USKOK i policija istražuju sud u Zlataru: Čak trećina odluka o posvojenjima iz DR Kongo donesena na ovom sudu

istražuju
Foto: sudovi.hr, mwebantu; fotomontaža: narod.hr

Konačno je potvrđeno da se istražuju posvojenja potvrđena na sudu u Zlataru. Tri od četiri hrvatska para optužena za trgovanje djecom, kojima se sudi u Zambiji, povezuje odluka Općinskog suda u Zlataru, tj. ispostave tog suda u Krapini, kojom se potvrđuje odluku kongoanskih sudova. Objavljeno je i kako su od 68 međudržavnih posvojenja iz Konga tijekom zadnjih pet godina 23 posvojenja potvrđena na zlatarskom Općinskom sudu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šef policije Nikola Milina kaže kako na ovom slučaju surađuju s drugim državnim službama.

“Mogu reći da se sada provode izvidi u suradnji s USKOK-om. Taj predmet je jedan od prioriteta u radu policije u ovom razdoblju”, rekao je Milina, piše Dnevnik.hr.

> Zna li itko koliko u Hrvatskoj ima djece iz DR Konga – 180, 131, 94 ili 68?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Afera Zambija: Sud iz Zlatara za Narod.hr potvrdio da tri para nemaju prebivalište u Zagorju

Plenković: Rano je za donošenje zaključaka

Premijer Andrej Plenković također je potvrdio da se radi na rasvjetljavanju ovog slučaja.

“Provode se sve moguće aktivnosti da se preciznije utvrdi o čemu je tu točno riječ, je li kod tog postupka međunarodnog posvojenja bilo sve sukladno zakonima, propisu, je li sve bilo kako je trebalo biti, još je rano donositi zaključke”, rekao je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Zambija: Hrvati optuženi za trgovanje djecom pušteni da se brane sa slobode nakon što ispune određene uvjete
> Prof. Hrabar o aferi Zambija: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

Sud za Narod.hr potvrdio da tri uhićena para nisu iz Zagorja

Narod.hr tražio je od suda u Zlataru važne informacije oko ovih slučajeva, pa iako su konačno odgovorili – većinu informacija odbili su dati. Ipak, potvrdili su da ova tri para nemaju prebivalište u Zlataru ni u Krapini, nego u Zagrebu.

“Sukladno Vašem traženju od 5. siječnja 2023., temeljem odredbe čl. 23. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13, 85/15, 69/22; dalje: ZPPI), a vezano uz aktualni slučaj posvojenja djece i osmero uhićenih Hrvata u Zambiji, obavještavate se da su kod Općinskog suda u Zlataru u listopadu i studenom 2022. zaprimljena 3 prijedloga za priznanje stranih sudskih odluka o posvojenju djece iz Demokratske Republike Kongo. Radi se o predlagateljima s prebivalištem na području grada Zagreba.

Predmete priznanja stranih sudskih odluka, sukladno Godišnjem rasporedu poslova, rade suci raspoređeni u Građanski odjel, a podaci o sucima su javno dostupni na web stranici Općinskog suda u Zlataru (https://sudovi.hr/oszl)”, odgovorili su za Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sud u Zlataru kao važna poveznica triju parova

Podsjetimo, uhićena su sljedeća četiri para: Damir Magić, elektrotehničar i Nadica Magić, profesorica kemije, Zoran Subošić, gitarist Hladnog piva i Azra Imamović Subošić, službenica Ustavnog suda RH, veterinar Ladislav Peršić i njegova supruga Aleksandra Peršić, vlasnica obrta za njegu kućnih ljubimaca te Noah Kraljević, nekad Dalija Pintarić, rođenog kao žena, za kojeg se navodi da je “promijenio spol”, inače trans-vijećnik stranke Možemo u Zagrebu, kojeg određeni mediji danas predstavljaju kao “aktivista za ljudska prava” i Ivona Kraljević, koja radi u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Od svih optuženih u Zambiji, samo je jedan par pitanje svog posvojenja djece iz Konga rješavao na sudu kojemu, kako se može zaključiti iz dostupnih podataka, i pripada prema mjestu prebivališta – na Općinskom sudu u Varaždinu. Riječ je o elektrotehničaru Damiru Magiću i njegovoj supruzi, nastavnici kemije, Nadici Magić koji, kako se piše, žive u Varaždinu.

Prof. Hrabar: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako Sud u Zlataru nije smio odlučivati o ovim slučajevima ako te osobe nemaju prebivalište na tom području.

“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke izvanparnični je postupak te se, prema čl. 72. st. 1., mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no čini se da to nije slučaj kod ovih “kongoanskih posvojenja”. Činjenica je da se prebivalište i uobičajeno boravište relativno lako mijenja. Jesu li ti posvojitelji doista i promijenili svoje prebivalište kako bi stekli nadležnost zlatarskog odnosno varaždinskog suda, ne znam‘”, objašnjava prof. Hrabar za  Večernji list i time ukazuje na neznanje sutkinje Općinskog suda u Zlataru.

>Afera Zambija: Uhićeni pred sudom za teška kaznena djela, Možemo šuti o svom trans vijećniku!

“Pravna teorija tumači da hrvatski sud ne provjerava ispunjavanje uvjeta za posvojenje, dakle ne ulazi u meritum, već gleda samo na formu. No, čl. 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i čl. 24. haaške Konvencije ovlašćuju sud da priznanje posvojenja u svojoj zemlji odbije ako bi ono očito bilo u suprotnosti s njezinim javnim poretkom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga smatram da je hrvatski sud trebao odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude ako nije bilo prethodnog odobrenja Ministarstva obitelji, jer je ono postavljeno kao uvjet za posvojenje djeteta stranca (prema čl. 186. st. 3.) i jamči podobnost i prikladnost posvojitelja. Bez takvog prethodnog odobrenja zamislivo je da se netko tko je, primjerice, u Hrvatskoj lišen roditeljske skrbi jer je zlostavljao svoje dijete, uputi direktno u DR Kongo, tamo na neki čudan način ishodi sudsku odluku o posvojenju, ovdje je prizna i kao takav – neprikladan i nepodoban u Hrvatskoj – ima “novo” dijete. Zaobilaženje zakona sigurno nije u interesu javnog poretka”, smatra prof. Hrabar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.