Saborski Odbor za ravnopravnost spolova u srijedu se suglasio s Vladinom prijedlogom da se Višnju Ljubičić imenuje na drugi, osmogodišnji mandat.
U Hrvatskoj trenutno postoje četiri odvojene pravobraniteljske institucije (pučki, pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom) čija se područja djelovanja preklapaju, a čija četiri ureda s ukupno 90 zaposlenih (12 dužnosnika i 78 službenika) djeluju na različitim lokacijama i nisu dovoljno učinkoviti.
Koja je uloga institucije Pravobranitelja za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj?
Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2003. uvedena je institucija Pravobranitelja za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, koji ima svrhu zaštitu i promicanja ravnopravnosti spolova i seksualnih manjina, kao i temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Na čelu se nalazi Višnja Ljubičić, dipl.iur. koju je na mjesto pravobraniteljice za ravnopravnost spolova imenovao Hrvatski sabor 28. listopada 2011. godine
Na službenim stranicama, navodi se da “Pravobraniteljica postupa po pritužbama na diskriminaciju temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima/kama ili grupama pojedinaca ili pojedinki koju su počinila tijela državne uprave, jedinica tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe.”
“Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno, prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Najmanje jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeve diskriminacije prema pojedincima/kama ili grupama pojedinaca ili pojedinki koju su počinila tijela državne uprave, jedinica tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe.
U obavljanju poslova iz svoga djelokruga Pravobraniteljica je ovlašten/a upozoravati, predlagati i davati preporuke. Gore navedena tijela dužna su pisanim putem obavijestiti Pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s upozorenjima, prijedlozima i preporukama najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka istih.
U slučaju neudovoljavanja zahtjeva, ili u slučaju nedostavljanja traženih obavijesti u propisanom roku, Pravobraniteljica može tražiti provođenje nadzora od tijela koje obavlja nadzor nad njihovim radom.
Ako u obavljanju poslova Pravobraniteljica sazna za povredu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenog djela podnijet će prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.
Ako ocijeni da je povrijeđeno načelo ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica ima pravo podnijeti prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugih propisa”, ističe se.
Plenković podržao ženu koja je podržavala napade SDP-ovog Zorana Milanovića na referendum o braku
HDZ-ov predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković predložio je Višnju Ljubičić, ženu koja je podržavala napade SDP-ovog Zorana Milanovića na referendum o braku.
Vijest da je prošla saborski Odbor, znači da je Plenković predložio za još osam godina osobu koja je podržavala Milanovićeve napade na referendum o braku koji je HDZ tada podržavao, te nezakonite i pravno netočne tvrdnje Zorana Milanovića i njegove stranke SDP-a.
“Uđe li brak muškarca i žene u Ustav, bit će to diskriminacija”, tvrdila je 2013. Višnja Ljubičić, zaključujući da je “referendumsko pitanje protuustavno jer dovodi u nepovoljan položaj izvanbračne i istospolne zajednice”.
>Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
