Zakon o pomorskom dobru: Što je HAZU poručio Vladi još u prosincu, ali bez uspjeha?

Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojeg je izradila Plenkovićeva vlada tema je koja izazvala veliku buru, kako u Saboru, tako i među ostalim građanima koji su organizirali i prosvjed protiv tog prijedloga. Zakon je već saborskoj proceduri, a  rasprava je u prvom čitanju zakona otkrila mnoge njegove manjkavosti.

> Mlinarić: Hrvati su ginuli da bi oslobodili svoju obalu, a sada bi građani trebali plaćati da dođu na plažu

> Hoće li Plenkovićev prijedlog Zakona o pomorskom dobru otvoriti put rasprodaji obale i gradnjama uz more?

> Luttenberger o pomorskom dobru: Ovaj prijedlog Zakona je sramota…Omogućava privatizaciju najvrjednijih resursa

I dok premijer Plenković i ministar Butković govore kako će ovaj Zakon omogućiti da se još bolje zaštiti hrvatsko pomorsko dobro i spriječi nezakonita gradnja, oporba i mnoge inicijative tvrde upravo suprotno – spominju problematičnu mogućnost 99-godišnjih koncesija, privatizaciju plaža, opasnost nekontroliranih gradnji uz obalu itd.

Ono što je prošlo poprilično neopaženo u medijima jesu zaključci Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koje je vrlo ozbiljno i temeljito pristupilo ovoj problematici, i to još mnogo prije nego što je zakon došao u Sabor.

Okrugli stol HAZU u studenom 2022. 

Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU u studenome 2022. održao je okrugli stolo temi turističkih koncesija na pomorskom dobru na kojemu su sudjelovali brojni stručnjaci.

Preporuke ovog okruglog stola vijeće je pismeno uobličilo te početkom prosinca uputilo javnosti, medijima i Vladi RH. U njima poziva Vladu da prijedlog Zakona o pomorskom dobru vrati na ponovno savjetovanje nakon što je ocijenilo da je “teorijski i strukturalno nekoherentan, pravno nedorađen, a u nekom dijelovima i sam sebi suprotstavljen”.

Vlada do sada, koliko je poznato, nije nikako odgovorila na ove pozive. Budući da preporuke nisu osobito odjeknule u medijima i javnom prostoru, ovim putem ih donosimo čitateljima.

Dopis sa zaključcima Okruglog stola, kojega potpisuje predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, akademik Nikola Bašić, arhitekt i urbanist, donosimo u nastavku.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Znanstveno vijeće za turizam i prostor

PREPORUKE s okruglog stola održanog

21. studenoga 2022. u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14, u Zagrebu

na temu TURISTIČKIH KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU

Polazeći od spoznaje da pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku ima njezinu osobitu zaštitu;

Zalažući se za čuvanje krajobrazne jedinstvenosti i bioraznolikosti pomorskog dobra pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske za sljedeće generacije;

Razumijevajući supstantivni značaj ustavne odredbe po kojoj „o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njima Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom odlučuju“ (čl. 2. i 52. Ustava Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01;41/01, 55/01, 76/10, 85/10 05/14);

 Vodeći računa o važnosti turizma za ukupni društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske;

Znajući da je, u turizmu, „pomorsko dobro“ ključni nacionalni resurs koji se, kao faktor proizvodnje, u turističkoj ekonomiji nalazi u središtu konkurentske snage hrvatskih turističkih destinacija;

Prepoznajući ulogu koncesija i ostalih pravnih izvedenica tog instituta u upravljanju pomorskim dobrom i osiguranju kvalitete turističkog proizvoda u uvjetima otvorene tržišne ekonomije, koja podrazumijeva osiguranje konkurentske prednosti turističkih mjesta kao preduvjeta za ostvarenje dugoročnog rasta tržišnog udjela te efikasno i održivo korištenje resursa;

Uključujući se na cjelovit način u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama;

Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU daje doprinos javnom savjetovanju te u tom cilju dostavlja:

• znanstvenoj i stručnoj javnosti,
• predstavničkoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj i
• medijima

Preporuke Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU

1. Društvena odgovornost koncedenata, koji su uvijek tijela javne uprave, nalaže ukidanje izdavanja koncesija na rok dulji od 50 godina jer takve koncesije ugrožavaju razvojne interese i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Trajanje koncesija iz područja turizma ne treba biti dulje od 40 godina jer takve koncesije nisu gospodarski opravdane te ugrožavaju turističku konkurentnost i društveni razvoj jedinica lokalne samouprave. Naime, sukladno Direktivi 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesiji, jedno od bitnih obilježja koncesije jest njezina vremenska ograničenost. Trajanje koncesije trebalo bi biti ograničeno kako bi se izbjeglo sprječavanje pristupa tržištu i ograničavanje tržišnog natjecanja. Koncesije izuzetno dugog trajanja vjerojatno će rezultirati zatvaranjem pristupa tržištu, čime se ugrožava slobodno kretanje usluga u Uniji i primjena načela slobode poslovnog nastana. Stoga države članice svojim implementacijskim mjerama moraju predvidjeti da se koncesija uvijek dodjeljuje na određeno vrijeme, koje već u dokumentaciji za nadmetanje mora biti istaknuto ili u njoj treba biti jasno naznačeno da je trajanje koncesije predmet pregovora u postupku dodjele koncesije. Napokon, Direktivom 2014/23/EU nije regulirana mogućnost produljenja koncesije. Njome se striktno propisuje da je produljiti trajanje koncesije dopušteno samo ako je u dokumentaciji za nadmetanje izričito utvrđena takva mogućnost izmjene ugovora o koncesiji. Stoga je Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno uskladiti sa spomenutim europskim propisom.

2. Prilikom budućeg pravnog uređenja koncesioniranja na pomorskom dobru treba voditi računa o funkciji koju pomorsko dobro ima kao opće dobro. U tom kontekstu nužno je razmotriti i određena prava domaćeg stanovništva, kao što je pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza koje je predviđeno važećim Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Europska je komisija, u odnosu na Direktivu 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu, prihvatila stav po kojem pravo na prednost pri dodjeli komunalnog veza domaćem stanovništvu nije protivno propisima Unije. Stoga ovaj stav valja ugraditi u Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Slične povlastice Zakonom treba utvrditi u svim onim situacijama u kojima one nesumnjivo služe gospodarskoj, demografskoj i kulturnoj održivosti lokalnih zajednica.

3. Područja pomorskog dobra s obilježjima nedirnute prirode valja isključiti iz turističkih zona i izuzeti iz neselektivnih oblika koncesioniranja te preuzeti nad njima javnu odgovornost u cilju zaštite njihova izvornog karaktera. Na pomorskom dobru s atributima nedirnute prirode ne smiju se dopustiti graditeljski zahvati u prostoru u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti. Na takvim područjima institut koncesije valja zamijeniti nadzorom odgovornih javnih službi.

4. Zabraniti isključenje javnog pristupa i fizičke propusnosti prostora u svim tipovima koncesija na pomorskom dobru.

5. Na pomorskom dobru zabraniti zahvate u prostoru na temelju dozvola ili odobrenja koja se izdaju na osnovi planova upravljanja pomorskim dobrom a bez odgovarajuće razine prostornoplanskih dokumenata i projekata te zakonski utvrđenih postupaka.

6. Definirati i ujednačiti koncesijske uvjete u prostorima gdje je odnos između javnog pomorskog dobra i privatnog zaobalja prostornim planovima objedinjen u jednu sadržajnu i funkcionalnu zonu.

7. Uspostaviti, u relevantnim zakonskim okvirima, taksativni sustav turističkih koncesija na pomorskom dobru ili uz pomorsko dobro kako bi se osigurao javni „monitoring“ sveukupnih učinaka koncesijske politike na održivost prostorne i turističke politike u Republici Hrvatskoj.

8. Izravno povezati sustav prostornog uređenja s dodjeljivanjem koncesija u području turizma na način da se one kartografski moraju prikazati u Informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) kao vanjski sloj unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (na temelju čl. 32. st. 5. Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).

9. Omogućiti da svi relevantni ex ante i ex post podaci o očekivanjima i učincima dodijeljenih koncesija budu javno dostupni svim zainteresiranim korisnicima te da nemaju povjerljivo značenje.

10. Povezati sustav metapodataka iz Informacijskog sustava prostornog uređenja s javno dostupnim podacima iz Registra Ministarstva financija s Ministarstvom turizma te Ministarstvom mora, prometa i veza.

11. Obvezati Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske da u situacijama turističke konverzije objekata i zona u državnom vlasništvu u proces odlučivanja o novim turističkim projektima uključi nadležne urbanističke službe svih jedinica lokalne samouprave na koje razvoj takvih zona ima funkcionalni prostorni utjecaj.

12. Propisati, na nacionalnoj razini, sadržaj i ujednačiti metodologiju izrade ex ante studija podobnosti za izdavanje turističkih koncesija na pomorskom dobru i ex post izvješća o kontroli ekonomskih, okolišnih i društvenih učinaka korištenja pomorskog dobra pod koncesijama, koji se moraju upućivati relevantnim državnim tijelima, odnosno jedinicama lokalne samouprave.

13. Ustanoviti metodološki i sadržajno ujednačen i javno dostupan nacionalni administrativni sustav praćenja planiranja i učinaka turističkih koncesija na pomorskom dobru duljih od 5 godina na temelju vlasničkog ili lokacijskog načela, u svim hrvatskim turističkim mjestima.

14. Uspostaviti racionalni nacionalni standard za definiranje duljina izdanih koncesija na temelju relevantnog izračuna duljine povrata na ulaganja prije pokretanja turističkih razvojnih projekata i prije izrade zakonom predviđene prostornoplanske dokumentacije nužne za ulaganja u projekte na pomorskom dobru i uz pomorsko dobro.

Zaključak

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ključni je zakon koji prostorni i turistički razvitak Republike Hrvatske mora odlučno usmjeriti prema dugoročnoj okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti. On može znatno pridonijeti unaprjeđenju zaštite i razvoja pomorskog dobra kao najvrjednijeg nacionalnog resursa, ali može prouzročiti i njegovu nepovratnu devastaciju. On može znatno pridonijeti razvoju hrvatskog turizma u kvaliteti, ali može izazvati njegov još prekomjerniji i neodrživiji rast. On može znatno pridonijeti opstojnosti, kontinuitetu i identitetu hrvatske maritimne kulture kao prepoznatljivog mediteranskog mikrokozmosa, ali može tu osobitu kulturu dovesti do izobličenja i konačnog nestanka.

Stoga s velikom zabrinutošću primjećujemo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u mnogim definicijama teorijski i strukturalno nekoherentan te pravno nedorađen, a u nekom dijelovima i sam sebi suprotstavljen, te da je već u glavi I. članku 3. Nacrta prijedloga Zakona koji je ušao u javnu raspravu pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra. Zato javno apeliramo da se taj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama vrati na ponovno savjetovanje tek nakon što se uskladi s Ustavom Republike Hrvatske, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. godine i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito s Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), NN 128/2004-2291.

Tada će se poboljšani Prijedlog Zakona zasigurno i svojim sadržajem približiti dobrohotnim prijedlozima iz ovih Preporuka te polazišnim vrijednostima i težnjama, iskazanim u preambuli.

Akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU

U Zagrebu 9. prosinca 2022.

Izvor: narod.hr