Dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, gostovala je sa Sanjom Sarnavkom ispred Zaklade Solidarna, u HRT-ovoj Temi dana urednice i voditeljice Zrinke Grancarić povodom održavanja sjednice Odbora za ljudska prava koju je hitno, u petak kasno navečer sazvao Milorad Pupovac na temu ratifikacije Istanbulske konvencije.
Nakon višesatne sjednice na kojoj je uz članove odbora, predstavnike državnih tijela sudjelovalo desetak udruga civilnog društva koje su većinom iznijele brojne argumente protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Tijekom zasjedanja odbora, g. Pupovac nije se držao uobičajenog načina davanja riječi predstavnicima udruga otežavajući iznošenje argumenata protiv ratifikacije.
> Pupovac daje rok Vladi za ratifikaciju Istanbulske konvencije, a sam je dio vladajuće većine!
Ivan Munjin koji je na sjednici sudjelovao ispred udruge U ime obitelji prokomentirao je za Narod.hr: “Poziv za sudjelovanje na sjednici poslan je u petak, 2.3.u 21,30, za sjednicu koja se održava u utorak, 6.3. Sjednica se odvijala u vrlo nedemokratičnom ozračju gdje su predstavnici brojnih udruga civilnog društva napadani, etiketirani i difamirani – bez ikakvih argumenata i protuargumenata. A politički igrokaz u kojem g. Pupovac kao dio vladajuće većine, donosi zaključak da Vlada treba rafiticirati Konvenciju do ljeta – ukazuje na potpuno ignoriranje agrumenata o štetnosti ratifikacije za Hrvatsku i namjerno zaobilaženje velikog dijela civilnog društva i javnosti.”
Dr. Markić prokomentirala je za Narod.hr pritisak koji se vrši na Vladu i Sabor:”Hrvatska Vlada i Sabor su u zadnjih 6 mjeseci gotovo 100% uskladili hrvatsko zakonodavstvo sa mjerama Istanbulske konvencije za sprječavanje nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja. To jasno pokazuje da se iza onih koje država treba štiti – žrtava nasilja – besramno skrivaju drugi interesi oni koji se zalažu za ratifikaciju: prvo – uvođenje rodne ideologije u obrazovni sustav, drugo -obavezno financiranje određenih udruga te treće – uvođenje proizvoljnog, međunarodnog nadzora nad Hrvatskom koji provodi GREVIO – tijelo čije članove imenuju autori Istanbulske. Sve je veći broj država koje, unatoč službenim i neslužbenim pritiscima za ratifikacijom Istanbulske iz Europske komisije – uviđaju štetnost ratifikacije. Tako su Slovačka i Bugarska nedavno odustale od ratifikacije. Uzimajući sve navedeno u obzir – zaključujem da nema argumenata koji ukazuju na to da je ratifikacija Istanbulske u interesu Hrvatske i njezinih građana.”
> SDP-ov Bauk pokušao progurati Istanbulsku konvenciju u Saboru na dnevni red
Donosimo video snimku gostovanja dr. Markić u HRT-ovoj Temi dana, raspravu sa gđom Sanjom Sarnavkom, umirovljenom zaposlenicom udruge Babe koja je u emisiji sudjelovala ispred zaklade Solidarna te izvode najzanimljivijih izjava o ratifikaciji Istanbulske konvencije.
Uvođenju pojma “rod” i “stereotipne rodne uloge” u međunarodno obvezujući dokument
Kao prvo, citirala bih ono što je prof. Korać Graovac s katedre za Obiteljsko pravo u Zagrebu, rekla o ratifikaciji Istanbulske konvencije kao pravno obvezujućeg dokumenta koji će,ako se ratificira, biti po pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona. Profesorica je upozorila “Tko će i kako tumačiti što sve podrazumijeva termin “stereotipne rodne uloge” te u skladu s tim tumačenjem oblikovati obrazovni sustav?”
U pozadini zahtjeva za ratifikacijom su interesi koji nemaju veze sa zaštitom žrtava od nasilja
U udruzi U ime obitelji smo napravili analizu. Cilj Istanbulske konvencije je da se spriječi nasilje, kazni počinitelje i osigura zaštita žrtvama. Ja ne smatram da je civilizacijsko postignuće ratificirati neku međunarodnu konvenciju koju očito jedan veliki dio zemalja Vijeća Europe i Europske unije još uvijek nije ratificirao baš zato što posljednjih godina sve više izlazi na vidjelo da se ne radi samo o zaštiti žena i djece od nasilja, nego i o drugim elementima, kao što je rodna ideologija, koja se mora onda uvoditi u obrazovni sustav i sportske udruge, kao što je nadzor tijela GREVIO nad zemljama kako se Istanbulska provodi, kao što je financiranje udruga koje postaje obveza zemlje koja ratificira Konvenciju.”, ističe dr. Markić.
Mjere za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava već su ugrađene u zakonodavstvo RH
Analizirali smo svih 49 mjera o kojima govori Istanbulska konvencija i sve su one već u zakonima RH. Zaštita žena i djece od nasilja jest civilizacijsko postignuće i svi se oko toga slažemo. Ako sve te mjere postoje u zakonima RH, zašto bi ratificirali Istanbulsku konvenciju?”
Troši li se novac namijenjen žrtvama na one kojima je namijenjen?
Imamo u Hrvatskoj 19 kuća za zaštitu žena, uputili smo pitanje nadležnom ministarstvu koliko je žena i djece u posljednje tri godine u njima dobilo zaštitu te od tog broja koliko je žena u tim kućama zbog trgovanja ljudima, a koliko zbog nasilja u obitelji.
Postoji potpuno društveno suglasje oko zaštite žena i djece – na to se treba usredotočiti
Ono što konvencija traži da se uvede u zakone već postoji. Druga stvar je da li se to dovoljno primjenjuje. Predlažem da se svi usredotočimo na to da nam institucije objasne koji postotak novca koji se kao daje za zaštitu žena i djece odlazi na neke druge stvari i da se usredotoči upravo na pomoć onima koji su najranjiviji, bez da nam se primjerice GREVIO proizvoljno upliće u politike naše zemlje.
U javnoj raspravi 80 % sudionika iznijelo je argumente protiv ratifikacije, 49 mjera Istanbulske već su dio zakonodavstva RH
Budući da 49 mjera o kojima govori Istanbulska konvencija već jesu u zakonima RH, nije nam potrebno petljanje rodne ideologije i nadzor GREVIO-a, potrebno nam je provođenje zakona. Da smo sigurni kako će žene dobivati pomoć. Javna rasprava je pokazala da 80 posto sudionika smatra da je problematičan element rodne ideologije, financiranja nekih udruga i nadzor GREVIO-a o na koju je svoje prigovore nedavno iznijela i Danska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
