Prof. dr. sc. Nino Raspudić na predavanju pod nazivom „Hrvatska i Hrvati u BiH između EU i Balkana“ večeras u sisačkom Velikom Kaptolu istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi, te da u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego bosansko-hercegovački Hrvati u svojoj zemlji.
Raspudić se tijekom predavanja osvrnuo i na poziciju Hrvata u BiH i odnos RH prema tom pitanju što je najviše pobudilo interes posjetitelja u prepunoj dvorani Velikog kaptola.
“Hrvatska je jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi. Bojim se da Hrvati u Bosni i Hercegovini uskoro neće biti konstitucionalni narod već nacionalna manjina, a u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego bosansko-hercegovački Hrvati u svojoj zemlji”, istaknuo je.
“Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo idioti. Ljudima je prekipjelo i žele razgovarati o tome gdje smo stigli kao država i društvo”, ocijenio je Raspudić.
Najbolje što se dogodilo ulaskom Hrvatske u EU je to što se prestalo govoriti o ulasku u EU.
“Ništa se nije promijenilo, ali nema više onog mita, nema onog nekog kopna u daljini kojem težimo, pa kad tamo dođemo sve će kako biti divno krasno. Taj put k EU je problematičan od samog početka, a moje je mišljenje zbog toga što je u samom startu nametan kao mit. Rasprava koje nije ni bilo, jer je prava javna rasprava oko ulaska ili ne ulaska prigušena i nije se odvijala na razini argumenata nego se postavio mit u koji se neupitno vjeruje, i za koji je potrebno žrtvovati sve. S jedne strane problem hrvatske politike je taj što se nije postavila kao subjekt u pregovorima. Hrvatski pregovori su išli drugačije, te je Hrvatska bila objekt koji je bespogovorno slušao cijelo vrijeme diktate iz Bruxellesa. Taj naš put je bio vrlo težak, a često i ponižavajući. Sjetite se samo načina na koji su uhićeni hrvatski generali, odustalo se od ZERP-a, sjetite se bilateralne ucijene Slovenije oko štediša Ljubljanske banke. S druge strane progovori su bili često i ponižavajući, uvijeti netransparentni, često se odlučivalo arbitrarno“, rekao je Raspudić
Istaknuo je i da je puno veći legitimitet imao referendum za samostalnost Hrvatske, za koji je glasalo 90 posto, nego za ulazak u EU što je podržalo 29 posto birača.
Osim o svom viđenju stanja u Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u EU, govorio je i o tome koliko dijelimo europske vrijednosti, a koliko smo još (post)totalitarno društvo (od slučaja Perković do referenduma o braku).
Kao jednu od pozitivnih stvari ulaska u Uniju Raspudić je istaknuo stupanje na snagu Europskog uhidbenog naloga jer se na tom primjeru slučaja Perković pokazalo da je lustracija u Hrvatskoj stvarna potreba, a i vidjelo se kakve moćne strukture vladaju državom. „Hrvatski sabor učinio je najveću sramotu u povijesti hrvatskog parlamentarizma izglasavajući zakon kojim se ograničava uhidbeni nalog na djela nakon 2002. godine. To je je bilo teško sramoćenje zemlje i dovelo je zemlju na rub sankcija“, poručio je Raspudić.
Referendum o braku je bio, kaže, prekretnica – sada će se morati mudrije postupati s većinom u državi.
Raspudić je istaknuo kako usprkos agresivnoj medijskoj i političkoj kampanji opcije protiv, na kraju se pokazalo stvarno mišljenje većine stanovništva, te kako će ili manjina koja drži moć mijenjati većinu ili će većina konačno promijeniti manjinu na vlasti.
„Taj referendum je prijelomna točka u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti i tu više nema unatrag. Pokazao je jednu snagu i on će ubuduće prisiliti sve opcije koji računaju na glasove tradicionalne hrvatske većine da doista i zastupaju ta stajališta, a to je dugoročno još važniji rezultat referenduma.
Velik dio rasprave uključivao je i pitanje odnosa društva i političkih elita prema Domovinskom ratu.
Raspudić je odgovarajući na upit zašto se u školama malo uči o Domovinskom ratu kazao da je žalosno da se bavimo Drugim svjetskim ratom, a potpuno marginaliziramo posljednji pobjednički rat.
“Do sada smo trebali imati snimljeno barem 50 filmova koji se bave Domovinskim ratom, a imamo svega nekoliko koji uglavnom propituju hrvatsku krivnju. Nema ispričanih priča o junacima rata. Nije dovoljno branitelju dati mirovinu. Bitno je dostojanstvo”, kazao je Raspudić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
