Povijesno najjeftinije zaduživanje Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala za državni proračun znači uštedu od pola milijarde kuna godišnje. Kako će se učinci povoljnog izdanja državne euroobveznice odraziti na gospodarstvo, a kako na građane? Hoće li to donijeti novo porezno rasterećenje? Hoće li dizanje kreditnog rejtinga motivirati ulagače?
Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK te posebni savjetnik predsjednika Vlade za financijska pitanja Zvonimir Savić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, financijski analitičar Hrvoje Japundžić i saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić.
Savić je najprije objasnio što nam donosi ovo novo zaduženje.
“Percepcija Hrvatske ide na bolje. Ovo zaduženje puno govori. Stavljanje države na ljestvicu investicijskog kreditnog rejtinga puno znači – pojačan interes investitora za naše obveznice, otvaramo se više tržištu kapitala. Neki investitori koji nisu smjeli investirati u vrijednosne papire Hrvatske sada to rade. Ovakvom situacijom Hrvatska je u mogućnosti refinancirati stare obveze, a to je sada upravo učinjeno. Ovime se štedi godišnje 500 milijuna kuna. Stvaranjem ovakvih ušteda imamo onda pozitivnu situaciju u proračunu. Ostavlja se puno više prostora za raznorazna druga rasterećenja”, rekao je Savić.
Na pitanje gdje usmjeriti uštedu od 500 milijuna kuna Jakelić je rekao kako misli da je vrijeme za ozbiljniju poreznu reformu.
“S tih 500 milijuna kuna možemo razmišljati o rasterećenju građana u porezu na dohodak, ali isto tako i gospodarstva. Imamo vrlo nisu razinu neoporezivog dijela dohotka i predlažem da se poveća ta razina neoporezivog dohotka te također da se smanji najveća stopa poreza na dohodak od 36%. Ako to napravimo sada to će se sve ponovno vratiti u proračun i generirat će daljnji rast. Time će se potaknuti ljude na poduzetništvo jer je ono nisko. To bi se moglo pokrenuti ujesen ako se odmah krene u pripremu”, smatra Jakelić.
Savić je odmah dobio priliku komentirati taj prijedlog kao savjetnik Vlade.
“To je glas gospodarstvenika koji treba uzeti u obzir. Dodatni preduvjet za ovakvo relaksiranje, nakon tri kruga porezne reforme, kojima je puno toga relaksirano i znatno je smanjena porezna presija na građane, još neke stvari treba imati u vidu. Hrvatska treba održati visoku stopu gospodarskog rasta. kako bi doprinijelo pozitivnijoj situaciji u Hrvatskoj. Okolnosti su sada pozitivne, no postoji još cijeli niz elemenata na kojima se mora raditi – osim gospodarskog rasta, Hrvatska mora raditi na konkurentnosti i produktivnosti u državi, rekao je Savić.
Grčić je o ovom novom zaduženju rekao kako je pozitivno postići kamatnu stopu od 1,3% u odnosu na 6,75% prije 10 godina.
“To doprinosi oslobođenju 500 milijuna kuna godišnje, što je ogroman iznos. Posebno se želim osvrnuti na pitanje kud taj novac može ići. SDP-ov prijedlog je da se poveća neoporezivi dio osobnog dohotka s 3800 kuna na 5000 kuna čime bi se plaće oko 700.000 građana podigle između 330 i 500 kuna odmah i to bi bio prvi efekt. Druga mjera koja ide idući tjedan, konkretan prijedlog za koji bi volio da Vlada uvaži i da shvati da je to jedan dobar put poreznog rasterećenja, ide prema turističkom sektoru, upravo sektoru koji u ovom trenutku drži hrvatsko gospodarstvo. S obzirom na to da je u nekom vremenu iza nas bilo puno novih opterećenja na turistički sektor i s obzirom da se sada mijenja situacija na tržištu u smislu veće konkurencije na mediteranskom tržištu koje će sigurno na neki način dovesti u lošiju poziciju naš turistički sektor, SDP je predložio dvije stvari. Vraćanje stope PDV-a s 25% na 13% na ugostiteljske usluge, koliko je bilo u mandatu naše Vlade, te ćemo predložiti da se u sektoru smještaja prije svega hotelskog, smanji stopa PDV-a na 5%. Portugal ima 6%, u Španjolskoj i Francuskoj je 10%, svi su niži od nas. Mi smo na 130 mjestu u svijetu zbog visokog poreznog opterećenja, a turizam nam je na ukupno 32 mjestu. Porezno rasterećenje bi nas diglo na ukupnoj ljestvici konkurentnosti”, rekao je Grčić.
Dodao je i kako treba odustati od smanjenja opće stope PDV-a s 25% i 24% jer će taj 1% nikome neće donijeti ništa.
“Cijene se neće smanjiti, poduzetnici neće puno profitirati, svi će dobiti neke mrvice i taj efekt će se rasplinuti. Bolje ga je usmjeriti u jednom smjeru – prema turizmu koji donosi 20% BDP-a, a gdje je konkurentnost ugrožena i treba ju pojačati. Plaće se moraju povećavati, nema ljudi,” smatra Grčić.
Za riječ je javio Savić koji je želio objasniti kako 500 milijuna kuna nije slobodan novac koji se može iskoristiti za nešto.
“Novim zaduživanjem po jako povoljnim kamatnim stopama donijet će da će se taj novac iskoristiti za refinanciranje odnosno otplatu obveznice koja dolazi na dospijeće u 11 mjesecu. Da se ta obveznica nastavila plaćati ustvari iznos bi bio puno vreći, radi se o budućim uštedama”, rekao je Savić.
Japundžić je govorio o velikom interesu investitora za hrvatske obveznice. Izdana je 1,5 milijarda eura obveznica, a interesa investitora je bilo za 5,5 milijardi.
“Na razini EU u proteklih 6 mjeseci prisutni su trendovi koji govore o usporavanju oporavka i rasta ukupne Europske unije. Investitori sada gledaju i na zemlje članice koje nisu u tzv. prvom udarnom valu i traže određene prinose. To je razlog zašto su investitori zainteresirani za hrvatske obveznice plus još zakonsko omogućavanje da se stjecanjem investicijskog rejtinga Hrvatske mogu ubilježiti za kupnju. Investitor je zadovoljan kada će u Hrvatskoj dobiti 1,2-1,3% prinosa u odnosu da kupuje obveznicu iz Njemačke koja je na negativnoj kamatnoj stopi. To su činjenice. Bilo bi odlično da sutra napravimo još šire refinanciranje svih postojećih obveza jer vanjski dug je oko 50 milijardi i tu se onda još mogu napraviti izuzetno velike uštede”, smatra Japundžić.
Rekao je i gdje treba usmjeriti takve uštede.
“Mislim da ih treba usmjeriti u tržište rada, odnosno smanjenje poreza na dohodak. Značajno treba smanjiti troškove rada i fleksibilizirati zapošljavanja i otpuštanja. Bolje da ljudi rade i samo četiri sata nego da ne rade i da su na socijalnim davanjima”, rekao je Japundžić.
