi za daljnja predstavljanja?

Mirko Ivanjek: Možda najzdušnija podrška i zahvalnost se osjetila u Metkoviću. Ljudi su ondje još uvijek zagrijani da nađu taj grob, da ga dostojno sahrane. Kupuju njegovu kuću, htjeli bi ondje napraviti muzej, obilježiti taj njegov život…

U Matici hrvatskoj je također bilo vrlo lijepo, kao i u Brdovcu. Mislim da je odjek zaista dobar: ljudi kupuju knjigu, gotovo smo ostali bez primjeraka, ima možda samo još stotinjak knjiga od cijele naklade… Dobivam jako puno povratnih informacija. Ljudi to čitaju s guštom, kažu da kad počnu ne mogu stati, što mi je iznimno drago jer, ako sam to postigao, onda sam dao prilog poznavanju jedne istine, koja je, kroz taj romansirani vid, postala prisutna u hrvatskom prostoru.

Volio bih da iduće predstavljanje bude u Velikom Trgovišću, mjestu gdje je biskup Carević ubijen.

Narod.hr: Imate li planove da predstavite knjigu i u Dubrovniku, gdje je Carević biskupovao?

Mirko Ivanjek: Iz Dubrovnika je također došla podrška prilikom pripreme knjige: Dubrovačka biskupija sufinancirala je tiskanje. Njima smo također poslali određen broj primjeraka. Bit će mi drago ako i tamo budemo imali predstavljanje, svakako bi bilo dobro o tome pričati i u Dubrovniku.

Ako bude prilike, na kraju krajeva, volio bih da predstavljanje bude i u Klanjcu jer se mjesto gdje je biskup živio dok je boravio u Zagorju nalazi se na tromeđi Klanjca, Luke i Velikog Trgovišća.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr