(VIDEO) Tko je Chris Marcich – novi ravnatelj HAVC-a, čija je supruga najviše rangirana dužnosnica Hrvatica u Europskoj komisiji?

Foto: Fah, snimka zaslona; fotomontaža: narod.hr

Upravni odbor Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) jednoglasno je izabrao Chrisa Marcicha za novog ravnatelja te središnje nacionalne filmske institucije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Upravnog odbora Bruno Kragić rekao je u ponedjeljak, nakon sjednice Upravnog odbora, da je Marcich izabran u mandatnom razdoblju od četiri godine, a na dužnost stupa 1. svibnja.

> Daniel Rafaelić podnio ostavku na mjesto ravnatelja HAVC-a: ‘Nisam mogao gledati grabež sredstava između filmaša’

> (VIDEO) Hasanbegović: ‘HAVC je postao istoznačnica za koruptivno-klijentelističku hobotnicu’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Zlatko Hasanbegović: Vodstvo HAVC-a je Ministarstvo kulture doživljavalo kao bankomat

“O njegovom izboru odlučila je cjelokupna i cjelovita slika, njegove međunarodne reference, velika upućenost u međunarodne tokove audiovizualnih djelatnosti, mogućnost da tu napravi puno za HAVC i jedna sveopća slika stabilnosti koju kolega nudi”, ustvrdio je predsjednik Upravnog odbora HAVC-a Bruno Kragić, javlja HRT.

Kragić kaže da je novi ravnatelj HAVC-a većinu svog života radio u inozemstvu, u američkom Ministarstvu vanjske trgovine bio je jedan od pregovarača u raznim procesima, pomoćnik za Europu, a godinama je radio i u predstavništvima američke filmske asocijacije – MPA. Sudjelovao je i u trgovačkim pregovorima između SAD-a i EU-a i “iznimno je upućen u pitanja kvota, autorskih prava, plasmana filmskih proizvoda i dr.”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je spomenuti da je Marchiceva supruga, dugogodišnja nestranačka diplomatkinja u Ministarstvu vanjskih poslova, Maja Bakran-Marcich imenovana 2016. zamjenicom glavnog ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije, što je dosad najviši stručni položaj u Europskoj komisiji na koje dolazi netko iz Hrvatske.

Chris Marcich svojedobno je bio pomoćnik američkog ministra trgovine, a posljednja dva desetljeća radi u Bruxellesu kao zastupnik hollywoodske filmske industrije.

Njegova supruga Maja Bakran-Marcich, rođena 1968. u Zagrebu, u dosadašnjoj karijeri bila je savjetnica potpredsjednika Vlade i ministra za europske integracije 1998.-1999., a od 1999. do 2005. bila je prva tajnica, a od 2005. do 2011. koordinatorica za pristupne pregovore u Misiji RH u Bruxellesu. U Hrvatsku se vratila 2011. i postala savjetnica potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, a 2015. imenovana je pomoćnicom HNS-ove ministrice Vesne Pusić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dužnost u Europskoj komisiji preuzela je s položaja savjetnice HDZ-ovog ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera.

Chris Marcich rođen je 1955. u SAD-u, no dvije je godine u djetinjstvu proveo i u Hrvatskoj, nakon čega je nastavio jednom godišnje dolaziti na Rab. Odrastao je i školovao se u Americi. Nakon diplome na ekonomskim i političkim znanostima na University of Wisconsin u Madisonu, magistrirao je međunarodne odnose na Georgetown Universityju u Washingtonu. Prvi posao bio mu je na mjestu savjetnika u američkome Ministarstvu gospodarstva u vrijeme Jimmyja Cartera, a na tome je mjestu ostao pet godina, do 1985. godine, navodi express.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Projekti koje je uspješno provodio doveli su ga do imenovanja u Ministarstvo vanjske trgovine SAD-a. Idućih deset godina obnašao je razne odgovorne dužnosti, pa je tako u ministarstvu bio ravnatelj zadužen za poslove sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, zatim trgovinski predstavnik u Misiji SAD-a pri Europskoj zajednici, zatim načelnik Sektora za Europu, pa pomoćnik ministra za pitanja okoliša i na kraju pomoćnik ministra za Europu, Afriku i Bliski istok.

Pratio je hrvatske filmove, poznavao ljude, dolazio na festivale. S bivšim ravnateljem HAVC-a, koji je opterećen brojnim optužbama za korupciju, Hrvojem Hribarom, poznaje se već 25 godina, navodi Jutarnji list.

Marcich je navodno i solidno situiran: ima stan u Zagrebu u kojem živi s obitelji, naslijeđenu kuću na Rabu i stan u Bruxellesu, navodi Jutarnji list. Njegova supruga radi u Bruxellesu, dok sin završava srednju školu i planira fakultet. U Zagreb se trajno vratio prije nekoliko godina i povremeno putuje, kako mu obveze diktiraju.

U Hrvatsku je prvi put došao kada je imao devet godina. Sa sestrama je tada dvije godine živio i išao u školu u Zagrebu pa na Rabu kako bi učio hrvatski. Potom je živio u Belgiji, gdje je naučio francuski, a nakon nešto manje od pet godina vratio se roditeljima u Ameriku. Njegov je otac inače s Raba, a majka mu je podrijetlom Hrvatica rođena u Americi, pa je zato obitelj tamo preselila.

Na Rabu je svako ljeto, često je dolazio na filmske festivale u Motovun i Pulu.

“Na mene je ostavio vrlo pozitivan dojam, kao osoba upućena ne samo u hrvatski film, nego i u sva zbivanja u svjetskoj filmskoj industriji. Odlično poznaje europsko zakonodavstvo i regulativu na području audiovizualne djelatnosti. Uljuđen je, obrazovan, iskusan i elokventan profesionalac. Odlikuju ga diplomatske vještine, nije isključiv ni konfliktan. Ugodna je i pozitivna osoba s kojom je zadovoljstvo komunicirati i surađivati. Ima američku profesionalost i radnu disciplinu, konkretan je, precizan, fokusiran, zna što želi i kako te ciljeve ostvariti”, kazao je za Jutarnji list Zlatko Vidačković, umjetnički ravnatelj Pulskog filmskog festivala. Rekao im je kako je Marcicha susretao više puta, prvenstveno na Pulskom filmskom festivalu, na kojem je bio i član žirija za hrvatski film. Sjeća se i susreta 2010. kad je Marcich bio u Puli kao predstavnik šest velikih hollywoodskih studija u Europi kao europski šef MPA (Motion Picture Assotiation).

Istina je stvar prijateljstva

Podsjetimo, Hrvatski audiovizualni centar javna je ustanova koja se bavi poticanjem proizvodnje audiovizualne djelatnosti i promicanjem audiovizualne kulture. Rad Centra opisan je Nacionalnim programom audiovizualnog stvaralaštva – strateškim dokumentom u kojem se opisuju ciljevi koje Centar provodi i ostvaruje za vrijeme mandata aktualnog ravnatelja. Sredstva za rad Centra i provedbu Nacionalnog programa osiguravaju se iz državnog proračuna te iz dijela ukupnog godišnjeg bruto-prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti.

Čelnik HDZ-a Andrej Plenković, prilikom dolaska na vlast upitan zašto je za novu ministricu kulture izabrao Ninu Obuljen Koržinek koja je bila članica Upravnog odbora HAVC-a od 2015., odgovorio je da smatra da je Obuljen Koržinek vrlo kompetentna i stručna u području kulturne politike što je dokazala i svojom dosadašnjom karijerom – od državne tajnice do pomoćnice ministra u nizu HDZ-ovih vlada proteklih godina.

Znamo se više od 20 godina. Želio bih da se napravi vrlo jasna distinkcija između njenih kompetencija i stručnosti, njezine političke orijentacije i onoga što u zadnje vrijeme čujem vezano uz poslovanje Hrvatskog-audiovizualnog centra”, rekao je.

Naglasio je kako od nje očekuje da jedan od prvih poteza bude vrlo temeljita analiza poslovanja HAVC-a i ako se u tome pokažu bilo kakve nepravilnosti da, kao nadležna ministrica kulture, reagira.

> Društvo audiovizualnih djelatnika: ‘Ista imena nalazimo u tijelima HAVC-a, u HDFR-u, HUP-u, Ministarstvu kulture….’

> Udruga filmske industrije: Kozmetičko prikrivanje sukoba interesa u HAVC-u

Hrvoje Hribar bio je ravnatelj HAVC-a u mandatu prije Danijela Rafaelića i njegovo je predsjedanje bilo obilježeno skandalima, otvorenim svađama s filmašima i političarima te salvom kritika koje su se slijevale na račun njegove uprave.

Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata  na konferenciji za medije početkom 2018. naglasili su da iako je došlo do razrješenja Hrvoja Hribara, najodgovornije osobe u HAVC-u, još uvijek ne događa procesuiranje višegodišnjeg kriminala povezanog s HAVC-om u koji je uključen filmski klan povezan s Hribarom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.