Žalac i Šuica tvrde: Nije bilo govora da premijer napusti Vladu i ide u Europsku komisiju ili Europsko vijeće

Foto: snimka zaslona

Europska unija je i dalje bez novog vodstva. Izvanredni summit čelnika država članica je prekinut. Glasnogovornik Donalda Tuska, predsjednika Europskog vijeća, izvijestio je da su pregovori o čelnim ljudima europskih institucija odgođeni do utorka u 11 sati. Bila je to tema HRT-ovog Otvorenog.

Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), kazala je da se na sastanku Europske pučke stranke raspravljalo tri sata.

– U Europskom vijeću nema zajedničkog stava ni oko Manfreda Webera niti oko Fransa Timmermansa. To je razlog zašto se sutra nastavljaju razgovori, a nisam sigurna niti da će se sutra završiti. Svim našim biračima smo govorili da je Weber naš kandidat za predsjednika Europske komisije, kazala je Šuica i istaknula da se “spitzenkandidatom” želi što više demokratizirati proces izbora.

– Ovako kako stvari sada stoje izbori se ne bi trebali ni održavati. Bili bi dovoljni dogovori unutar Europskog vijeća. To znači da bi samo nacionalni izbori bili važni. Tako bi se onda sistemom dogovora došlo do predsjednika Europske komisije, odnosno funkcije o kojima se sada razgovara, kaže Šuica.

Picula: Na Timmermansa pozitivno reagira i dio Europske pučke stranke

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), rekao je da je EU ušla u kampanju za Europsku komisiju i Europski parlament podjeljenija nego što je ikada bila.

– Te su se podjele osjetile u posljednjih nekoliko godina, kada je došlo do razvrgavanja velike koalicije. Podjele su došle do svoje punine nakon europskih izbora, istaknuo je Picula.

– Europski pučani i europski socijaldemokrati su se nakon ovih europskih izbora suočili s padom popularnosti. Zajedno su izgubili oko 70-ak mjesta u Europskom parlamentu, ali su narasli Liberali, Zeleni te druge grupacije koje popularno zovemo populistima. U ovome procesu bi svatko želio na neki način dobiti jednu vrstu priznanja za te rezultate, tvrdi Picula i dodaje da to neće biti lako. Ne smatra da će se situacija s izborom čelnika u EU riješiti tako skoro te da bi tu možda mogla biti riječ i o međuinstitucionalnom konfliktu.

– I dalje stojimo iza toga da se za funkciju predsjednika EK-a izabere Frans Timmermans. On je za razliku od Webera uspio osigurati potporu Liberala i Zelenih. Međutim, na njegovu kandidaturu očito pozitivno reagira jedan dio Europske pučke stranke, dodaje.

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti kazao je da je Europski parlament fragmentiraniji nego što je ikada bio, a Pero Maldini, sa Sveučilišta u Dubrovniku, da je u odnosu na prije pet godina bila bitno drugačija struktura.

Žalac: Nije bilo govora da premijer napusti Vladu i ide u Europsku komisiju ili Europsko vijeće

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, kazala je da se ime predsjednika Vlade RH kao kandidata počelo provlačiti kroz medije jer je on vrlo ugledan u europskim krugovima.

– No niti jednoga trenutka nije bilo govora o tome da bi premijer napustio Vladu i išao u Europsku komisiju ili Europsko vijeće, kazala je.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost da premijer Plenković prije kraja mandata napusti Vladu, ako bi mu se ponudila funkcija u EU, Maldini napominje da je riječ o hipotetskom pitanju. No kaže da Plenković ima odgovornost iz nekoliko pozicija – premijer RH, predsjednik HDZ-a, ali ima i lojalnost prema EPP-u jer je glavni pregovarač u ime europskih pučana.

– U tom smislu bilo bi logično da premijer ima političku odgovornost i lojalnost prema nacionalnim interesima i da, hipotetski, nije nemoguće “da se u situaciji, gdje se karte miješaju na postojeći način, iznjedri netko mimo aktualnih kandidata koji bi bio manje sporan”.

Govoreći o takvoj mogućnosti Kotarski također, hipotetski, kaže da je ponuda za karijeru u Bruxellesu nešto što se događa jedanput u životu, ali ne može reći bi li se premijer za to odlučio jer ga osobno ne poznaje.

Šuica ne vjeruju da bi premijer prihvatio neku od funkcija u EU

Šuica bi ponudu premijeru za poziciju u Bruxellesu tumačila “kao interes za Hrvatsku, a ne kao njegovu osobnu karijeru”. Dodaje kako ne vjeruje da bi Plenković prihvatio neku od pozicija jer Hrvatska od 1. siječnja 2020. preuzima predsjedavanje Vijećem Europske unije.

Kotarski: Od svih postsocijalističkih država Hrvatska je napravila najmanji iskorak

Uspoređujući poziciju Hrvatske prije nego je ušla u EU i danas, Kotarski je rekao da je zamjetan porast turizma, robne razmjene, izvoza. Tvrdi da se struktura gospodarstva mijenja na bolje, ali da je najvažnije to “da rastemo na puno zdravijim temeljima nego prije 2008. godine”.

– Međutim nemamo puno razloga za zadovoljstvo ako gledamo u komparativnoj perspektivi rapidnu ekspanziju i konvergenciju istoka Europe u ekonomskom smislu s prosjekom Europske unije. Od 2008. do 2018. konvergirali smo sa 61% na 63% prosjeka EU. Za usporedbu, Poljska je skočila s oko 50-ak posto na 70-ak posto. Najmanji iskorak smo napravili od svih postsocijalističkih država. Puno je još ključnih pitanja koje moramo dotaknuti. Imamo ozbiljnih problema u pravosuđu, jer ono još nije reformirano. Potrebna je i reforma državnih poduzeća i reforma lokalne i regionalne samouprave, kazao je. Spominjući mirovinski sustav smatra da je potrebna i reforma sustava povlaštenih mirovina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Žalac je, govoreći o neto koristi i benefitima članstva Hrvatske u Europskoj uniji, naglasila da je Hrvatska bila “u plusu lani 8,4 mlrd. kn, a danas 15 mlrd. kn”.

Maldini: Izgubili smo dragocjeno vrijeme jer smo EU postavili kao cilj, a ne sredstvo

Prema mišljenju Maldinija Hrvatska je u EU ušla nespremna.

– Trebali smo postaviti ulazak u EU kao sredstvo za ostvarenje cilja. A cilj je trebao biti nacionalni interes, kojega mi još nismo do kraja definirali. Tek je ova Vlada počela u tom smislu realizirati. Neprijeporan je politički napredak i utjecaj demokratizacije hrvatskog društva na uspostavu i veću funkcionalnost institucija. Ali zato što to nismo shvatili kao sredstvo, već kao cilj – izgubili smo dragocjene vrijeme koje sada sa zakašnjenjem pokušavamo nadoknaditi, kazao je.

Izvor: narod.hr/hrt