Na dnevnom redu Hrvatskog sabora danas je rasprava o izmjenama Ustava i Ustavnog zakona oko – referenduma. Vladajućima je za te izmjene kojima će otežati raspisivanje narodnog referenduma, što je od osamostaljenja uspjelo jedino U ime obitelji 2013. kada je održan referendum o definiciji braka, potrebna dvotrećinska većina ili 101 saborski zastupnik. Lijeva oporba podršku tom prijedlogu uvjetuje ustavnom zaštitom pobačaja.
Prema prijedlogu nacrta promjene Ustava broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma smanjio bi se s dosadašnjih 360.000 na 250.000 birača.
Kada je riječ o izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, propisalo bi se kako je za izbor ustavnih sudaca potrebno dvije trećine, odnosno 101 glas, saborskih zastupnika.
Potreban 101 glas
Prema prijedlogu vladajućih, briše se odredba o nemogućnosti referenduma o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, Vlade ili predsjednika RH jer izaziva nedoumice.
Ispala je i odredba o prethodnoj kontroli referendumskog pitanja koju bi po službenoj dužnosti provodio Ustavni sud, ostaje kontrola na zahtjev 15 zastupnika, Vlade ili predsjednika Republike.
>HDZ-ova većina izglasala javnu raspravu o promjeni Ustava s ciljem otežavanja referenduma
Oporba uvjetuje da se u izmjene Ustava usput stavi i ustavna zaštita pobačaja na zahtjev. HDZ je optimističan i vjeruje da će i dio oporbe dignuti ruke za njihov prijedlog.
Postavlja se pitanje je li prijedlog koji vladajući predlažu oko referenduma na tragu olakšavanja iskazivanja volje većine ili ne.
Demokratizacija ili otežavanje referenduma?
Kako što je portal Narod.hr ranije upozoravao, osvrćući se na riječi Branka Bačića, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a da će ovim promjenama referendum biti demokratičniji, da je Bačić izostavio spomenuti mnogo izmjena.
>Hasanbegović: Referendum je posljednje sredstvo naroda kada se suoči s otuđenom vladom
“Hrvatski sabor dužan je raspisati državni referendum u roku od 30 dana od dana objave odluke Državnog izbornog povjerenstva kojom je utvrđeno da je prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa birača, osim ako odluči: pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) odn. pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga”, stoji između ostaloga u nacrtu novog Zakona o referendumu Vlade HDZ-ovog Andreja Plenkovića kojim se dodatno pokušava otežati referendumske inicijative hrvatskih građana, a koji je 9. ožujka upućen u Sabor.
>Bačić tvrdi da će HDZ referendume učiniti dostupnijima, iako će ih dodatno otežati
Odgoda na minimalno šest mjeseci
Prema tom Nacrtu Zakona, ako ga HDZ-ova većina izglasa, referendumske inicijative bit će moguće odgoditi minimalno šest mjeseci ako Sabor odluči ponuditi protuprijedlog, čak i kada je prikupljeno dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma.
Nadalje, “protekom roka u kojem postupak utvrđivanja protuprijedloga mora biti završen, određenog u zaključku iz stavka 1. ovoga članka, postupak se smatra prekinutim neovisno o stadiju u kojem se nalazi. Hrvatski sabor dužan je u tom slučaju raspisati državni referendum o referendumskom pitanju narodne inicijative u roku od 30 dana od dana isteka roka određenog u zaključku”.
Referendum o referendumu
No, da stvar bude teža za referendumske inicijative građana, ako organizacijski odbor ne prihvati ni neizravni ni izravni protuprijedlog Hrvatskog sabora ili se uopće ne izjasni, Sabor će raspisati državni referendum o referendumskom pitanju narodne inicijative i istovremeno državni referendum o izravnom protuprijedlogu Hrvatskog sabora.
Plenkovićev nacrt Zakona dodatno otežava prikupljanje potpisa za referendume time što određuje izjašnjavanje birača traje najduže 40 dana, što obuhvaća i prikupljanje potpisa birača i obavljanje radnji povezanih s pripremom potpisnih lista za predaju Hrvatskom saboru.
Pri tome će organizacijski odbori referendumske inicijative unaprijed morati odrediti datum početka i datum završetka prikupljanja potpisa birača te datum početka i datum završetka pripremnih radnji za predaju potpisnih lista.
U nacrtu novog Zakona o referendumu navodi se i da birači koji pokreću narodnu inicijativu osnivaju organizacijski odbor za izjašnjavanje birača te da Organizacijski odbor ima od pet do 21 člana.
Protivnici narodne inicijative
Broj mjesta za prikupljanje potpisa birača utvrdit će se za “svako naselje koje ima više od 1500 stanovnika kao i za naselje čiji broj stanovnika čini više od pet posto stanovništva te jedinice lokalne samouprave, a ima više od 500 stanovnika, pri čemu se utvrđuje najmanje jedno mjesto na svakih 5000 stanovnika. Ako u jedinici lokalne samouprave ne postoje takva naselja, odlukom se utvrđuje najmanje jedno mjesto za prikupljanje potpisa birača u naselju s najvećim brojem stanovnika”.
Novost je i da su prema Plenkovićevom Zakonu u slučaju narodne inicijative, sudionici referendumske aktivnosti organizacijski odbor i odbor protivnika narodne inicijative, a u slučaju raspisivanje državnog referendum na vlastitu inicijativu, sudionici su odbor zagovornika referendumske inicijative i odbor protivnika referendumske inicijative.
No, takve odbore neće moći osnovati bilo tko već samo onaj tko prikupi potpise najmanje pet posto birača.
Koliko je vladajućima stalo do referenduma?
Prisjetimo se samo 2018.
Ukraden referendum Narod odlučuje
Podsjetimo, građanska inicijativa Narod odlučuje prikupila je 2018. dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona i o ovlastima zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.
Plenkovićeva vlada i njegov tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević, koji su se tijekom prikupljanja potpisa više puta usprotivili ovoj inicijativi, su, dugo vremena nakon što su potpisi predani, formirali povjerenstvo koje je više 40.000 potpisa za svako referendumsko pitanje proglasilo nevažećima.
Pri tome nije dopušteno da predstavnici inicijative ni bilo tko od zainteresirane javnosti u svojstvu promatrača prisustvuje provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
