(VIDEO) Dr. sc. Andrej Grubišić: ‘Ekonomija u realnim terminima danas nije ništa puno veća nego što je bila prije 10 godina’

Foto: snimka zaslona

U Hrvatskoj štedi gotovo 80 posto građana koji mjesečno na stranu stavljaju nešto više od 400 kn. Istodobno Austrijanci uštede mjesečno 200 eura. Možda nećemo tako brzo stići Austrijance ali štednja tvrtki i građana u Hrvatskoj raste barem prema istraživanjima HNB-a.

Prema novim podacima ove godine uštedjeli smo 14 milijardi kuna više nego lani u istom razdoblju. Štedljivost Hrvata analizirali su u Temi dana za HRT Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a i financijski stručnjak dr. sc. Andrej Grubišić.

Švaljek smatra kako gospodarstvo raste, imamo izraženi optimizam i pouzdanje potrošača pa u takvim okolnostima logično raste i štednja. Štednja građana iznosi otprilike 240 mlrd kuna. Smatra kako možemo očekivati i daljnji rast štednje i dodaje da se struktura štednje mijenja – sve je manje oročene štednje što je posljedica vrlo niskih kamatnih stopa.

“Treba napomenuti da depoziti u bankama čine samo jednu polovinu financijske imovine građana – dio naše štednje nalazi se i u mirovinskim fondovima, a osim toga dio svog bogatstva držimo i u nefinancijskoj imovini, recimo u nekretninama. Cijene nekretnina rastu pa razumljivo puno ljudi ulaže u nekretnine, što i nije neracionalno.”

Grubišić je potvrdio da štednja građana iznosi gotovo 50 posto BDP-a. No, ističe da podrobnija analiza bi pokazala kako jako malo Hrvata investira u nekretnine, većina ih kupuje kako bi u njima živjela. Nažalost, kaže, mi smo na začelju Europske unije skupa s Bugarima pa samim time to je ograničavajući faktor za neko ozbiljnije ulaganje.

>Dr. sc. Andrej Grubišić: Ukidanje svih subvencija u Hrvatskoj ne bi prouzročilo kaos već bi samo dovelo do nezadovoljstva interesnih skupina

>Dr. sc. Andrej Grubišić za Narod.hr: Postojeći mirovinski sustav je izvrstan u kreiranju siromaha i socijalnih slučajeva

“Ekonomija u realnim terminima danas nije ništa puno veća nego što je bila prije 10 godina pa je teško reći da smo bogatije nego što smo bili jer smo 6 godina padali dok su svi oni koji su u socijalizmu bili iza nas, grabili prema naprijed. Nažalost to su činjenice”, naglasio je.

Razgovarajući o tome koliko se realno može ulagati, gosti su se složili kako je ključno pitanje tekući dohodak iz kojeg se treba odvajati za budućnost. Tekući dohodak ovisi o plaći, plaća ovisi o produktivnosti radnog mjesta.

“Hrvatska statistički ima izrazito nisku produktivnost radnih mjesta jer su radna mjesta u privatnom sektoru izrazito opterećena davanjima prema javnom sektoru i prvi korak ka stvaranju uvijeta za ulaganje i investiranje za starosti je porezno rasterećenje privatnog sektora”, napomenuo je Grubišić.

Onima koji imaju uvjeti za investicije savjetuje:

“Investirajte u one instrumente koje ne ovise o državnim subvencijama i državnim obećanjima da će vam netko nešto isplatiti za 30 ili 40 godina! Svih tih ljudi za 30 godina neće biti, a pitanje je dali će vam država moći ono što je obećano od strane nekog drugoga isplatiti. U tom smislu preferiram i sugeriram investiranje u nešto što nema veze s državom i državnim obećanjima.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT