U sustavu obrazovanja otkriveno je 14 lažnih diploma. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je pokrenulo proces provjere, očekuje da to neće biti konačan broj.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak, predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vesna Vlahović-Štetić, Biserka Ščurić iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola te ravnatelj Ekonomske i birotehničke škole iz Bjelovara Vojko Kranželić.
Branka Ramljak kazala je da je početkom godine, temeljem prve lažne diplome koja je otkrivena u Ministarstvu znanosti donesena odluka da se od svih osnovnih i srednjih škola, a i od agencija, zatraži provjera vjerodostojnosti svih diploma u sustavu.
“Ravnatelji su dobili jasne naputke na koji način će to napraviti. U tri mjeseca otkriveno je 14 lažnih diploma. I da je samo jedna, nama je znak za uzbunu, a s druge strane ne želim da se dobije dojam da je takav sustav. U sustavu u najvećem broju slučajeva rade divni, vrlo kompetentni i kvalitetni učitelji i nastavnici koji dižu dignitet cijele profesije. Zato nećemo dozvoliti da varalice u sustavu narušavaju jedan tako plemeniti poziv kao što je učitelj i nastavnik. Budući da naš zadatak nije bio da otkrivamo imena, o tome nećemo niti govoriti. Može se kazati da je u svakom dijelu države je ponešto pronađeno. U svakom slučaju, najveći broj diploma se evidentirao na Sveučilištu u Zagrebu što je i logično jer je to naše najveće sveučilište. No postoji to i u sveučilištu u Splitu u Rijeci, Zadru. Imamo i dvije diplome iz inozemstva, ali i nekoliko svjedodžbi”, kazala je.
Govoreći o ukupnom broju diploma koje će se trebati provjeriti do kraja godine Ramljak je rekla da se radi o oko 70 ili 80 tisuća.
“To nije moguće provjeriti u kratkom vremenu. Šaljemo poruku mladima i onima koji rade u sustavu obrazovanja da želimo istjerati na čistac sve ono što je lažno u našem sustavu. Naša djeca i roditelji zaslužuju da s njihovom djecom budu zaista vrlo kompetentne osobe”, dodaje.
Vojko Kranželić, ravnatelj Ekonomske i birotehničke škole iz Bjelovara, kazao je da je on odmah po naputku ministrice postupio kako je trebalo te su poslali kopije diploma na fakultet.
“Oko 19. siječnja poslali smo na provjeru diplomu i tek je 18. travnja stigla potvrda, preko MVEP-a, da je riječ o lažnoj diplomi. Mi smo odmah postupili prema protokolu. Pozvali smo gospodina na razgovor. Potom smo obavijestili resorno ministarstvo, policijsku upravu u Bjelovaru i državno odvjetništvo. Kolega je radio u dvije škole. Sazvali smo sastanak i nakon toga on je dobio otkaz”, ispričao je.
Na pitanje je li ga zateklo ovo saznanje, potvrdno je odgovorio. Kaže da je nekoliko puta bio na nastavi kod toga kolege i da je on to relativno dobro obavljao.
“Učenici su bili s njim izuzetno zadovoljni. Na društvenim mrežama mogu se vidjeti i brojne potpore tom čovjeku. No ipak on nije zaslužio da bude u tom sustavu jer nije završio određenu spremu. Radio je nekompetentan na tom radnom mjestu”, zaključuje je Kranželić.
Predstavnica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Biserka Šćurić, kazala je da je i ona iznenađena u vezi s postojanjem lažnih diploma.
“Zaista vjerujem da radimo častan posao i s puno ljubavi. Kada vas ovakva vijest zatekne ostanete iznenađeni kako je moguće predavati u školi, a nemati diplomu. Kako je moguće da se netko usudi stati pred djecu i misliti da može raditi ono za što su drugi i te kako odradili i studirali i završili svoje školovanje. Tu ne bi smjelo biti nikakve rasprave. Zna se tko može u školi raditi. U sustavu obrazovanja nema mjesta varalicama jer ne možemo djeci takvu poruku slati da mogu na nepošten način doći do rezultata”, kazala je.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, kazao je da školstvo nije neki otok. Sve negativnosti i pozitivnosti koje postoje u hrvatskom društvu, postoje i u školstvu. Prema tome, kada govorimo o ovom fenomenu, onda mogu reći da je to fenomen koji prati sve sfere hrvatskog društva. Što više, čak bi se usudio sa sigurnošću tvrditi da mi ono što mjerimo promilima u obrazovanju, da se to drugdje mjeri postocima, dodaje.
“Iz svih dosadašnjih provjera vidimo da upravo tih lažnjaka najmanje ima u obrazovanju. Prije nekoliko godina na HRT-u su se provjeravale diplome i pronađeno ih je 16 lažnih”, kazao je Stipić pa naglasio da se u provjere diploma trebalo krenuti i ranije.
“To su trebali napraviti i ministri prije ministrice Divjak. Smatramo da se u današnje vrijeme to moglo napraviti brže i efikasnije i jeftinije”, ističe.
Vesna Vlahović-Štetić, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rekla je da njen fakultet ima zahtjev za provjeru 7.500 diploma.
“Mi smo provjerili 3.500, a tri su pronađene lažne. To nije proizvod Filozofskog fakulteta, nego je netko izvana falsificirao diplomu Filozofskog fakulteta. Još je bila jedna neobična potvrda kojom smo mi navodno priznavali vrijednost neke vanjske diplome koja je bila isto potpuno čudna i neutemeljena”, kazala je Vlahović-Štetić.
Ona je željela naglasiti da se ne slaže s tvrdnjama onih koji kažu da su neki i bez diplome bili dobri profesori.
“Biste li dali nekome u medicini da vam pregledava i liječi dijete – ne biste. Jednako tako, ne biste trebali misliti da je taj netko stvarno bio kompetentan”, kazala je misleći na pronađene lažne diplome.
“Problem je što nemamo sustav koji bi prepoznao problematičnu situaciju. Čim pojedinac bez diplome želi biti profesor u školi i ondje dođe, sustav treba prepoznati da njemu nije mjesto u školi”, kazao je Stipić.
Kranželić je naglasio da podupire Stipićev prijedlog o registru diplomanada, a Stipić je pak naglasio da u vezi s tim “ne treba otkrivati toplu vodu” te da se u osnovnim i srednjim školama radi o 60.000 zaposlenih.
“Mi živimo u zemlji lažnih liječnika, policajaca, inženjera, kriminalista, svećenika. U takvoj zemlji zar je nenormalno da se pronađe i 14 lažnih učitelja. Mislim da je to normalno. No krenuli smo s otkrivanjem i mislim da to trebamo učiniti do kraja. Nadam se da će i drugi početi čistiti u svojim dvorištima. Pozivam npr. predsjednika Hrvatskog sabora da provjeri sve diplome saborskih zastupnika”, kazao je Željko Stipić.
Na pitanje jesu li “kupljene” diplome veća opasnost od lažnih Stipić je kazao da je to isto veliki problem. No većim problemom od lažnih diploma on je naveo korupciju pri zapošljavanju, nepotizam, lažne natječaje i utjecaj politike na zapošljavanje.
Vlahović-Štetić kazala je da “kupljeni” ispiti i diplome očito postoje, ali da svaku takvu situaciju i slučaj treba najoštrije sankcionirati.
