Vedrana Spadoni Štefanić za Narod.hr govori o projektu obnove Titovog Galeba.
“Galeb je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku, status zaštićenog kulturnog dobra je iznuđen na prijevaran način, a brod se podmeće kao kukavičje jaje među riječku industrijsku baštinu iako s istom nema nikakve veze, isključivo kao simbol jugoslavenstva, idolopoklonstva i ‘titolitarizma’ na račun građana Rijeke i njihove djece.”
Povodom projekta riječkog gradonačelnika Obersnela za obnovu Titovog broda “Galeb”, razgovoramo s Vedranom Spadoni Štefanić, izvršnom voditeljicom udruge “Primorski Hrvat”, koja ističe da će Udruga tražiti reviziju statusa Galeba kao kulturnog dobra.
“Titov Galeb stvorila je fašistička Italija, a 1991. bio je na agresorskoj strani!”
Narod.hr: Udruga za očuvanje baštine Primorski Hrvat javno je izrazila mišljenje gradskom vijeću Rijeke za zaduživanje Riječana u svrhu obnove broda Galeb. Što ste željeli postići?
Vedrana Spadoni Štefanić: Poslali smo javno priopćenje Gradonačelniku, gradskim vijećnicima, medijima i svim članovima Primorskog Hrvata jer smo željeli ostaviti trag protesta u okruženju koje baštini praksu jednoumlja, točnije, praksu „titolitarizma“. Iznošenje mišljenja simboličko je uskraćivanje legitimiteta odluke s kojom se u potpunosti ne slažemo, jer brod Galeb ni u kojem slučaju ne predstavlja riječku industrijsku baštinu, ali predstavlja rehabilitaciju simbola totalitarnog komunističkog poretka, koja se na sve moguće načine želi prebaciti na teret građana. Zbog toga ćemo tražiti reviziju statusa kulturnog dobra Galeba.
Riječki gradski vijećnici odbili izglasovati 44 milijuna kuna za Titov Galeb; Obersnel se ljutio
Problemi za Obersnela: Obnova Titovog Galeba bit će dvostruko skuplja nego što je planirano
(FOTO) Obersnel: ‘Ako Europa vjeruje u Tita što ne bi i Hrvatska’
(FOTO) Rijeci odobren novac iz EU fondova za obnovu Titovog broda “Galeb” i Palače Šećerane
Na snimci Mussolinijevog Instituta La luce“ koja prikazuje porinuće broda pod kraticom Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB) III. 1938. u Genovi lijepo se može vidjeti tko se njime dičio, pod kojim simbolima je zaplovio, odnosno čija je Galeb industrijska baština. Dakle, Mussolinijev dokumentarni film prikazuje trijumfalno porinuće fašističke industrije u Genovi – porinuće broda Galeb, a ondje su prisutni i visoki vojni Mussolinijevi dužnosnici. Dakle, Galeb je izravno nasljeđe fašizma, a nikakvog mira i dobra.
RAMB III/Kiebitz/Galeb građen, preuređivan je i obnavljan u Genovi, Trstu, Puli, iz mora su ga vadili Splićani, a s Rijekom ga veže oko 5000 položenih mina u moru i to što je u luci potopljen u nizu bombardiranja anglo-američke avijacije početkom studenog 1944. u kojima je poginulo više od sto pedeset civila.
Galeb se uporno želi predstaviti kao „brod mira“ iako je i u vrijeme fašizma, nacizma i komunizma bio ratni brod. Njegove posljednje zabilježene akcije bile su u ratnom Šibeniku gdje je dopremio neprijateljske vojnike iz Pule u rujnu 1991. Dakle, u Domovinskom ratu bio je na strani agresora. Istovremeno, gradska vlast priprema slikovnice za djecu o brodu Galeb: u planu je izrada dva izdanja. Jedno izdanje je slikovnica pod naslovom “Brod 896 1248”, što je bio registarski broj Galeba, za populaciju djece do 10 godina. Drugo izdanje je za srednje škole. Duboko smo zabrinuti vezano uz te slikovnice jer, ako su registrirali brod kao kulturno dobro, agresorski brod na Hrvatsku, i to uspjeli zataškati, onda možemo i pretpostaviti kakav će biti sadržaj tih slikovnica. Sasvim sigurno će biti promoviran pod lažnom pričom da je to brod mira itd. Pritom je još naziv slikovnice pod kodnim imenom “Brod 896 1248”, tako da ni izrada slikovnice ne bude transparentna i da netko ne bi reagirao.
Brod nelegalno proglašen kulturnim dobrom
Riječ je o još jednoj „ofenzivi kulturne revolucije“ koja je započela prijevarno pa će tako i okončati.
Narod.hr: Što mislite pod time?
Vedrana Spadoni Štefanić: Odvjetnik koji je zastupao vlasnika broda iznio je na sudu optužbu da je brod nelegalno proglašen kulturnim dobrom, čime mu je bila ukinuta mogućnost napuštanja Hrvatske. Nijedan prigovor nije uvažen. Grad Rijeka je doslovno iznudio skrbništvo nad Galebom, lažno predstavljajući Ministarstvu kulture da je brod vezan u Rijeci, iako je gospodinu Obersnelu dobro poznato da je brodogradilište Viktor Lenac gdje se tada brod nalazio, smješteno u Kostreni koja je zasebna općina, sa svojim granicama i proračunom u koji idu sredstva tvrtke.
Kao dokaz tezi o sljednicima „titolitarizma“ dovoljno je pogledati datum kada je Grad Rijeka donio prijedlog odluke o izvanrednom skrbništvu – 29. studenog, na bivši Dan Republike i najveći praznik socijalističke Jugoslavije.
Pozivamo Ministarstvo kulture i konzervatore da isti institut SKRBNIŠTVA primjene na istinski najreprezentativnije primjerke riječke baštine – lansirnu rampu Torpedo i Teatro Fenice.
Za otkup Galeba oduzeta su sredstva za očuvanje drugih kulturnih dobara
Narod.hr: Što se istovremeno događa sa stvarnom riječkom baštinom?
Vedrana Spadoni Štefanić: Što se događa najjasnije je ako pogledamo tko je zaista platio otkup Galeba 2009. Čak i taj naoko simbolični iznos od 790 000 kn zbroj je oduzetih sredstava od 23 planirana Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u sklopu javnih potreba, među ostalim Gradine Trsat, Dominikanskog samostana, uređenja pročelja u Starom gradu, neprofitnim udrugama, Filodrammatici (…), a to je bio tek početak. Sada se planira 13 593 000,00 kn spomeničke rente utući u RAMB III. Kada je propao pet godina pripreman natječaj o davanju Galeba u koncesiju jer se na njega nije javio nitko, krenulo se s EU pričom koja formulu „85% EU, 15 % Rijeka“ polako, ali sigurno okreće u obrnuti omjer. Oni koji se nadaju cvatućoj posjeti preporučamo pogledati studiju izrađenu za nikad pronađene koncesioare – bilo je predviđeno 40 posjetitelja dnevno, a dnevni trošak broda je 25 000 kuna. Uteg koji grad u dubokim dogovima ne može podnijeti.
Što se 53 riječkih kulturnih dobara tiče, mislimo da je zrelo vrijeme da se raspiše referendum na kojem će informirani građani odlučiti što žele očuvati svojim novcima, i novcima svoje djece, žele li ili ne žele biti uvučeni na put bez povratka koji bi započeo izglasavanjem prvog od sasvim sigurno više zaduženja u iznosu od 44 milijuna kuna bez troškovnika.
Narod.hr: Je li izgledno da se ne izglasa kredit za obnovu Galeba na gradskom vijeću 24. srpnja?
Vedrana Spadoni Štefanić: Ne zaboravimo da je Gradsko vijeće Rijeke već 5 sjednica krnje zbog smrti oporbene zastupnice, s 36 umjesto 37 članova u omjeru snaga 18:18, tako da sasvim sigurno ima posla za nadležno ministarstvo.
Podsjetimo, na jednoj od tih sjednica donesena je odluka o preimenovanju Muzejskog trga, najvažnijeg trga memorije grada, na kojem se nalazi Muzej grada Rijeke i Povijesni pomorski muzej Hrvatskog primorja te spomen-soba Domovinskog rata, u trg Riccarda Zanelle. On je bio predsjednik fiktivno nezavisne Slobodne Države Rijeke (1921.-1922.) i u tom je razdoblju potpisao je financijske sporazume kojima je Rijeku de facto predao Italiji. Do preimenovanja trga došlo je uslijed trgovine vladajućih s autonomaškom strankom Lista za Rijeku. Oni su Zanellu lažno prikazali kao osobu koja zavrjeđuje trg. U početku se SDP snažno odupirao tome da se trg imenuje po Zanelli, da bi mu sada dali središnje mjesto memorije grada Rijeke i Hrvatskog primorja. Nazvali su taj trg po čovjeku koji je bio izrazito antihrvatski nastrojen i koji se posvetio tome da Rijeku odvoji u zasebnu državu te preda u ruke Italije. Koji je skriveni dogovor između vladajuće koalicije i Liste za Rijeku oko neslavnog preimenovanja Muzejskog trga, vidjet ćemo.
Što se Galeba tiče, vrijeme je za detaljno propitivanje. Brod kojemu je nemoguće izdati dozvolu za tegljenje je „brod slučaj“ i vrijeme je da se preispita njegov status zaštićenog kulturog dobra s obzirom na navedene prijevare.
Narod.hr: Predstavite nam ukratko udrugu Primorski Hrvat.
Vedrana Spadoni Štefanić: Udruga za očuvanje baštine Primorski Hrvat registrirana je u siječnju 2019. i zastupa pravo Hrvata na baštinu i kulturu u suradnji sa svima koji to pravo poštuju. Osim toga, Rijeka je jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog folklora i uskoro ćemo predstaviti program folklora koji započinje najesen pod vodstvom Nataše Merle Tomljanović, univ.spec.prof.reh. Pokrenuli smo stranice na adresi www.primorskihrvat.hr, počinjemo s projektom Domovinski rat – da se ne pozabi, koje vodi Zoltan Farkaš, pripremamo povijesnu gardu riječkog kapetana Nikole Jurišića, a radimo na stvaranju čakavske jezgre. Ime udruge oživjeli smo nakon 85 godina i želja nam je da se još dugo čuje. Znak je preoblikovala Petra Abramović, a himnu je napisala Ljubica Kolarić Dujmović, uglazbila Mirjana Kajdi Žužić, aranžirao Olja Dešić. Predsjednik Udruge je akademski kipar Zvonimir Kamenar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
