Zajednica udruga proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske županije 19. ožujka ove godine organizirala je Okrugli stol na temu “Zločin bez kazne”, na kojem su izlagali:
• Tomislav Josić, ispred Grada Vukovara
• Darko Dumbović, Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata Grada Petrinje
• Ivan Gambiraža – PU Zadarska
• Željka Žokalj, Ministarstvo hrvatskih branitelja
• Nediljko Marinović, civilna žrtva DR iz Šopota
• Danka Dražina, braniteljica Škabrnje
• Ivana Haberle, udruga Žene u Domovinskom ratu-Zadar
Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?
Nezadovoljni onim što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, medijima i javnosti u RH dostavili su zaključke ovog okruglog stola, a odgovornim institucijama zahtjeve:
• izraditi i javno objaviti registar ratnih zločina, masovnih i pojedinačnih, koje je su u agresiji na RH počinile vojne i paravojne snage, dragovoljačke skupine i pojedinci SFR Jugoslavije (Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija) i SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), i snage pobunjenih Srba u oružanoj pobuni protiv SRH i RH u periodu od početka oružane pobune do završetka Mirne reintegracije.
• izraditi i javno objaviti, punim imenom i prezimenom, popis SVIH žrtava agresije (pobijenih civila, hrvatskih branitelja i nestalih) koju je izvršila SFRJ i SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora), u suradnji s pobunjenim Srbima u RH;
• pokrenuti istražni postupak za SVAKU žrtvu, bilo da se radi o pojedinačnom ili masovnom zločinu, za vrijeme ratnih djelovanja, u vrijeme primirja ili na području izravno zahvaćenog oružanim sukobima, kao i izvan tog područja;
• u svim slučajevima u kojima su poznati počinitelji, poduzeti sve mjere njihovog kaznenog progona, a u slučajevima u kojima počinitelji nisu poznati, pokrenuti postupke protiv nepoznatih počinitelja i njima nadređenih osoba, ne samo za zapovjednu odgovornost, nego i kao supočinitelja;
• na pravno nedvojben način urediti područja jurisdikcije sva tri Zakona o oprostu, njihov međuodnos, učinke, sadašnji status osoba obuhvaćenih tim zakonima i to javno objaviti;
• javno dostupnim učiniti očitovanje Ministarstva pravosuđa na pitanja:
-„Što se danas čini u okviru pregovora Srbije o pristupanju EU glede njihovog Zakona o univerzalnoj jurisdikciji?,
-„Zašto se ne provodi monitoring nad ispunjavanjem uvjeta iz poglavlja 23. Pregovaračkog okvira o pristupanju Srbije EU“?, i
-„Koje mjere unutar procesa pristupanja Srbije EU planira provesti RH kako bi se prije pristupanja Srbije EU riješila sva otvorena pitanja između RS i RH, prije svega pitanje kažnjavanja ratnih zločina?
• što će se dogoditi sa zahtjevima za izručenjem hrvatskih državljana koje Republika Srbija i BiH terete za počinjenje ratnih zločina onoga dana kada Republika Srbija i BiH formalno stupe u punopravno članstvo EU, odnosno, kakav će biti status bilateralnih „Sporazuma između tužiteljstava RH i BiH“ koji je potpisan 2010.godine i „Ugovora o progonu kaznenih djela ratnih zločina između Republike Srbije i Republike Hrvatske“, koji se upravo pregovara, u odnosu na Europski uhidbeni nalog?
• „Hoće li RH automatizmom biti dužna izručiti svoje državljane kako to nalaže Europski uhidbeni nalog, po zahtjevima RS i BiH, podnesenih temeljem gore navedenih Sporazuma/Ugovora“?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
