Nova nastavna godina počinje u ponedjeljak, 9. rujna za nešto manje od pola milijuna školaraca, a trećina škola odlučila se za drukčiji kalendar u sklopu reforme, priopćilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Školama je naime ponuđeno više mogućnosti realizacije odmora za učenike pa su mogle birati između četiri kalendara pri čemu svi učenici, bez obzira na odabrani kalendar, imaju isti broj nastavnih dana (161 učenici završnih razreda srednjih škola, 178 ostali učenici) te isti broj dana odmora (16).
‘Škola za život’ ministrice Divjak podbacila i u moderniziranju sadržaja za učenike s poteškoćama
Tako će dvije trećine učenika, u gradu Zagrebu i 11 županija – od vukovarske do dubrovačke – ići u školu po dosad uobičajenom rasporedu: dugi zimski odmor – od 23. prosinca do 10. siječnja dok su proljetni praznici od 10-og do 17. travnja.
Za drugi, zapravo četvrti od ponuđenih prijedloga, odlučili su se u devet županija, od Međimurja i Zagorja do Istre i srednje Dalmacije. Tamo će učenici imati jesenski odmor od 31. listopada do 4. studenog, zimske praznike od 23. prosinca do 3. siječnja te drugi dio od 24. do 28 veljače dok su im proljetni praznici samo dva dana oko Uskrsa, 9. i 10. travnja.
Ivan Juričić otac je dvoje djece, jednog sedmaša i učenice 2. razreda gimnazije. Od ove godine njih dvoje imat će praznike u različito vrijeme.
“Meni kao roditelju bi bilo bolje da su praznici u isto vrijeme. Moramo si planirati odmore, bit će malo teže, ali eto”, kaže nam Ivan iz Đurđevca.
Jer osnovna škola kojoj je osnivač grad Đurđevac odabrala je treći model školskog kalendara, a gimnazija kojoj je osnivač županija – prvi. Odnosno, dok će im zimski praznici biti u isto vrijeme, jedni će imati odmor u jesen i krenuti u školu odmah nakon Uskrsa, a drugi će proći bez jesenskog odmora, ali će zato imati tjedan dana praznika za Uskrs, prenosi RTL.
Tri verzije školskog kalendara u jednoj županiji
“Sazvali smo učiteljsko, roditeljsko i vijeće učenike i odabrali. Jer se u 3. modelu nastava rascjepkava na tri jednaka dijela, to će biti dobro za učenike”, ističe Danijel Domišljanović, ravnatelj OŠ Đurđevac.
Treći model bio je prvi izbor i gimnazije u Đurđevcu, ali na razini županije većina škola se odlučila za prvi model.
“Problem je jedino taj što nismo u sikronizaciji sa osnovnom školom. Ako želimo pozvati učenika iz OŠ moramo kombinirati jer oni možda nemaju nastavu. Također i roditelji koji rade u srednjim školama, a djeca u osnovnoj onda praznici drugačiji”, govori Tomislav Ostoić, ravnatelj Gimnazije dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac.
U gradu smatraju da različit raspored praznika u istom gradu ne bi trebao stvarati velike probleme.
“Moglo bi se dogoditi malo neugodnosti, ali to je razlika od 4 dana u jesenskom i proljetnom dijelu. Zimski i ljetni su isti pa ne bi trebalo biti više problema”, uvjerava gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči.
U Koprivničko-križevačkoj županiji na snazi su tako tri verzije školskog kalendara. Grad Koprivnica odabrao je 4. koji ima zimske praznike i u veljači, te po dva dana povezana s blagdanom Svih Svetih i Uskrsom.
A kako će se snaći učenici, roditelji i profesori, pokazat će ova po svemu drukčija školska godina.
Nastava završava 17. lipnja 2020. godine, odnosno 22. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole, priopćeno je iz MZO.
Na apsurdnost odabira kalendara praznika, upozoravala je i kolumnistica Narod.hr-a dr.sc. Sanja Bilač koja je istaknula:
“Prijedlog aktualne ministrice hrvatskog odgoja i obrazovanja o promjeni kalendara u osnovnim i srednjim školama, koji je prošli tjedan poslan u javnu raspravu, još je jedan primjer promišljene i brižno pripremljene taktike dekristijanizacije hrvatskoga društva. Predlaže se ukidanje tradicije kojom su dani Vazmenog trodnevlja, Veliki Četvrtak i Veliki Petak, proljetni praznici u svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama. Tako bi u te svete dane koji prethode najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu kojim se slavi središnji događaj kršćanstva, Kristovo uskrsnuće, hrvatski učenici od sljedeće školske godine mogli umjesto u svojim obiteljima i Crkvi čuvajući tradiciju i običaje spomendana Isusove Posljednje večere, muke i smrti Gospodina Isusa Krista, biti u školi, piše dr. sc. Sanja Bilač u kolumni za Hrvatski tjednik.
Aktualna ministrica Divjak, predstavnica marksističko-klijentelističke grupacije koja je dobila zadatak dekristijanizirati hrvatsko društvo egzekutor je sotonskog političkog programa i djelovanja hrvatskoga Jude suvremene povijesti: Plenkovića i HDZ-a. Svjedoci smo kako ova sotona, zamaskirana u navodnoj demokršćanskoj halji, kako bi zavarala i zbunila narod a laž, licemjerstvo i krivotvorenje postavila vrijednostima redizajniranog čovjeka, sije Bogoubojstvo u Hrvatskoj.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
