(VIDEO) Biskup Bogović o komunističkim zločinima: ‘Vlada je oprala svoje ruke i stavila to po strani’

Foto: snimka zaslona, branitelji.gov.hr, commons.wikimedia.org: Fotomontaža: narod.hr

U Hrvatskoj postoje stotine lokacija s prešućenim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća. Prošlotjedni pronalazak kostura u Gračanima u Zagrebu bio je povod da se u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija 5. ožujka analiziraju pitanja: Zašto još uvijek nisu istražene i obilježene grobnice iz vremena Drugoga svjetskog rata i poraća.

U emisiji su sudjelovali umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović, nekadašnji ministar obrane Andrija Hebrang i član središnjeg odbora Udruge Macelj 1945 Damir Borovčak, prenosi Informativna katolička agencija.

Dr. Hebrang: Oni su pupčanom vrpcom vezani za komunizam

Hebrang je rekao da postoji sumnja kako je 940 lokaliteta s tijelima žrtava po cijeloj Hrvatskoj, od kojih je 40 u Zagrebu. Do danas ni 1% nije otkopan, jer se, kako je rekao, ‘želi sakriti zločin komunizma, koji je najveći zločin u mirnodopskoj Europi’.

Problem vidi i u tome što je “u svim našim strankama i Vladama na čelu kritična masa ljudi kojima nije stalo do istine, nego do komunizma. Oni su pupčanom vrpcom vezani za komunizam, jer su veći dio svoga života proveli u njemu. Jedino je razdoblje predsjednika Franje Tuđmana bilo razdoblje kada je on inzistirao da se otkopaju ti grobovi i tada je osnovana prva Komisija Sabora koju je vodio Vice Vukojević, i ona je otkopala 1163 žrtve na Macelju. Međutim ona je vrlo brzo utišana”.

Komunistički zločini: Pronađena još trojica hercegovačkih franjevaca ubijenih nakon Drugog svjetskog rata?

Hebrang je prema dosadašnjem iskustvu na čelu Ureda za pronalaženje i obilježavanje žrtava komunističkih zločina rekao kakav je slijed događanja za pronađeno tijelo na gradilištu nove sljemenske žičare.

“Postoji zakon koji detaljno opisuje proceduru, tu se uključuje Državno odvjetništvo, stručnjaci za identifikaciju itd., ali moram odmah reći da je taj zakon ujedno i krivac što se posmrtni ostaci nalaze samo kada se slučajno zakopa negdje hrvatska zemlja, i gdje god zakopate naći ćete kosture, jer je taj zakon donesen zato da bi se zaustavila iskapanja, a ne da bi ih se potaknulo.”

Biskup Bogović: Nije dostojno da žrtve leže ondje gdje su ih krvnici sakrili da ih ponize

Biskup Bogović je pojasnio kako je važno dostojno obilježiti grobišta i pokopati kosti žrtava “jer smo im dužni priznati ljudsko dostojanstvo”

Prisjetio se susreta s kolegama iz Slovenije u Ljubljani te njihovih riječi o potrebi pokapanja mrtvih. “Rekli su da nije dostojno da žrtve leže ondje gdje su ih krvnici sakrili da ih ponize. Tek ekshumirana žrtva svjedoči pravu istinu o patnji koju je žrtva podnijela i o zločincu koji je tu patnju nanio”.

Također, biskup ističe da  “ima pokušaja, imamo i sada u Ministarstvu branitelja ljudi koji misle isto kao i ja, ali ne može onaj tamo nisko pokrenuti nacionalni program… Žrtve Drugoga svjetskoga rata smještene su u Ministarstvo branitelja u Ured za nestale i zatočene, s čime nema veze. Dakle, izgubila se žrtva u tome premještanju. Niti oni komuniciraju sa Saborom, niti Sabor što njih pita, pa je pitanje tih žrtava postalo neodgovorno i na raspolaganju nekolicini ljudi. Vidimo gdje se smjestila odgovornost. Praktički kao da je Vlada oprala svoje ruke i stavila to po strani”.

Hoće li partizani ikada odgovarati za pokolj nad franjevcima u Hercegovini?

Komisija HBK za hrvatski martirologij na sebe je preuzela brigu za popis svih žrtava, jer je popis bio prekinut. Biskup je podsjetio da je posao bio započet 1991. godine, ali nije dovršen, pa je Crkva na sebe preuzela taj posao.

Borovčak: U Macelju postoji 130 jama

Macelj je sa 1163 žrtve dosada najveće stratište komunističkog režima, manji dio je otkopan, ali političke volje za nastavak otkapanja nema, rekao je Borovčak. Podsjetio je da je s Maceljom paralelno započelo iskapanje i u šumi Lug kraj Bjelovara gdje je iskopana 291 žrtva.

“U Macelju je po svjedočenju partizanskog pokajnika, koji je ispričao Franu Živiću, a on objavio o svojoj knjizi sjećanja “U vječni spomen”, naveden broj od 130 jama.”, naveo je Borovčak.

“Mi iz Udruge Macelj imamo doista želju da se iskapanja nastave, jer je u Macelju po izjavama tadašnjih partizanskih svjedoka, oko 12 -13 tisuća žrtava koje nisu ekshumirane. Ne vjerujemo da ćemo moći ekshumirati baš sve, ako se ovim tempom ili uopće ne željom iskapanja to dalje nastavi. Treba razmišljati o tome da je od 1992., kada su ta iskapanja prekinuta, do danas prošlo 27 godina i ni jedna Vlada se nije potrudila da se iskapanja nastave”, rekao je član središnjeg odbora Udruge Macelj 1945.

Borovčak je, među ostalim, istaknuo da postoje vjerodostojni povijesni dokazi o onome što se u Macelju dogodilo i da Udruga Macelj 1945. ima za cilj širiti istinu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/ika.hkm.hr