Manje je od mjesec dana do parlamentarnih izbora, a gospodarstvo je jedno od ključnih pitanja koje zanima birače. O temama kao što su porezna politika, poslovna klima, uvođenje eura i teritorijalni preustroj u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljali Zdravko Marić (HDZ), Josip Tica (SDP), Mislav Kraljević (Most) i Ante Rončević (Domovinski pokret).
Marić je komentirajući HDZ-ov program pod nazivom Sigurna Hrvatska rekao da smo se proteklih nekoliko mjeseci dovoljno uvjerili koliko je sigurnost važna.
– Tri godine smo imali proračunski višak. Rekli smo da ćemo smanjiti javni dug za 10 postotnih bodova, smanjili smo ga za preko 11, da nije bilo korone, bilo bi i 15, rekao je između ostalog Marić.
Kao tri ključne točke programa istaknuo je sigurnost, održivi gospodarski oporavak i rast te daljnji rad na prepoznatljivosti i afirmaciji Hrvatske u globalnim okvirima.
Tica je Mariću rekao da će im ove godine ostaviti 25 milijardi kuna deficita te da su povećali prihodnu stranu u proračunu opće države za 2 postotna boda. Marić je uzvratio da im ništa neće ostaviti, već će HDZ ostaviti samome sebi jer će ostati vladajuća stranka u Hrvatskoj.
– Moramo rasteretiti gospodarstvo, ali na način da pomognemo najugroženijim ljudima u ovoj zemlji, rekao je Tica.
Dodao je da imaju kratkoročni set mjera za pomoć ovršenima s odgodama, dužnicima s moratorijima, za naknade umirovljenicima s najnižim mirovinama, kao i niz srednjoročnih mjera.
– U smislu rasta fundamentalna točka našeg programa je digitalna transformacija, rekao je Tica, dodavši da žele iskoristiti nove tehnologije za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, regionalno uravnoteženje razvoja u Hrvatskoj, obračun s korupcijom i netransparentnošću u javnom sektoru, kao i za fokusiranje na mrežu malih i srednjih poduzetnika za novu lokomotivu razvoja Hrvatske. Dodao je da treba maksimalno poticati turizam, ali da on ne može biti jedina lokomotiva u ovoj zemlji.
– Nama treba druga lokomotiva, a mi je vidimo u sektoru informacija i telekomunikacija, rekao je Tica.
Rončević je rekao da su neuspjele i nevjerodostojne politike dovele do neoporavka Hrvatske od krize 2008. i 2009. Treba ubrzati stope rasta hrvatskog gospodarstva, a proračun nije cilj nego instrument, poručio je. Dodao je da je indikativno da su premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković i šef SDP-a Davor Bernardić govorili o dizanju minimalne plaće, raspodjeli BDP-a, a ne kako će ga stvoriti.
– To je vrlo indikativno. Od jedne ekonomije državnog kapitalizma, u našoj stranci ići ćemo za tim da to bude kapitalizam, ali socijalnog tipa, vrlo osjetljiv. Zato ćemo ulagati u obrazovanje i istraživanje i razvoj, rekao je Rončević.
Kraljević je rekao da mu je drago da je Marić rekao da nam je trebalo 11 godina da dođemo na pretkriznu razinu BDP-a, te je poručio da ne možemo nastaviti s istim politikama nakon ove krize.
– Mislim da je potrebna promjena paradigme, potpuna promjena odnosa države i gospodarstva, države i poduzetništva. Zato mi u svom programu stavljamo naglasak na potporu malom i srednjem poduzetništvu, jer mislimo da je ono u Hrvatskoj zanemareno, rekao je Kraljević.
– Mi ljudima onemogućavamo rad, dodao je, istaknuvši administrativne barijere, velike poreze, nametnute doprinose…
Kraljević je rekao da planiraju ukinuti “smiješnu” osnovicu za doprinose, potpuno liberalizirati osnivanje tvrtki, ukinuti namet kod likvidacije tvrtki i obavezno članstvo u komorama, uvesti proporcionalnu poreznu stopu kod poreza na dohodak te zamijeniti porez na olakšice koje se sad koriste za uzdržavanu djecu s jedinstvenom dječjom naknadom.
– Znači, mi želimo i taj socijalni moment. Nama je bitno pomoći nižoj srednjoj klasi, ljudima koji su gotovo na pragu siromaštva u Hrvatskoj, rekao je Kraljević.
Marić se složio s Rončevićem da proračun sam sebi ne bi trebao biti svrha te poručio da proračun to i nije.
– Ključna varijabla je rast, odnosno ono što je još važnije, to su radna mjesta i to su plaće, odnosno životni standard, poručio je.
Marić je rekao i da se pokazalo da gospodarstvo ne može funkcionirati bez stabilne i jake države, koliko god država ovisi o gospodarstvu.
Rončević je pak poručio da su u stranci odlučni da budu drugačiji te da mogu krenuti u ciljeve bez hipoteke.
O ulaganjima i poslovnoj klimi
Što se tiče ulaganja i poslovne klime, Tica je rekao da je ideja usmjeravanje kroz proces digitalne transformacije na izgradnju sustava u javnoj administraciji koji će omogućiti visoku razinu transparentnosti, mogućnost praćenja dokumenata i ubrzavanje svih procesa.
– Idemo napraviti jednu državu koja će biti jednako prijateljski okrenuta prema korisnicima kao i svaka druga aplikacija, rekao je Tica.
Dodao je i da je Hrvatska za mandata Plenkovićeve vlade malo išla unazad po Doing Business kriterijima.
Marić je rekao da poslovnu klimu može unaprijediti horizontalni okvir poreznog i neporeznog administrativnog rasterećenja.
– Kad je bio štrajk, cijelo sam vrijeme govorio za državnu i javnu upravu – nije bitno koliko košta, nego je bitno kakva je usluga, efikasnost svih nas skupa, mjerljivi rezultati, rekao je Marić.
Rončević je rekao da država može usmjeriti sredstva na opremanje tijela koja čine sudbenu vlast, a istaknuo je i probleme sa zemljišnim knjigama.
– To je neviđeno širem svijeta, kad ćemo riješiti taj problem?, upitao se.
Kraljević ističe – Hrvatska mora riješiti pravosuđe i javnu upravu.
– Bez funkcionalnog pravosuđa, bez učinkovite javne uprave s jasnim ovlastima nemoguć je napredak gospodarstva, poručio je.
O uvođenju eura i teritorijalnom preustroju
Gosti su odgovorili i na pitanje – uvođenje eura u mandatu nove Vlade, da ili ne?
Marić: Da.
Tica: Uvođenje eura da, ali u pravom trenutku s obzirom na okolnosti.
Rončević: Uvođenje eura kad se hrvatsko gospodarstvo oporavi od ovih svih kriza.
Kraljević: U pravom trenutku i uz referendum.
Što se tiče teritorijalnog preustroja, Marić je rekao da treba prvo uvesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, a onda dalje. Tica je rekao da su za okrupnjavanje u formalno-pravnom smislu, ali za decentralizaciju u financijskom smislu. Rončević kaže da treba učiniti rad jedinica lokalne samouprave transparentnijim, a Kraljević se založio za ukidanje županija, poručivši da su Hrvatskoj dovoljne dvije razine vlasti.
