Zašto 18.11. nije državni praznik – dan sjećanja na žrtvu Vukovara i svih poginulih za hrvatsku slobodu?

Foto: Fah

Ovih smo dana imali priliku pročitati “ideju” kako obilježavanje Dana sjećanja, koji se obilježava svake godine na dan ulaska četnika u Vukovar, koji je obilježio kraj herojske 87-dnevne obrane grada, postalo nepotrebno i kako bi ga trebalo “prorijediti” na svakih pet ili deset godina: Tako što sasvim sigurno nitko ne bi predložio za obilježavanje Jasenovca, ili za održavanje “povorke homoseksualaca”, a uostalom niti je Vlada ikad organizirala obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru pa da bi  ga mogla ukinuti ili “prorijediti”.

Dok se službeni državni praznici nerijetko svode na to da ih zbog kontroverzi ili pomicanja datuma obilježavaju uglavnom službene delegacije, kolona za Dan sjećanja u Vukovaru okupila je ove godine 65.000 ljudi, a taj broj s godinama raste. Također se više tisuća ljudi istog dana skupi na komemoraciji u Škabrnji, gdje je 18.11.1991. nakon okupacije iz skloništa izvedeno i mučki ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.

Dok druge države uglavnom imaju praznike vezane za borbu za nacionalno oslobođenje, dotle u Hrvatskoj takvih blagdana ima – najmanje. Blagdani su u Hrvatskoj regulirani Zakonom o blagdanima spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kojeg je donio Hrvatski Sabor, a u pravilu su donošeni na prijedlog Vlade, pri čemu zu zadnje velike promjene bile za one Račanove. Dio je definiran sporazumima sa Svetom stolicom i unešen u zakon. Pa pogledajmo koji su sve blagdani u Republici Hrvatskoj, dani na koje se ne radi. To su:

Nova godina – 1. siječnja, svjetovni blagdan “naslijeđen” od antičkog Rima, u kom se Nova godina prvo slavila prvog ožujka, a usvajanjem Julijanskog kalendara 1. siječnja. Kršćanstvo je dugo zaziralo od slavljenja prvosiječanjske Nove godine kao od poganskog rimskog običaja, slavlja u čast rimskog boga Jana, pa su se u srednjem vijeku za početak godine uzimali kršćanski blagdani Blagovijest (25. ožujka) ili Božić (25. prosinca). Tek od 12. stoljeća Crkva prihvaća brojanje godina od 1. siječnja,

Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – 6. siječnja., kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Slavi se u istočnom i i zapadnom kršćanstvu od samih njegovih početaka.

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak – najveći blagdan kršćanstva, dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom. Svake godine pada na različit datum, no uvijek u nedjelju.

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan, a pada na deveti četvrtak nakon Uskrsa. Za Katoličku Crkvu, svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Službeno je kao crkveni blagdan uspostavljeno u 13. stoljeću.

Praznik rada – 1. svibnja, obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je osuđeno na smrt. Uspostavljen je tri godine kasnije, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine kad odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede.

Dan antifašističke borbe 22. lipnja je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja, na dan kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred.

Uz taj datum se vezuju dvije kontroverze – jedna je ta što komunistička partija, koja je osnovala odred, nije marila za okupaciju gotovo dva mjeseca, pa je i izdavala proglase o tome kako treba ostati neutralan u ratu između “kapitalista i fašista”, sve dok nije napadnut SSSR.

Druga je ta što se u SFRJ, do stvaranja neovisnne hrvatske kao Dan antifašističke borbe obilježavao kasniji datum, 27. srpnja, povezan s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana. Razlog je tome što su pripadnici sisačkog odreda pretežno bili Hrvati, dok su u Srbu ustanak digli Srbi, među kojima je bilo i rojalista, kasnijih četničkih vođa. Ustanak u Srbu je uglavnom bio usmjeren protiv hrvatskih civila i završio je masovnim pokoljima hrvatskog naroda u susjednim mjestima, naročito svećenstva.

Dan državnosti – 25. lipnja Samo tri dana kasnije pada praznik koji obilježava početak stvaranja demokratske Hrvatske.

Također datum uz kojeg se vezuju kontroverze. Obilježava se na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora. Nakon promjene datuma koji je svima bio poznat i kojeg su svi slavili došlo je do očitog pada važnosti tog praznika u narodu.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 5. kolovoza

Dan kad je oslobođen Knin u Domovinskom ratu, u sklopu Vojno-redarstvene akcije Oluja. Pad Knina, epicentra pobune protiv neovisne Hrvatske, označio je i početak konačnog poraza velikosprskih snaga u Hrvatskoj, nakon čega je ubrzo uslijedio konačni i potpuni poraz istih te je Beograd bio prisiljen pristati na vraćanje Podunavlja Hrvatskoj čime je u potpunosti oslobođena Republika Hrvatska. Često se događalo da se paralelno odvijaju dvije proslave, “službena” na kojoj sudjeluje samo državni vrh i “neslužbena” koja je najčešće imala kulminaciju u obližnjim Čavoglavama.

Velika Gospa – 15. kolovoza dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.  Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Dan neovisnosti – 8. listopada. Tog dana 1991. godine, Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Taj se datum u Hrvatskoj obilježava, kao i 25. lipnja,  tek od 2001. godine jer je tadašnja Račanova vlada promijenila obilježavanje Dana državnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja, i još uvela Dan neovisnosti što je pak dovelo do opće zbrke s datumima i posljedično njihovog neprihvaćanja od strane naroda. Povjesničarima je i taj datum dvojben, jer je 8. listopada samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji koja je započela odlukom Sabora od 25. lipnja, čija je provedba tada odgođena na zahtjev Međunarnodne zajednice.

Svi sveti – 1. studenoga. U Republici Hrvatskoj se Svi sveti obilježavaju kao državni blagdan od 8. svibnja 1996. pod tim imenom, dotad je praznik bio neradnim danom pod nazivom: Dan spomena na mrtve, a od 27. listopada 1989. do 25. ožujka 1991. Dan sjećanja na mrtve. Time su komunističke vlasti htjele izbjeći povezivanje tradicije u narodu s kršćanskim blagdanom koji korijene ima u 4. stoljeću, kao dan spomena na sve svece, one koji su kanonizirani i one koji još nisu.

Božićni blagdani: Božić i Sveti Stjepan – 25. i 26. prosinca – Kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Zahvaljujući komercijalizaciji, najpopularniji kršćanski blagdan. Njime se slavi rođenje centralne figure kršćanstva, Isusa Krista.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr