Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojim se uređuje način financiranja političkih stranaka i nezavisnih vijećnika, te referendumskih aktivnosti, koji je prijepis SDP-ovog zakona iz 2015. godine. U odnosu na prvo čitanje promjena je da sve administrativne sankcije izriče Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao samostalno, nezavisno i profesionalno tijelo, a ne saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Zakonom se po prvi uređuje financiranje referendumske aktivnosti te se uvodi informacijski sustav za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora, unosom podataka u informacijski sustav, dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje. Također je predviđena objava financijskih izvješća putem informacijskog sustava na jednom mjestu za sve subjekte – na web stranici DIP-a.
Uređuje su i način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna za redovito godišnje financiranje, a utvrđuje se prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta članova u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora, a ne, kako je bilo do sada, prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.
Podsjetimo, na sjednici Hrvatskog sabora, početkom veljače ove godine, zastupnici su usvojili prijedlog ovog zakona u prvom čitanju.
Od tada prisutnih 100 zastupnika, 78 je bilo ZA, a 22 suzdržana.
Za Zakon su glasovali i zastupnici HDZ-a koji su prije 3 i pol godine (15.5.2015), u tadašnjem sazivu Sabora, glasovali protiv navedenog zakona: Branko Bačić, sadašnji predsjednik Kluba HDZ-a, Josip Borić, Sunčana Glavak, Domagoj Ivan Milošević, Ante Sanader, Ivan Šuker i Miroslav Tuđman.
“Postavljanjem prevelikih ograda i prepreka referendumu onemogućavate neposredno izjašnjavanje građana, a referendum uspoređujete s političkom utakmicom, što nije korektno niti je dobro za razvitak neposredne demokracije i zbog toga nećemo podržati zakon. Tako je HDZ govorio prije tri godine, a danas u proceduru pušta isti zakon”, upozorio je tada Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
Zastupnici dolaskom na vlast promijenili stav
Kada je Vlada SDP-a 2014. godine najavila izmjene Zakona o referendumu kojima bi se uvjeti za raspisivanje referenduma na zahtjev građanske inicijative, koji su već iznimno strogi, dodatno postrožili – HDZ je tada bio snažno protiv najavljenih izmjena. Tvrdili su da je to ograničenje demokracije,
Zastupnik Šuker koji je 2015. bio u oporbi na SDP-ov prijedlog odgovorio je: “Čemu ovaj cirkus oko financiranja referenduma? Pa naprosto sa ovim zakonom se sad brani u Hrvatskoj da pokrene referendum. (…) Ali gledajte, po ovom prijedlogu zakona više nikom neće past na pamet održavanje referenduma jer za održat referendum treba i logistika ljudska i materijalna. I ako vi na ovakav način limitirate sve one koji bi htjeli eventualno pomoći financirati referendum, onda naprosto referenduma više u budućnosti neće biti.”
Jandroković, aktualni predsjednik Sabora, 2014. ispred svoje stranke tvrdio je da je ograničavanje prikupljanja potpisa u uredima državne uprave “unazađenje demokracije u Hrvatskoj”, a danas, četiri godine poslije, ministar Kuščević ispred HDZ-a tvrdi da bi prikupljanje u uredima državne uprave “podiglo razinu transparentnosti”.
Prilikom gostovanja u emisiji “Hrvatska danas” na HTV1, Jandroković je utvrdio da se takvim prijedlogom referendumske inicijative opstruiraju.
“Ono što je sasvim sigurno neprihvatljivo je to da bi se potpisi prikupljali u prostorima državne vlasti, lokalne samouprave. Dakle tu se očito radi o sužavanju demokracije, o smanjivanju mogućnosti da referendumska inicijativa uspije”, rezolutno je naglasio Jandroković u toj emisiji u 2014.
Nevjerodostojni HDZ: Što je o referendumu u 2014. tvrdio Jandroković, a što danas tvrdi Kuščević
Na pitanje novinarke misli li da je SDP-ova prijedlog izmjena Zakona o referendumu uperena na tada najavljenu inicijativu U ime obitelji [Birajmo zastupnike imenom i prezimenom – za promjenu izbornog sustava], odgovorio je:
“To je upereno na sve inicijative koje dolaze iz naroda i od naroda jer se ova Vlada [SDP-a] očito boji onoga što većinski, hrvatski narod predlaže i misli. To je bilo vidljivo i kod inicijative koja se tiče definiranja braka gdje je Vlada na sve moguće načine pokušala osporiti inicijativu.”
“Ako će se ići u smjeru da se potpisi daju u zatvorenim prostorima, u prostorima državne uprave, HDZ neće to podržati, dapače, borit ćemo se snažno političkim sredstvima protiv toga. To je unazađenje demokracije u Hrvatskoj!”, zaključio je Jandroković te ponovno naglasio kako se HDZ protivi tome da se potpisi za referendum prikupljaju u prostorima državne uprave i lokalne samouprave.
Međutim, kada je građanska inicijativa Narod odlučuje četiri godine poslije prikupila dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava, HDZ, koji je sada na vlasti, naglo je okrenuo ploču pa tako ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Kuščević ističe u intervjuu za Jutarnji list 8. rujna 2018.:
“Prijedlog da se potpisi prikupljaju u uredima državne uprave sigurno bi podigao razinu transparentnosti, što je u interesu i predlagačima referenduma i Vladi.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
