(VIDEO) Dr. sc. Miloloža: ‘U svakoj zemlji je u razvojnom segmentu kvalitetnije da imaju vlastitu valutu’

Foto: snimka zaslona

Koji su problemi hrvatskog gospodarstva? Koliko je Hrvatska atraktivna za ulagače?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ova pitanja u HRT-ovom Otvorenom odgovarali su Zvonimir Savić, savjetnik premijera za ekonomska pitanja i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK, prof.dr.sc. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar- Elektroindustrije d.d., dr.sc. Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvrtke Munja, dr. sc. Michael Faulend, viceguverner HNB.

Trenutačna situacija u hrvatskom gospodarstvu odnosu na zadnjih deset godina u zadnje tri, četiri kreće prema bolje. Pozitivni su trendovi, rekao je Savić.

“Od rasta BDP-a, dobivanja investicijskog rejtinga, rasta zapošljavanja, pada stope nezaposlenosti, dakle u globalu možemo reći da je situacija sada puno bolja nego prije i svi makroekonomski trendovi su pozitivni”, ustvrdio je Savić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Javni dug koji je još uvijek dosta visok, ali je u padu i Hrvatska je jedna od članica EU s najbržim padom javnog duga u odnosu na BDP”, ocijenio je Faulend.

Postoji i tamna strana mjeseca, razina investicija zabrinjavajuća, uzvraća Vedriš. Nema novih industrija i inovacija a jedino to stvara višu vrijednosti. Uz to, naglašava kako su ranije odlazili nositelji familije sada odlaze čitave obitelji.

“Pomažu članove obitelji koji ostaju, odnosno ostaju roditelji. Radi se o socijalnoj brizi”, rekao je Vedriš.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Evo što je Boris Johnson pisao o Hrvatskoj 2012.: ‘Hrvatski prijatelji, izbjegnite uvođenje eura’

>Plenković ostaje sam: Nakon Češke i Poljska potvrdila da joj prioritet nije uvođenje eura

“Negdje oko 40% njih smatra da bi se vratilo kući kada bi se gospodarske prilike popravile, negdje jedna petina je odlučila ostati, a ostali su u nekoj dilemi što napraviti. Međutim, svaki koji je otišao, tu je gospodin Bago s Končarom, po njemačkim procjenama vrijedi 260 tisuća eura. A pokušajte zamisliti koliko će stvoriti nove vrijednosti u idućih 10, 15, 20 godina koje tamo radi. Prema tome, odljev mozga, kvalitete, inovacija, ujedno je za Hrvatsku i odljev kapitala i mora se razmišljati što činiti, kako stvoriti radna mjesta da se dio tih ljudi ponovno pojavi u Hrvatskoj. I to je onda istinski gospodarski oporavak”, ističe Vedriš.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi temeljito griješimo kada kažemo da Hrvatska nije organizirana zemlja, Hrvatska je vrlo organizirana zemlja, mi nismo harmonizirani i zbog toga puno toga propuštamo, puno šansi nam prolazi kroz prste. Tu možemo bolje”, smatra Bago.

Ulazak u Schengen i eurozonu, su smatra Bago, dvije strateške stvari koje će za Hrvatsku stvoriti povoljniju klimu.

“Kad se osvrnemo na dugoročni period od 20 godina onda ne znam što nije bilo negativno od destrukcije, do neorganiziranosti i harmoniziranosti koja nam fali”, istaknuo je Miloloža.

“Ali ne treba sve gledati crno, treba nam optimizam. I druge su zemlje prošle sve ove amplitude, neke zemlje su prošle puno gore od nas. Ja sam dijete ljudi koji su otišli. Hrvatskoj se događa ono što se Jugoslaviji dogodilo 1964. do 1970. kada su se osjetili prvi efekti odlaska, odjednom se dogodio rast”, naveo je Miloloža.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naši ljudi koji su otišli su visokoobrazovani i to je nesreća Hrvatske, ali u toj nesreći se dogodilo to da su oni ipak imali vrlo visoka primanja i počeli su polako investirati i u Hrvatskoj. Hrvatska mora sinkronizirati svoje gospodarstvo, racionalizirati administraciju na globalnom nivou i povući korake u reformama. Moramo povući korake koji nisu atraktivni, ali moramo to učiniti.”

“Trebamo raditi više u pogledu informiranja i boljeg upoznavanja građana s koristima, odnosno eventualnim rizicima uvođenja eura”, rekao je Faulend.

“Što se tiče samog uvođenja eura, trebamo maknuti sa scene očekivanje da će to poboljšati kvalitetu življenja u Hrvatskoj”, rekao je Vedriš. “Utjecat će na sigurnost investitora kada imaju istu valutu, međutim, pogledajte zemlje Mediterana koje su već duže razdoblje članice eurozone, pogledajte kakvu su krizu prođe, Grčka, Španjolka, Italija, naravno ostale su u eurozoni, jer da sad izlaze van, troškovi bi bili još veći, a činjenica da su u eurozoni nije im pomogla da tu krizu premoste jednostavnije, nego su je premostili još teže. Ja jesam da Hrvatska uđe u eurozonu, ali prije toga mora proći trnovit put strukturnih reformi ojačati efikasnost i podignuti razinu svih svojih kvaliteta institucija, na kraju krajeva to su se hrvatska vlada i HNB obvezale.”

“Plastično rečeno, mi sadimo kukuruz u pustinji i nikako da naraste ali onda dođe klima i ide nešto povoljnije, neće to doći tako brzo, mi se moramo potruditi ali za gospodarstvenike dugoročnije je to korisno. Kratkoročno za neke može biti pogubno.”

“Bit će stresova i oscilacija i u inflatornom tijeku, to je na leđima HNB-a i ministarstva financija. U svakoj zemlji je u razvojnom segmentu kvalitetnije da imaju vlastitu valutu”, istaknuo je Miloloža.

“Vlada i ministarstva se spremaju s već definiranim mjerama koje mjerama koje su preduvjet da bi uopće došli u europski tečajni mehanizam, koji je preduvjet ulaska u eurozonu. Trenutno je u provedbi spomenuti akcijski plan s 19 mjera u kojim je 9 institucija uključujući HNB, šest područja politika. Dakle, na takav način želimo nekim reformskim aktivnostima doprinjet daljnjoj stabilizaciji gospodarstva, daljnoj stabilizaciji makroekonomskih pokazatelja , kako bi Hrvatska negdje u proljeće iduću godine bila u poziciji zadovoljiti tih 19 mjera koje su dogovoren s Europskom komisijom , Europskom središnjom bankom i Eurostatom. kronološki najranije moguća godina je 2023., realnije 2024”, rekao je Savić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.