Zašto ministarstva šute, sudjeluju i ne reagiraju na provokacije ‘hrvatsko-srpskim’ jezikom?

Foto: fah

Čini se da nadležne hrvatske institucije nisu zabrinute niti mare za to što je u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva održan okrugli stol na kojem su službeni jezici bili engleski i ‘hrvatsko-srpski’. Štoviše, tom su događaju prisustvovali predstavnici nekoliko ministarstava. Prema našim saznanjima nitko nije reagirao niti uputio prosvjed Hrvatskom novinarskom društvu. Čak i na naše konkretne upite o tome što namjeravaju poduzeti nisu odgovorili ni Ministarstvo kulture i medija, kao ni Ministarstvo pravosuđa i uprave. Jedino nam je Matica hrvatska poslala odgovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Na ‘hrvatsko-srpskom’ jeziku raspravljali o sigurnosti novinara, a gost bio šef cenzorskog Faktografa
> Domagoj Vidović: Zašto je srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik nekorektan naziv?
> Srpskim lingvistima hrvatski je varijanta srpskog jezika: Što o tome kažu hrvatski jezikoslovci?
> HAZU o ‘Deklaraciji o granicama srpskog jezika’: Ista velikosrpska politika koja je već proizvela ‘Načertanije’ i ‘Memorandum’ SANU-a
> Novi članovi HAZU-a: Što je o hrvatskom jeziku rekao Štambuk, a što Maša Kolanović?

Upite u vezi ‘hrvatsko-srpskog’ kao službenog jezika ovog okruglog stola smo poslali Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu pravosuđa i uprave, te Matici hrvatskoj.

Kako reagirati?

Zanimao nas je:

Komentar vijesti da je kao službeni jezik nedavno održanog Okruglog stola Sindikata novinara Hrvatske, uz engleski, naveden i “hrvatsko-srpski” jezik, odnosno “croatian-serbian”?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jesu li predstavnici ministarstva pravosuđa i uprave, te ministarstva kulture i medija bili na ovom okruglom stolu, te je li s njihove strane bilo reakcije obzirom na to da je službenim jezikom proglašen “hrvatsko-srpski”?

Kako bi inače trebali reagirati predstavnici vlasti, ako dobiju takvu pozivnicu?

Postoji li procedura u ovakvim slučajevima, kako za domaće prilike, tako i u inozemstvu, kad se navodi “hrvatsko-srpski” ili “srpsko-hrvatski” umjesto hrvatski jezik? Kako bi državni službenici i drugi hrvatski predstavnici, poput novinara, znanstvenika, umjetnika, liječnika, sportaša trebali i mogli reagirati ako sudjeluju na nekom stručnom skupu gdje se spominje ‘hrvatsko-srpski’ kako bi ispravili netočan navod?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovor Matice hrvatske

Iz Matice hrvatske odgovorili su nam:

“Matica hrvatska u siječnju je osnovala radnu skupinu za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku čime aktivno radi na zaštiti hrvatskoga jezika, što joj je jedno od temeljnih poslanja i djelatnosti. Danas, kada imamo sve uzuse moderne države, i hrvatski kao službeni jezik u uporabi zajamčen Ustavom, očigledno je da je briga o jeziku i dalje prioritetno pitanje. Zato je Matičina radna skupina jezikoslovaca izradila Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku koji su jednoglasno prihvatili Predsjedništvo i Glavni odbor Matice hrvatske.

Nacrt je podržao Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU, a očekujemo i podršku nadležnih tijela i, u konačnici, upućivanje u Hrvatski sabor. Podsjećamo da veći dio zemalja Europske Unije ima zakon o jeziku. Hrvatski je jezik službeno priznat kao 24. jezik u Europskoj Uniji te međunarodno priznat kao samostalan 1. rujna 2008. i njegova kodna oznaka je „hrv“ pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 „Registration Authority“ u Washingtonu” – stoji u odgovoru iz Matice hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovore Ministarstva kulture i medija, te ministarstva pravosuđa i uprave objavit ćemo, ako ih dobijemo.

Ovo, kao što je poznato, nije prvi takav slučaj da se u Hrvatsku ponovno nastoji umjesto hrvatski jezik uvesti naziv “hrvatsko-srpskog” ili “srpsko-hrvatskog” jezika koji je bio nametnut kroz cijelo razdoblje Jugoslavije.

Napadi na hrvatski jezik kontinuirani su. Tako su, primjerice, sudionici Treće interkatedarske srbističke konferencije, koja je 18. i 19. lipnja ove godine održana u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, jednoglasno usvojili “Deklaraciju o granicama srpskoga jezika”.

Što se navodi u Deklaraciji?

Kad se raspala SFRJ, kažu u toj Deklaraciji, “Vukov srpski književni jezik i pravopis pojavio se pod još četiri imena: kao hrvatski, bošnjački/bosanski, crnogorski i kao bunjevački jezik iako je to “isti zajednički lingvistički jezik”. Odnosno, to su “samo različite varijante jednoga istoga lingvističkog Vukova i vukovskog srpskoga jezika”. Te varijante, tvrde, imaju status političkog jezika, a status lingvističkog jezika ima jedino srpski jezik. U skladu s tim, zaključuju, njegove lingvističke granice podudaraju se s granicama njegovih varijanata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na istom je tragu bila i Deklaracija o zajedničkom jeziku, nastala nakon niza regionalnih konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi” i predstavljena 2017. u Sarajevu, u kojoj, uz ostalo stoji da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji koristi zajednički, standardni jezik policentričnoga tipa” te da “korištenje četiri naziva za standardne varijante ne znači da su to i četiri različita jezika”.

Okrugli stol

Kako smo pisali, u Novinarskom domu održan je protekli utorak okrugli stol o sigurnosti novinara u Zagrebu u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Europske federacije novinara (EFJ). Ono što nam je, među ostalim, bilo neugodno iznenađenje bio je popis jezika na skupu. Naime, službenim jezicima ovog okruglog stola prozvani su engleski i hrvatsko-srpski (!).

Organizatori ovog okruglog stola naveli su ”Sindikat novinara Hrvatske je partner u projektu Safety4Journalist European Federation of Journalists – EFJ, inicijative koja ima za cilj bolju pripremu novinara, njihovih poslodavaca i kreatora politika na rizike s kojima se novinari suočavaju”.

Na okruglom stolu sudjelovali su: Ana Kordej (Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Jasna Vaniček-Fila (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske), Krešimir Mamić (Ravnateljstvo policije), Dario Vrtarić (Ministarstvo unutarnjih poslova), David Bevan (Cadre Consultants UK Ltd), Dušan Miljuš (Jutarnji list) i Petar Vidov (Faktograf.hr).

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.