Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata.
Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke pozdravio” odustajanje od te mjere. Pred Vladom je, međutim, sada zadatak da preusmjeri oko dvije milijarde kuna koje bi zbog odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su različite, prenosi Večernji list.
Dio novca ide u veće plaće
S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji traže veće plaće za učitelje, medicinske sestre, policiju i pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati usmjeriti u povećanje plaća. To je, uostalom, bio i “okidač” za premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu, pa i o odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće razlikuju se i pojedini koalicijski partneri.
HDZ, naime, zastupa stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem koeficijenata, i to za šest posto. Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme predložiti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto i od toga u međuvremenu nisu odustali. Njihov Davor Nađi jučer je kazao kako je riječ o mjeri koja će se kad-tad morati provesti te da se s koalicijskim partnerima razgovara hoće li to biti ove ili iduće godine. Takav pristup značio bi smanjenje stope kojom se oporezuje velika većina plaća u Hrvatskoj, ali i ukidanje stope od 36 posto kojom se oporezuju najviše plaće, za što sindikati ne žele ni čuti.
“To bi bilo izvan razuma. Argument je da bi se ukidanjem najviše stope zadržali liječnici ili informatičari, no na veliku većinu njih ta se stopa ne odnosi. Njezino ukidanje pogodovalo bi samo članovima uprava – tumači Krešimir Sever, uvjeren da bi trebalo razmisliti i o snažnijem oporezivanju “bezobrazno visokih plaća koje neki sami sebi dijele”. S obzirom na ovakvu reakciju sindikata, teško da bi se Vlada u izbornoj godini usudila ukidati najvišu poreznu stopu.”
Sever se pritom zauzima za razdvajanje stope od 24 posto na dva dijela, što bi značilo uvođenje dodatne, niže stope poreza na dohodak, koju zagovaraju i drugi sindikati. SSSH je primjerice u javnoj raspravi na zakonske izmjene, koja je u tijeku, predložio vraćanje stope od 12 posto. Obje sindikalne središnjice zagovaraju i povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4370, odnosno 5000 kuna. To je od samog početka porezne reforme bila i ideja dijela vladajućih stranaka, no ministar financija Zdravko Marić tada je uzvraćao kako je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka te kako 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama poreza na dohodak. Posljednjih dana iz Banskih dvora stižu naznake da se ipak razmišlja i o takvoj mogućnosti.
