(VIDEO) Pet činjenica koje trebate znati o HOS-u

Milanović
Foto: Snimka zaslona, Fah; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatske obrambene snage, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage (HOS) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu. Tamo gdje drugi nisu htjeli ili smjeli, tamo su išli bojovnici Hrvatskih obrambenih snaga, čiju bi spomen ploču predsjednik RH Zoran Milanović ‘bacio negdje’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  1. Kad je i kako osnovan HOS?

Elitna jedinica Hrvatske vojske koja je podnijela veliki teret u prvim i najtežim danima obrane Hrvatske, osnovana je 25. lipnja 1991. godine, na samo proglašenje samostalnosti Hrvatske (Dan državnosti). Uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile su okosnicu otpora velikosrpskim snagama i u Bosni i Hercegovini.

HOS se u Hrvatskoj integrirao u Hrvatsku vojsku početkom 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatske obrambene snage službeno su osnovali Dobroslav Paraga, Ante Paradžik, Alija Šiljak i još neki članovi tadašnjeg vodstva HSP-a. Odmah je osnovan i Ratni stožer HOS-a, a Ante Paradžik bio je njegov prvi načelnik. HOS-ov Ratni Stožer bio je smješten u zagrebačkim prostorijama HSP-a, tj. u Šenoinoj ulici na broju 13, a kasnije u Starčevićevom domu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Na kojim su bojištima sudjelovali?

Hrvatske obrambene snage (HOS), ponos hrvatskoga naroda, vojne su jedinice koje su branile Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu od velikosrpske agresije na svim najtežim bojištima, od Vukovara, Dubrovnika i Srđa, Škabrnje, Gospića, Vinkovaca, Osijeka, Jasenovca, cijele Dalmacije.

U Zagrebu sudjeluju u borbama s JNA i oslobađanju vojarni Borongaj i tzv. Maršalke, a bore se i diljem BiH-a do Sarajeva, Kupresa, Livna, Mostara i doline Neretve, Jajca, Bosanske Posavine, područja srednje Bosne, sudjeluju i u oslobađanju doline Neretve 1992.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HOS-ovci su među prvima krenuli u obranu napadnute Domovine, i bili prvi u napadu a zadnji u povlačenju.

U Domovinskom ratu Hrvatsku je branilo 3000 pripadnika HOS-a i gotovo nije bilo ratišta na kojem nije bilo postrojbi HOS-a. Mnogi HOS-ovci tijekom rata položili su živote za slobodu domovine dok su također mnogi ostali teški invalidi.

Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz 2004. HOS-ovci su priznati kao punopravni hrvatski branitelji i dio Oružanih snaga RH.

3. U samo par mjeseci 1991. godine poginulo više od 700 pripadnika HOS-a

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Njegova današnja izjava da spomen-ploču poginulim HOS-ovcima ‘treba maknuti, baciti negdje’ uvreda je svim dragovoljcima HOS-a, njihovim roditeljima i prijateljima, ali i svim hrvatskim braniteljima”, priopćio je UDHOS. Poručili su da se na spomen ploči koja je bila postavljena u Jasenovcu, a kasnije izmještena u Spomen-park Novska, nalaze imena časnih hrvatskih branitelja koji su poginuli braneći svoju zemlju, među njima i Marija Huisa, najmlađeg pripadnika HOS-a, koji je poginuo u dobi od 17 godina.

Pripadnici HOS-ovih postrojbi “nisu se borili za nikakvu fašističku tvorevinu već su branili Hrvatsku od jugovojske i četnika koju su nosili crvenu zvijezdu petokraku”, podsjetili su Milanovića.

“Gospodine predsjedniče, znate li da je samo u par mjeseci 1991. godine poginulo više od 700 pripadnika HOS-a koji su na rukavu nosili grb koji vi sada spominjete i koji se nalazi na spomeniku poginulima koji bi Vi sad ‘bacili negdje'”, zaključno su naglasili iz Saveza udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga.

4. Jean-Michel Nicolier i Thompson su bili HOS-ovci

“Izgubili smo. Znao sam da će biti teško, ali nisam mislio da će biti tako strašno, osobito za civile. Ja sam kao dragovoljac došao u Vukovar. To je moj izbor, i u dobru i u zlu”, rekao je Jean-Michel Nicolier.

Samo par sati prije svog smaknuća Nicolier je francuskim novinarima na upit što za njega simbolizira Vukovar rekao: “Klaonicu. Klaonicu. Klaonicu”.

Pred njihove kamere stao je u studenome 1991. u Vukovarskoj bolnici. “Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao”, kazao je novinarima Jean-Michel koji je postao jedan od simbola vukovarske patnje.

“To je moj izbor, i u dobru i u zlu”, poručio je zašto je došao pomoći Hrvatskoj u obrani od srpskog agresora, odgovarajući novinarima u vukovarskoj bolnici, u kojoj je završio nakon što je ranjen na najtežoj gradskoj bojišnici Sajmištu.

Jean-Michel Nicolier imao je 25 godina i bio je jedan od 481 stranih dragovoljaca Domovinskog rata iz 35 zemalja koji su branili Republiku Hrvatsku. Iako Francuz po nacionalnosti, krajem kolovoza 1991. godine došao je u Zagreb, pristupio je redovima HOS-a u Mejaškom Selu kod Duge Rese s kojima je kasnije dragovoljno otišao braniti Hrvatsku u Vukovar.

Jean-Michel ubijen je 20. studenog na Ovčari. Njegov ubojica bio je Spasoje Petković Štuka, tada 18-godišnjak i jedan od glavnih egzekutora ranjenih civila i hrvatskih branitelja u Vukovaru. Štuka je na slobodi zahvaljujući statusu zaštićenog svjedoka pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu gdje je svjedočio protiv drugih zločinaca optuženih za Ovčaru. Sam je priznao cijeli niz zločina, od kojih je jedno bilo i ubojstvo Jean-Michela kojem je pucao u zatiljak. Posmrtni ostatci Jean-Michela još uvijek nisu pronađeni jer su tijela iz skupne grobnice preko puta hangara na Ovčari odvezena na nepoznato mjesto.

Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, bivši SDP-ov premijer, 1991. godine također je imao 25 godina, kao i Francuz Jean-Michel Nicolier, a “iako se zna predstavljati kao ulični fakin i fajter, nije se odazvao zovu domovine, nije obukao odoru ni čizme niti je išao braniti Hrvatsku”, upozorili su u srijedu iz Saveza udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (UDHOS), te upozorili Milanovića da je svojom izjavom o micanju HOS-ove spomen-ploče ubijenim bojovnicima uvrijedio sve dragovoljce HOS-a i hrvatske branitelje.

> Identificirano pet osoba nestalih u Domovinskom ratu: Pronađeni posmrtni ostaci Žarka Manjkasa Crvenkape

> Pupovčeve Novosti napale braniteljsku predstavu za djecu ‘Bitka za Vukovar’: Ne sviđa im se kako su prikazani četnici

> (VIDEO) Đuro Glogoški i Peđa Mišić: ‘Podržavamo gradonačelnika Penavu, ništa nije napravljeno na procesuiranju ratnih zločina’

> (VIDEO) Damir Markuš: U četvrtak svi preživjeli HOS-ovci dolaze sa zastavama i znakovima HOS-a na spomenik Crvenkapi!

Jedan od pripadnika HOS-a bio je i popularni pjevač Marko Perković Thompson, autor legendarne pjesme Bojna Čavoglave, koja je podizala borbeni moral hrvatskih vojnika u najtežim trenutcima i ostala simbol borbe hrvatskog naroda za slobodu.

5. Što drugi kažu o HOS-ovcima?

Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih Hrvatskih ratnih vojnih invalida 1. skupine, lani je gostujući u Bujici na Z1 televiziji istaknuo: “Pripadnici HOS-a bili su pripadnici oružanih snaga RH i mislim da majice HOS-a imaju mjesta u svim mjestima Hrvatske, a ne samo na grobljima. Bio sam pripadnik HOS-a, 106. i 130. Brigade HV-a. I u Vukovaru sam bio u majici HOS-a. S ponosom ističem da sam bio pripadnik HOS-a!”.

Hrvatski branitelji Vukovara Damir Plavšić i Damir Markuš putuju po Hrvatskoj i cijelom svijetu prikazujući glazbeno-scensku predstavu Bitka za Vukovar – kako smo branili Grad i Hrvatsku. Cijela predstava temeljena je na iskustvima i sjećanjima dvojice autora koja su sažela u svojim dvjema knjigama, “58 – HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca” i “Ne plači moj dobri anđele”.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.