Raspravu o prijedlogu zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava zastupnici su u petak iskoristili kako bi upozorili na loše stanje željezničke infrastrukture, na što im je resorni ministar Oleg Butković poručio da se u mandatu jedne vlade ne može riješiti kompletna infrastruktura.
“Nemojmo očekivati da će se u mandatu jedne vlade, ove ili buduće, riješiti kompletna željeznička infrastruktura u Hrvatskoj, odgovorio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na kritike zastupnika. Ističe kako danas u gradnju željezničke infrastrukture ulažemo oko milijardu i pol eura te da je najaktivniji Mediteranski koridor koji spaja riječku luku s Budimpeštom, prenosi HRT.
Krajem 2019. potpisan je ugovor za početak gradnje pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, te će se raspisati i natječaj za gradnju čitave dionice do Rijeke, za što su osigurana EU sredstva i za koju se očekuje da će u cijelosti biti izgrađena najkasnije do 2030., rekao je ministar prometa.
Što se tiče pruge Zagreb-Split, kaže, obnovljena je lička pruga i na tom dijelu se događaju pozitivni pomaci, ali ne može se očekivati u pet godina izgradnja čitave infrastrukture. Sve dionice pruge prema Vinkovicima, dodao je, trenutno su u projektiranju i izrađuje se projektna i studijska dokumentacije, a natječaj za dionicu Okučani-Vinkovci očekuje se 2021.
“Obnova pruge prema Slavoniji je prioritet zajedno s Mediteranskim koridorom. Za to postoje sredstva i priprema se”, kazao je Butković.
Bulj: Željeznica bolja u vesternima nego u Hrvatskoj
Mostov Miro Bulj ustvrdio je kako je željeznička infrastruktura puno bolja u vestern filmovima nego u Hrvatskoj.
“Od Splita do Zagreba danas treba dva sata duže nego 1990-ih. Šteta bi bilo to sve mijenjati, to je dobro za snimati vestern filmove, sporo vlakovi idu, možete ga stići, pješice izaći vanka, doručkovati, ručati, onda ga pješice uhvatiti”, kazao je Bulj.
I Božica Makar (HNS) ističe kako u željezničku infrastrukturu nismo ulagali gotovo 30 godina, da su novi teretni vagoni zadnji put kupljeni 2008. Željeznica je budućnost za teretni, ali i za putnički prijevoz, naglasila je Makar.
“Hrvatska mora naći više mogućnosti da poboljša svoj gospodarski rast, a jedna od njih je snažaniji investicijski zamah na glavnim željezničkim koridorima koji bi se financirao i sredstvima EU”, kaže Nada Turina Đurić (Glas).
Na ministrovu najavu da će se uskoro obnoviti kolodvor u Rijeci, Vedan Babić (SDP) pita razmišlja li se o obnovi kolodvora u Zagrebu? Osobi smanjene pokretljivosti jednostavno je nemoguće na tom kolodvoru kupiti kartu i sam ući u vlak, upozorio je zastupnik.
Zakon hvali Pero Ćosić (HDZ) i kaže da se iz njega vidi nakana sustavnog podizanja sigurnosti željezničkog sustava. Suglasan je da hrvatske željeznice zaostaju za onima u drugim zemaljama EU-a, te kao primjer spominje da na većini pruga nema centraliziranog daljinskog upravljanja prometom. Uvođenje takvog upravljanja povećalo bi učinkovitost željeznice, smanjio bi se broj i udio ljudskog rada, rekao je Ćosić procijenivši kako oko 1500 radnika više ne bi trebalo raditi na tim poslovima.
Sabor zasjedanje počeo minutom šutnje u počast svim žrtvama holokausta
Hrvatski sabor zasjedanje je počeo minutom šutnje u počast svim žrtvama holokausta. U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako se trajno obvezujemo da žrtve nećemo zaboraviti kao ni sve ljude koji su se odupirali nacističkim i fašističkim režimima i pomagali pripadnicima židovskog naroda, među kojima je iz Hrvatske 118 pravednika među narodima.
“Cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom 2. svjetskog rata. S posebnim pijetetom sjećamo se i svih preživjelih žrtava holokausta i njihovih obitelji”, rekao je Jandroković.
“Kao država s bolnim povijesnim iskustvom totalitarno-zločinačkih režima danas se sjećamo i odajemo pijetet pripadnicima židovskog i drugih naroda ubijenih tijekom ustaškog zločinačkog režima, kao i njihovim obiteljima. Danas prihvaćamo odgovornost da ćemo učiniti sve da spriječimo antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i diskriminaciju u našim društvima”, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.