Finski regulator Končaru je još u veljači zbog Afaraka izrekao visoku kaznu zbog kršenja tržišnih zakona, na što se on žalio. Danko Končar će morati platiti 40 milijuna eura kazne + 10 milijuna eura za svaki mjesec kašnjenja te mora osigurati novac za transakciju što će ga koštati dodatnih 150 do 300 milijuna eura.
Finski poslovni mediji raspisali su se proteklih dana kako je Vrhovni upravni sud u Helsinkiju odbacio žalbu hrvatskog poduzetnika Danka Končara koju je bio podnio zbog odluke Finskog financijskog nadzornog tijela, tamošnje Hanfe, s početka godine, javlja Poslovni dnevnik. Tada mu je, naime, naloženo da uputi objavu javne ponude za otkup dionica malih dioničara Afarak grupe, a ujedno mu je izrečena i visoka novčana kazna zbog narušavanja ugleda Financijske nadzorne agencije.
Zašto HDZ želi našim, državnim novcem financirati Uljanik koji je većinom u privatnom vlasništvu?
Riječ je o svojevrsnom presedanu na finskom tržištu kapitala nakon što je kroz aferu Panama papers isplivalo u javnost da Končar s drugim pravnim i fizičkim osobama većinski kontrolira Afarak grupu u čijem su sastavu rudnici kroma u Južnoafričkoj Republici. Prema informacijama u finskim medijima, Vrhovni upravni sud Končarevu žalbu odbacio je 3. rujna, te se navodi kako kaznu u visini 40 milijuna eura plus 10 milijuna eura za svaki mjesec kašnjenja, kojom će obeštetiti finsku Hanfu, Končar treba uplatiti na račun finske vlade.
Končar, inače, prema ranijoj odluci Financijskog nadzornog tijela treba isplatiti i male dioničare po cijeni od 2,51 euro po dionici, što znači da neće samo platiti kaznu, već mora osigurati novac za transakciju.
Različite su procjene, vrijednosti te transakcije, od 150 do 300 milijuna eura, no u tom slučaju Končar će sasvim sigurno biti u velikom gubitku budući da je tržišna cijena Afarakove dionice ispod eura. Mediji koji prate slučaj Končar i Afarak dvoje hoće li poduzetnik kojemu je izrečena tolika kazna imati financijske snage pokriti obveze. A ionako vruću atmosferu u Afaraku dodatno mu posljednjih mjeseci podgrijavaju nezadovoljni mali dioničari, točnije njih 11 posto, koji su u prvom polugodištu tražili izvanrednu skupštinu i smjenu Končara i njegovih ljudi u upravi, a potom na redovnoj skupštini zahtijevali provođenje izvanredne revizije.
Danko Končar u intervjuu za HINA-u tvrdio da nema samostalan utjecaj na Afarak
Početkom rujna, Danko končar je dao intervju za HINA-u u kojem je tvrdio da nije mogao sam dovesti Ivana Jakovčića u nadzorni odbor Afaraka jer, “niti u jednom trenutku udio Kermasa u Afaraku nije prešao 29 posto”.
Uljanik i IDS: 14 direktora koji su drmali brodogradilištem
U istom je intervjuu priznao kako se bivši predsjednik IDS-a bavio lobiranjem u EU za njega te da je “doprinio poprilično, i to između ostalog i u smislu lobiranja kada je u pitanju regulativa rudarstva i metalurgije o kojoj se odlučuje u Bruxellesu”.
Europarlamentarac Ivan Jakovčić je prvo izašao iz NO Afaraka pod izlikom da se želi fokusirati isključivo na izbore, a nekoliko dana nakon toga naglo je odustao i od kandidature za europarlament.
Zanimljivo je pri tom, što je Jakovčić 10-ak dana nakon istupa Končara poručio ‘Ja ovdje zaista lobiram, ali ne za Končara nego za Uljanik’.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
