Kako sustav funkcionira ili ne funkcionira, pokazala je afera SMS i njezini krakovi. Curenje informacija, nestanak spisa, odustajanje svjedoka – svi ti događaji urušavaju ionako slabo povjerenje građana u institucije. O sustavu najbolje svjedoče oni koji te afere objavljuju. S njima je razgovarala Maja Fišter za emisiju Labirint na HRT-u.
Milijan Brkić, drugi čovjek Hrvatskoga sabora, u središtu je još jedne afere. Ovaj put u slučaju poznatom kao “Elitna prostitucija”. Stara je to priča i u pravosudnom smislu završena još 2011. godine, ali 2018. opet na početku i s pitanjem tko je sudionicima dojavljivao da ih se prisluškuje i prati.
U izjavi danoj prije tjedan dana Brkić kaže kako je smiješno i žalosno da ga se sumnjiči za probijanje mjera u akciji koju je u vrijeme dok je bio zamjenik ravnatelja policije koordinirao i koja je konačnici rezultirala uhićenjem i pravosudnim epilogom. “Da sam želio na bilo koji način kontaminirati akciju onda sigurno ne bi došlo do njene realizacije”, izjavio je Brkić.
> Tihomir Dujmović: ‘Kuščević je pobijedio, ali je HDZ tim činom izgubio 400 000 glasova’
Tjednik Nacional međutim upravo u njemu vidi ključnu figuru. Berislav Jelinić, glavni urednik tjednika, kaže kako je to dio koji je policija odradila. No, za sve ono što se kasnije događalo, primjerice “zašto su ljudi koji su sve ispričali policiji odjednom umuknuli”, pita – tko je to odradio?
> U DORH-u o nestalom spisu ispitan bivši načelnik kriminalističke policije Bijelić
Istražno policijsko izvješće čije je dijelove objavio taj tjednik otkriva da su Milijana Brkića spominjale najmanje dvije osobe, ali to u istražnome postupku nisu htjele ponoviti. Dražen Jelenić, glavni državni odvjetnik izjavio je kako ne može reći je li u policijskim neformalnim dokumentima bilo čije ime spominjano. Rekao je samo kako one osobe na temelju čijih se neformalnih izjava krenulo u neko postupanje, to kao svjedoci nisu potvrdile.
Nestali spis
I dok su institucije suzdržane, u oči upada činjenica da je spis zagrebačkog općinskog državnog odvjetništva, onaj koji inkriminira, jednostavno nestao. Berislav Jelinić to komentira postavljajući pitanja – “koji bi ljudi mogli biti zainteresirani da to nestane, tko ga je mogao imati u tom trenutku u svojim rukama i što je s njim mogao raditi, tko je mogao uopće doći do njega?”. Smatra da je vrlo jednostavno rekonstruirati i vidjeti na kojem je mjestu u administrativnom putu u DORH-u spis nestao.
Gordan Malić, istraživački novinar kaže kako se u slučaju nestalog spisa vidi da tu funkcionira kriminalni sustav. “Ne može se ni jedan takav spis izgubiti osim ako drugačije nije dogovoreno. On je izgubljen jer je tako dogovoreno i to pokazuje logiku sustava. Ona je kriminalna”, zaključuje Malić.
Prebacivanje odgovornosti
I nitko zasad ne odgovara. U jeku afere, odgovornost se prebacuje s jednih na druge. Od policije i Uskoka, do DORH-a i sudova.
> Milijan Brkić na pitanje tko je N.S.: ‘To je moj dečko’
Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nakon sjednice tog odbora rekao je kako joj je intencija bila prije svega vratiti povjerenje u instituciju.
“Institucije djeluju selektivno i u službi starih političkih elita”, uvjeren je saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić. “Vidjeli smo na ovom slučaju da postoji ta jedna siva zona paraobavještajnog podzemlja, posebne skupine ljudi koji operiraju između dva svijeta. Pokazalo se da institucije djeluju selektivno – ako nekoga treba diskreditirati onda se informacije koriste, a ako nekoga treba ucijeniti onda se to čuva dok se ne pokaže potreba”, izjavio je Sinčić.
Malić problem vidi u tome što nema tko zastupati interese građana odnosno birača. “Građani se s pravom pitaju i umorni su od ovakvih afera. Što je istina, što je laž i je li uopće važno da li je istina ili laž ili je to sve isto. Institucije treba dubinski pročistiti od klijentelizma i korupcije”, smatra Malić, inače autor tekstova koji su proteklih 20-tak godina u više navrata povezivali kriminal i politiku.
Koji su motivi?
Prema njegovim riječima, ako se neke informacije u sustavu skrivaju – onda su samo dva motiva za to. Jedan je očuvanje nacionalnih interesa, zaštita države, nacionalna sigurnost, a druga zaštita nekih drugih interesa unutar same države.
“Riječ je o kontaminaciji sustava”, tvrdi glavni urednik tjednika Nacional. “U rukama je, kaže, do sad imao mnogo dokumenata s oznakom državne tajne. U jednom od tih 15 slučajeva radilo se o situaciji koju nije trebalo objaviti i procijenio sam da je nešto vrijedno čuvanja od javnosti. U ostalih 99% situacija je slučaj da egida državne tajne krije suštinski kriminal i sistemsku korupciju i upravo zato što se zloupotrebljava institut državne tajne i tih povjerljivih dokumenata ti dokumenti cure van”, tvrdi Berislav Jelinić.
Malić je uvjeren kako cilj ovakvih afera nije da se popravi sustav ili da se smanje zloupotrebe, već da se diskreditira politički protivnik. “Bez curenja informacija ne bi bilo WikiLeaksa, afere Watergate. Da bi mediji otkrili nefunkcioniranje oni moraju dobiti informacije iz institucija. Ponekad se čini da je riječ ne o borbi protiv kriminala i korupcije, nego o obračunu unutar kriminala i koruptivnih grupa”, kaže Malić.
Podrijetlo Brkićeve imovine?
Bez obzira na uzroke, ostaju pitanja i na njih će u Saboru zastupnik Vilibor Sinčić zatražiti odgovore. Ponajprije ga zanima podrijetlo imovine potpredsjednika Sabora Milijana Brkića. Zanimaju ga i otplate milijunskih zajmova, nerazmjer primanja i imanja, zanima ga novac koji je navodno dobio od brata iz Australije.
> Glavni državni odvjetnik: “Rekonstrukcija nestalog spisa iz 2011. je pri kraju”
“Vi imate dvostruke aršine u ovoj zemlji. Neki ljudi svoje greške plaćaju, a neki unatoč tome, ili baš zbog toga ulaze u politiku i dalje napreduju u životu”, tvrdi Jelinić i dodaje da je “upravo ovo drugi put Milijana Brkića” koji je, kaže, “radio temeljite greške tijekom svog profesionalnoga puta, ali ga to nije omelo da napreduje sve do pozicije zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Sabora”.
“Odgovor na pitanje kako je netko stekao imovinu prvo je i zadnje pitanje hrvatske politike na koje treba dati odgovor”, rekao je Malić za HRT.
