U emisiji HRT-a “A sada vlada” gostovala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac koja je istaknula da će izlazak Britanije iz članstava Europske unije (EU) sigurno dovesti do toga da će preostale članice morati uplaćivati više u zajednički proračun nego u prethodnim razdobljima.
Današnji dan će biti po prvi put u povijesti osnivanja Europske unije da jedna država članica pokreće postupak za izlazak iz članstva”, kazala je Žalac u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, dodavši da je to na razini EU praktično glavna tema i u vezi zajedničkog europskog proračuna.
“Republika Hrvatska, kao zemlja članica sudjelovat će u izradi višegodišnjeg financijskog okvira i o tome ćemo pravovremeno izvještavati javnost”, rekla je Žalac.
Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU-u, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om te novi režim na granicama.
Na upit novinara kako je Hrvatska napredovala po pitanju apsorpcije novca iz EU-a u 2016. Žalac je istaknula da “u principu napredujemo”, dodavši da se s obzirom na dvije godine političke nestabilnosti u Republici Hrvatskoj i općenito apsorpcijskih kapaciteta, aktualna financijska perspektiva (2014.-2020. ) počela praktički koristiti tek u prošloj godini.
“Ono što radimo na tome je pojednostavljenje procedura, ubrzavanje objave natječaja apsorbcijskih kapaciteta, prije svega jačanje ljudskih kapaciteta koji su preduvjet”, navela je ministrica.
No, istaknula je i kad se pogleda “završni račun” za 2016. godinu da “ipak moramo reći da smo i zadovoljni” jer je povučeno devet milijardi kuna.
Kako je navela, cilj njezinog ministarstva, u čijoj je nadležnosti Operativni program Konkurentnost i kohezija, kao i ministarstvima poljoprivrede i rada, kao upravljačkim tijelima za ostale EU programe, je taj da se ove godine minimalno ugovori 13 milijardi kuna.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
