U utorak, 24. svibnja, na groblju u Laduču (općina Brdovec pored Zaprešića, nedaleko državne granice između Hrvatske i Slovenije), uz kapelu sv. Leonarda, održan je ukop 133 nevine žrtve križnoga puta, ubijene u partizanskom zločinu nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine. Žrtve su prije dvije godine ekshumirane iz masovne grobnice u blizini Prudnica (općina Brdovec, Zagrebačka županija, desetak kilometara zapadno od Zagreba).
Iako ukop ovoliko velikog broja žrtava poslijeratnih komunističkih egzekucija gotovo uopće nije bio najavljen u medijima, danas se u Laduču ipak okupilo mnogo ljudi. Ukopu je prisustvovao potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved (HDZ), ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, načelnik općine Brdovec Alen Prelec (SDP), članovi udruge Hrvatski domobran na čelu s predsjednikom Ivanom Vukelićem te predstavnici mnogih drugih udruga i organizacija. Misu zadušnicu i sprovodne obrede predslavio je kancelar Zagrebačke nadbiskupije preč. Marko Kovač, a vjernicima se na početku obratio župnik župe sv. Vida u Brdovcu, vlč. Danijel Hačko.
Broj od 133 žrtve koje su danas dobile svoje posljednje počivalište, nažalost, samo je malen dio ukupnog broja poslijeratnih žrtava s brdovečkog područja, od kojih većina još uvijek leži u neistraženim masovnim grobnicama. U općini Brdovec postoji još oko 10 lokacija koje tek trebaju biti istražene.
Još niz neistraženih masovnih grobnica u blizini
U obraćanju na početku mise, župnik Hačko citirao je dijelove župne spomenice u kojoj je vlč. Mirko Cigrovski, upravitelj župe Brdovec u vremenu nakon brutalnih poslijeratnih egzekucija, naveo cijeli niz lokacija pokolja i masovnih grobnica na tom području.
“Spominju očevici da je pšenica bila neposredno pred klasanje – polovica svibnja 1945. (…) Mjesta u koja su trpali ubijene bila su na potezu između sela Javorje, Prudnice, Ključ, Drenje, Šenkovec – prema Savi i Sutli gdje su se našle prikladne udubine u zemlji (…). Iza Javorja, graba oko 20 m dugačka i 3 m široka (…), iza Prudnica prema Lovačkom domu, dugačka oko 200 m (…). Nekih manjih grobnica ima i kojekuda po župi – kod stanice Sutla 6 civila, navodno iz Velike Gorice, tamo ubijenih i pokopanih. U Brdovcu na jednom mjestu ispod šume Janekovićevo. Zakapanja tih ubijenih (…) vršili su mještani pozvani od mjesnih odbora, to su bile radne akcije. (…) Svjedoka tih činjenica ima mnogo. O svemu sam tome slušao već 1946. kad sam stupio na službu župnika u Brdovcu.” – citirao je župnik Hačko tadašnjeg upravitelja župe Cigrovskog.
Okupljenima se obratio načelnik općine Prelec (SDP) i potpredsjednik Vlade Medved (HDZ)
Nakon misnog slavlja, okupljenima se obratio načelnik općine Brdovec Alen Prelec (SDP) koji je izrazio žaljenje zbog svih žrtava, istaknuo kako za takav zločin ne postoji opravdanje te poručio da osuđuje zločin i zločince. Nakon toga govorio je ministar Tomo Medved (HDZ) koji je izrazio suosjećanje obiteljima žrtava te istaknuo kako Ministarstvo ulaže velike napore kako bi sve žrtve bile otkrivene i dostojno pokopane. O ovim žrtvama je naveo:
“Prema antropološkim karakteristikama, radi se o žrtvama muškog spola, od kojih su 4 u dobi od 16 do 20 godina, 43 u dobi od 20 do 30 godina, 65 u dobi od 30 do 45 godina i 21 u dobi od 45 do 60 godina. Na 69 lubanja vidljivi su tragovi strijelnih ozljeda glave. Ruke su bile vezane žicom iza leđa, a žica je bila omotana i oko samih tijela.
Prošlosti se možemo suočiti samo otkrivanjem istine i osudom onih koji su kršili temeljna ljudska prava.”
Među okupljenima bio je zastupnik u Zagrebačkoj gradskoj skupštini Igor Peternel (DP), predsjednik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić, donedavni predsjednik ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću Mirko Ivanjek, a posebno je bila pozdravljena gospođa Željka Tenšak, kćerka pokojnog Pere Karaule koji ima velike zasluge za otkrivanje ove masovne grobnice.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
