(VIDEO) Otvoreno: Hoće li se i koliko promijeniti odnos snaga u Europskom parlamentu?

Foto: snimka zaslona

Stranke su počele pripreme za europske izbore u svibnju. Kako će izgledati europska, a kako hrvatska kampanja? Koje će teme biti u fokusu? Hoće li se i koliko promijeniti odnos snaga u Europskom parlamentu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Populisti, koji su na prošlim izborima bili marginalni, postaju sve važniji element u Europi pa bi u Europski parlament moglo biti izabrano više populističkih zastupnika nego i u jednom dosadašnjem mandatu.

O tome što bi to značilo za budućnost EU-a u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali su gosti Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP), Jozo Radoš, zastupnik u Europskom parlamentu (GLAS), Matija Posavec (HNS), Tihomir Lukanić, glavni tajnik Živog zida, Ivica Relković, politički analitičar te Sonja Čikotić, Most nezavisnih lista.

Dubravka Šuica ističe kako su ovi izbori vrlo važni jer živimo u jednom globalnom neredu. Važno je kako će se Europska Unija pozicionirati, važno je da EU ostane ono što je bila od početka, a to je važno i za Hrvatsku, smatra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Morate znati da je u Hrvatskoj od samog početka, od 1990. godine, od prvih dokumenata HDZ-a zapisan ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu. Dakle, mi imamo kontinuitet od samog početka. Što se populizama tiče, naravno da danas postoje, ima ih puno. Međutim kada građani izađu na birališta vjerujem da će dobro promisliti koja im stranka može jamčiti europsku budućnost.”, istaknula je Šuica.

Jozo Radoš je rekao da će migracije biti tema ovih izbora, ali i pitanje Brexita, poremećenih odnosa sa Rusijom i SAD-om, potreba izgradnje sigurnosne i vanjske politike.

“Ovo su vrlo važni izbori”, kazao je Radoš u Otvorenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biljana Borzan kaže da su za Hrvatske građane europski izbori važni zato što uloga EP-a stalno jača i zastupnici imaju popriličnu moć oblikovati zakone i na taj način utjecati na sudbine ljudi u svakoj europskoj zemlji pa tako i u našoj.

“Za našu zemlju izbori su važni zato što vjerujem da su ljudi u ovih 5 godina shvatili koliko je EU važna i da se danas 2/3 zakona donose u EP, a ne u hrvatskom saboru. Mi smo se naš čitav mandat trudili im to pojasniti i vjerujem da će izlazak na ove izbore biti daleko bliži europskom prosjeku.”, naglasila je Borzan.

Na pitanje gdje bi se Most svrstao među grupacijama u EP-u, Sonja Čikotić, rekla je da će pripadati hrvatskoj grupaciji, zastupati hrvatske nacionalne interese te da im je puno bitnije ono što će tamo raditi nego s kime će sjediti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi koji nam u tome pomognu bit će naši prijatelji, rekla je, objašnjavajući da je Most široka platforma koja okuplja grupacije ljudi, slobodne pojedince. Izaći će s najjačim imenima.

“Most je kritičan prema EU-u, ali i svjestan prilika koje nudi, poput jedinstvenog tržišta i EU fondova.”, rekla je. Kritizirala je slabu iskorištenost sredstava EU-fondova od strane Vlade. Most će se zalagati za specifične nacionalne programe za zapošljavanje mladih.

Matija Posavec je nositelj liste na kojoj neće biti zvučnih stranačkih imena poput Štromara, Vrdoljaka.

“Moj uvjet da uopće nosim listu je bio da na ove izbore idemo samostalno, bez stranačkog vodstva, bez nekoga tko je član Vlade i da na taj način promoviramo nove vrijednosti i nove politike, nove stavove i nove ljude. To je hrabro, rekli bi neki i pomalo ludo, međutim jedino iskreno, pošteno i čisto želim nastupati.”, naglasio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovu kampanju shvaćam kao mogućnost da promoviram neke probleme mog Međimurja i ostatka zemlje. Iskoristit ću i međimurski način života – puno rada, obilje tolerancije i nimalo ideologije. Mislim da u Hrvatskoj treba doći do smjene generacije u politici.”, istaknuo je Posavec.

Lukanić (Živi zid): Plenković proklamira da bez EU-a ne bi bilo strateških projekata – to je laž

“Ako populizam znači ono što misli većina građana, onda je Živi zid populistička stranka, ako biti antisistemska stranka znači biti protiv vladavine bankara, korporacija i njihovih birokrata, onda smo mi antisistemska stranka u punom opsegu.”, kazao je glavni tajnik Živog zida Tihomir Lukanić.

Živi zid predstavlja otpor establishment sustavu. Na pravom smo putu da dođemo u bezizlaznu situaciju ako se odreknemo stupa svog suvereniteta, hrvatske kune, kazao je. Smatra da je RH ušla u EU pod svaku cijenu.”

Plenković proklamira da bez EU-a ne bi bilo velikih strateških projekata, no to je laž kakvu Hrvatska ne pamti zadnjih sto godina. Svake godine iz proračuna RH 9 milijardi kuna, 10% proračuna izdvaja se nepovratno u Europsku središnju banku. Mi nepovratno bacamo na otplatu duga 10% proračuna, a oni nas iz EU-a zasipaju mrvicama.”, rekao je.

“Gospodin iz Živog zida je prodavač magle. Oni su neznalice i antisistemska stranka koja zavarava birače. Te brojke nisu točne, kao ni ono što je rekla Čikotić.”, kazala je Šuica. Na primjeru Brexita, populističke ideje i “Cameronovog suludog referendumskog pitanja” ukazala je na kaos koji je nastao u Velikoj Britaniji.

Politički analitičar Ivica Relković smatra da je ovo uvod u kampanju i stranke koriste retoriku koji njima donosi vidljivost pred biračima. Rekao je kako bi se naša zemlja prvo treba u sebi mora definirati što to mi jesmo.

Borzan je rekla da “Hrvatska migrantima nije zanimljiva jer smo ekonomski slabi i problem migracija nije prevladavajući. Za SDP teme su mogućnosti koje pruža EU, da svi građani budu jednakopravni. I u Europskom parlamentu ima euroskeptika, no daleko je veći broj eurofila.”

“Euroskeptici su, kaže, skeptični prema svemu u EU-u, osim prema plaći koju primaju.”, istaknula je Borzanova u Otvorenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.