(VIDEO) Istraživanje uz epidemiju koronavirusa: Hrvati podupiru mjere Stožera, ali ne i Vladine mjere

Kompanija Valicon provela je novi val istraživanja javnog mnijenja o stavovima i mišljenjima građana RH u vrijeme epidemije koronavirusa koje donosi RTL, prema kojem je zabrinutost i dalje visoka (87%), ali je sada sve više fokus na ekonomskim posljedicama.

Podrška građana prvom paketu mjera Vlade je u padu, pa su nove mjere više nego dobrodošle i iz njihove perspektive. Istraživanje je provedeno putem Valicon online panela JaZnam.hr na reprezentativnom uzorku (n=521) online populacije u dobi od 18 do 75 godina, no valja napomenuti da je provedeno i prije nego je Vlada objavila drugi krug mjera.

Situacija oko epidemije koronavirusa u cijelom svijetu postaje složenija, brojke koje govore o oboljelim i umrlim i dalje nadmašuju one o broju onih koji su ozdravili, a ekonomske posljedice sve više dolaze u prvi plan. Hrvatska se zasad s epidemiološke strane dobro nosi s ovom krizom, pa iako je broj oboljelih zadnjih dana povećan on je relativno stabilan i nema eksponencijalnog porasta, no naša situacija je specifična jer smo pored epidemije suočeni i s posljedicama razornog zemljotresa koji je pogodio glavni grad i okolicu.

I kod nas gospodarske posljedice i način kako ih razriješiti postaju sve važnije u javnom diskursu, javljaju se različite inicijative i prijedlozi, a do trenutka provedbe ovoga istraživanja Vlada RH je bila iznijela svoj prvi paket od 63 mjere i najavila novi paket mjera koji je tek prezentiran, tako da ćemo reakcije na njega moći analizirati za koji dan, te uvela zabranu napuštanja općine prebivanja osim uz odgovarajuće propusnice.

Kada se ljude pita kako osobno doživljavaju prethodne dane, većina odnosno 82% ih brine za svoju obitelj. Svakog drugog građanina brinu i ekonomske posljedice, 42% brine da ovo neće uskoro završiti, nešto manje i za zdravlje. Neki osjećaju opću zabrinutost, a 18% ih brine za svoje radno mjesto.

Izjasnili su se građani i oko prvog paketa Vladinih ekonomskih mjera – jer u trenutku istraživanja drugi paket još nije bio službeno predstavljen. Njih 48% Vladine gospodarske mjere smatra odgovarajućima, ali im je podrška pala u odnosu na prvo istraživanje. Njih 42% mjere drži djelomično odgovarajućima, a 11% neprimjerenima.

Kada govorimo o mjerama u svakodnevnom životu, poput zabrane okupljanja u skupine veće od pet ljudi, obustavu rada kafića i restorana, držanje socijalne distance i slično, i dalje je najviše onih, dakle 69% koji mjere vide primjerenima situaciji. Nezanemarivih 17% čak kaže da su mjere i preblage, a 14 posto ljudi smatra ih prestrogima i njihov broj je u porastu…

Što se tiče situacije u smislu širenja koronavirusa, najviše je onih koji smatraju da ide na bolje, tako kaže 64% ispitanih. Njih 30% ili gotovo svaka treća osoba smatra da ide na lošije.

Pita li se ljude kako osobno doživljavaju sadašnjost i život u novim okolnostima – najviše ili 42% ih kaže da je situacija podnošljiva i da ide nekako, te je takvih sve više. Njih 32% se žali da je neugodna ili umarajuća. Ostali su ili teški pesimisti, ili im je sve ovo normalno.

I za kraj – pitanje na koje trenutno nitko, pa ni oni koji mjere uvode ne znaju odgovor. Koliko će sve ovo potrajati? Najviše građana misli između dva i tri mjeseca – takvih je ukupno 70%, s tim da je nešto više ovih koji kažu dva, ali raste broj i onih koji predviđaju tri. U manjini su oni koji se nadaju da će sve završiti za mjesec dana ili potrajati četiri ili više mjeseci.

Zabrinutost građana još uvijek visoka

U odnosu na istraživanje Valicona koje je provedeno krajem prošloga tjedna, primjetno je da je razina zabrinutosti građana još uvijek visoka, njih 87% je zabrinuto u određenoj mjeri, no ipak je za nijansu niža. Točnije, smanjio se udio onih koji su jako zabrinuti s 27% na 23%, ali je istodobno porastao udio onih koji su zabrinuti u određenoj mjeri sa 62% na 64%, a blago se povećao (za 2%) udio onih koji uopće nisu zabrinuti.

U određenoj mjeri se promijenio i fokus zabrinutosti – iako je i dalje najviše građana zabrinuto za svoju obitelj, njih 82%, porastao je udio onih koji su zabrinuti za ekonomske posljedice ove krize i to za 4%, pa je sada više od polovine naših sugrađana u brizi ne samo za zdravlje i sigurnost nego i za to kako će cijela situacija utjecati na životni standard kad se situacija, barem što se tiče pandemije koronavirusa jednom smiri.

Zabrinutost za očuvanje radnih mjesta

Porastao je i broj onih koji su izravno zabrinuti za svoje radno mjesto, bilježimo skok od 5% i sada je gotovo svaki peti punoljetni građanin zabrinut za svoj posao. S druge strane, smanjio se udio onih koji su zabrinuti za to da se cijela situacija oko koronavirusa neće uskoro završiti, ali i broj onih koji su zabrinuti izravno za svoje zdravlje, što dovodimo u vezu s aktivnostima Stožera za civilnu zaštitu koji svojim nastupom očigledno kod građana izaziva osjećaj veće kontrole nad situacijom u kojoj smo se našli.

Podrška mjerama Vlade u cilju spašavanja ekonomije zemlje je počela opadati, ali ovo je rezultat neposredno prije nego je Vlada objavila nove mjere. Ovi podaci govore da su građani prema prvome paketu mjera imali osjetno više rezerve jer je postotak onih koji smatraju da su te prve mjere bile dobre pao u samo pet dana za 13%, pa iako je polovina građana još uvijek smatrala kako su te mjere odgovarajuće, to je značajan pad. Taj pad se nije toliko pretvorio u protivljenje mjerama, udio onih koji ih smatraju neprimjerenima je porastao “samo” za 4%, a zapravo je najviše rastao udio onih koji imaju određene primjedbe na iste i smatraju da su mjere iz prvog paketa samo dijelom odgovarajuće. Nesumnjivo da je ovo bio dobar trenutak za uvođenje novih mjera kako bi se zadobilo povjerenje građana, a kakve su reakcije vidjet ćemo u sljedećem istraživanju za koji dan kada budu poznati svi aspekti koje će one pokrivati.

Zanimljivo da se u manjoj mjeri promijenilo i raspoloženje građana prema mjerama koje se poduzimaju za sprečavanje širenja virusa korone, jer se u odnosu na Valiconovo istraživanje krajem prošloga tjedna udio onih koji smatraju da su mjere prestroge povećao za 6% i sad iznosi 14%, a što se može pripisati nedavno uvedenim mjerama ograničavanja kretanja i napuštanja općine prebivališta, osim u iznimnim slučajevima i uz odgovarajuće propusnice.

Ipak, općenito je rastao i broj onih koji smatraju da su ove mjere primjerene (za oko 2%), što ipak govori da većina građana razumije da su navedena ograničenja u funkciji ublažavanja krize i sprječavanja daljnjeg širenja ovog virusa u populaciji.

Inače, stavovi po pitanju toga da li cijela situacija ide na bolje ili na gore nisu se značajnije mijenjali – i dalje oko 70% građana smatra da stvari ipak idu na bolje, što je izraz povjerenja u struku koja se izravno bori s koronavirusom i nastoji održati razinu epidemije na razini koju naš zdravstveni sustav može podnijeti.

U prilog ovome zaključku ide i podatak da je porastao udio onih građana koji smatraju da je cijela situacija oko koronavirusa podnošljiva, takvih je sad 42% (5% više nego prije pet dana), a najviše je pao udio onih koji smatraju da je situacija neugodna i umarajuća, a sve je manje i onih koji smatraju da je situacija kritična i na trenutke kaotična. Jasno, ovdje je riječ o krajnje subjektivnom doživljaju i pokazatelju da se građani nastoje prilagoditi postojećem stanju koliko god mogu uspješnije.

Građani procjenjuju kako će kriza trajati još tri mjeseca

Konačno, kad je riječ o procjeni trajanja krize oko koronavirusa, razlike u odnosu na prijašnje mjerenje su više u skladu s procjenama koje se ovih dana pojavljuju u medijima, pa je tako blago porastao udio onih koji vjeruju da će ona trajati još tri mjeseca, no i dalje je najviše onih koji smatraju da će sve biti gotovo početkom lipnja (39%), taj se postotak nije mijenjao.