Zašto su predstavnici Vlade 2018. odbili prijedlog da se uvede sigurnosna provjera kandidata za glavnog državnog odvjetnika?

Nitko nije znao da je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić član tajnog društva masona.  Kako je to moguće i tko je za to kriv?

Kako je otišao Jelenić?

Dražen Jelenić postao je član udruge Veliki Orijent Hrvatske, odnosno masona, dva mjeseca prije nego što je u travnju 2018. godine imenovan na mjesto glavnog državnog odvjetnika. Zbog istoga je dao ostavku.

Obzirom da glavni državni odvjetnik ima u rukama velike ovlasti, njegovo nedjelovanje, politiziranost ili pristranost ima snažan utjecaj na razvoj korupcije i klijentelizma u društvu. Kao član tajne organizacije koja objedinjuje obrede, inicijacije i zakletve, objektivnost i nepristranost (koju podrazumijeva funkcija neovisnog glavnog državnog odvjetnika) postaje potencijalno dvojbena.

Postavlja se pitanje kako je moguće da nitko od vladinih i sigurnosnih dužnosnika nije znao tu informaciju i upozorio na moguće ugroze prije imenovanja Jelenića na istaknutu funkciju?

Vlada je 2018. bila protiv sigurnosne provjere

Zanimljiv je detalj sa sjednice Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora iz ljeta 2018. godine (nakon imenovanja Jelenića), kada se raspravljalo o izmjeni nekoliko zakona koji reguliraju rad Državnog odvjetništva. Neki članovi ovog odbora tada su primijetili da bi trebalo uvesti sigurnosnu provjeru kandidata za glavnog državnog odvjetnika, no predstavnici Vlade kao predlagatelja to su odbili uz pojašnjenje da bi ‘provjera u praksi značila dugotrajniju provedbu postupka’.

Zakon ne propisuje sigurnosnu provjeru

Odgovor se nalazi u Zakonu koji kaže da sigurnosna provjera za tu funkciju nije propisana. Prema članku 122. Zakona o državnom odvjetništvu prilikom primanja u službu službenika i namještenika u državna odvjetništva nad njima se vrši sigurnosna provjera, a to isto ne vrijedi za glavnog državnog odvjetnika i njegove zamjenike.

Da je sigurnosna provjera neophodna istaknuo je za Narod.hr ugledni hrvatski odvjetnik Željko Olujić:

“Članovi masonskih loža, a pretpostavlja se da ih je u Hrvatskoj oko sedamsto i radi se o utjecajnim osobama, ne bi trebali obavljati javne funkcije. Zbog članstva, objektivnost i nepristranost pravosuđa postaju upitni. Iako sama sigurnosna provjera nije predviđena, vlast je dužna obaviti diskretne provjere kako se ovakvi slučajevi ne bi događali.”, istaknuo je Olujić.

Istog je mišljenja i Miro Kovač: “Jelenića je trebalo provjeriti sigurnosno prije njegova imenovanja.”, pojasnio je.

> Odvjetnik Olujić za Narod.hr: ‘Članovi masonskih loža, a pretpostavlja se da ih je u Hrvatskoj oko 700, ne bi trebali obavljati javne funkcije’

> Koji su zadaci glavnog državnog odvjetnika i radi li to Dražen Jelenić?

>Masonstvo je tajna organizacija koja skriva svoje ciljeve i namjere: Što znamo o njima?

>Nastavak sukoba među masonima: Gabrić pokazao poruke koje je izmjenjivao s Jelenićem

Anonimni državni odvjetnik: “Jelenić je bio neoprezan”

Svi državni odvjetnici podvrgavaju se ovom postupku svakih pet godina, u redovnoj proceduri, sukladno Zakonu o tajnosti podataka i kako bi dobili certifikat o pristupu klasificiranim podacima. Radi se o provjeri najvišeg stupnja koja uključuje provjeru točnosti informacija koje je dao o sebi, provjeru javno dostupnih podataka, pa sve do provjere osoba s kojima se druži i razgovora s njima, kao i mjera tajnog praćenja i prisluškivanja.

Kako tvrde tportalovi izvori iz Državnog odvjetništva, navedene provjere doista su temeljite i stoga većini njih – posebno onim na višim razinama – ne pada na pamet učlaniti se čak ni u udruge ili organizacije najbenignijeg tipa, poput onih ekoloških.

“Uvijek postoji potencijalni sukob interesa i upravo stoga ne mogu shvatiti takvu Jelenićevu neopreznost”, ustvrdio je anonimni državni odvjetnik.

SOA: Sigurnosne provjere se provode na zahtjev drugih tijela

Sigurnosno-obavještajna agencija ogradila se od afere s Jelenićem. Priopćili su kako po zakonu nemaju obvezu provjere glavnog državnog odvjetnika te da sigurnosne provjere provode na zahtjev drugih tijela.

“Zakon o sigurnosnim provjerama i Zakon o državnom odvjetništvu ne predviđaju obvezu provođenja sigurnosnih provjera za glavnog državnog odvjetnika. Isto tako, sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, SOA sigurnosne provjere provodi na zahtjev drugih tijela, uz pisanu suglasnost provjeravane osobe, a izvješća o rezultatima sigurnosne provjere dostavlja podnositelju zahtjeva”, odgovorili su iz SOA-e.

Milanović ukinuo sigurnosne provjere dužnosnika

Podsjetimo, upravo su za vrijeme Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade ukinute sigurnosne provjere javnih dužnosnika.

Prije nego je Zoran Milanović 2012. progurao promjenu Zakona o sigurnosnim provjerama i gotovo potpuno iskorijenio sigurnosne provjere dužnosnika, tajne su službe dotad provjerile čak 8000 dužnosnika.

Iako je na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost iz 2012. kojem je na čelu tada bio HDZ-ov Miroslav Tuđman, izraženo mišljenje da se predloženim i kasnije usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnim provjerama smanjuju sigurnosni standardi, Odbor je većinom glasova odlučio predložiti Saboru da donese izmjene zakona. Kao opravdanje za izmjenu Zakona SDP-ovom čelniku bilo je što navodno učestale provjere, poglavito one I. stupnja koje su najobuhvatnije, opterećuju sustav i smanjuju učinkovitost na drugim zadaćama.

Milanović je tada na sjednici Kukuriku Vlade potvrdio da u zakonu postoji odredba koja predviđa da svi koji stupaju na dužnost moraju biti sigurnosno provjereni.

“Kada bi provodili taj zakon u najboljoj vjeri i u smislu kako je pisan, naša bi Vlada počela funkcionirati tek oko Uskrsa. Taj ćemo zakon malo prilagoditi realnosti, bit će demokratičniji i normalniji”, ustvrdio je Milanović i dodao “nećemo raditi ‘cvjetajuću industriju sigurnosnih provjera’ za sve koji hodaju ovom zemljom“.

Tako se, umjesto provjera prvog stupnja od 2012. vrše provjere trećeg stupnja i to tek na zahtjev “čelnika tijela”.

Od tada ministri, njihovi pomoćnici ili državni tajnici ili neki drugi dužnosnici koje imenuje Vlada Republike Hrvatske, uopće ne trebaju imati sigurnosnu provjeru. Odnosno, ona se može provesti samo ako to zatraži čelnik tijela.

“Slično se događalo i nakon odlaska Milanovićeve vlade. Sigurnosne provjere sasvim sigurno ne bi zaustavile sve nezakonitosti, ali bi neke ljude spriječile da budu u mogućnosti obavljati odgovorne državničke poslove. I da barataju povlaštenim informacijama. Zapravo, žalosno je da danas visoki državni dužnosnik možeš postati samo s potvrdom o nekažnjavanju?! Posljedice i te kako dobro znamo. No, da apsurd bude veći, za otkrivanje afera nisu zaslužni oni kojima je to posao (npr. Državno odvjetništvo) nego isključivo mediji“, naglasila je Silvana Oruč Ivoš.

Tko će zamijeniti Jelenića?

Kandidature su poslali zamjenik splitskog županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner, zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj-Šipek, odvjetnici Veljko Miljević, Mladen Dragičević, Marija Cvitanušić te bivši odvjetnik Marko Bonifačić.

Zlata Hrvoj-Šipek vjerojatno će postati prva žena na čelu DORH-a. Postalo je to jasno nakon što ju je Vlada ovaj tjedan predložila za tu funkciju.

Podsjetimo i da je Hrvatska u 17 godina imala samo tri glavna državna odvjetnika – Mladena Bajića, Dinka Cvitana i Dražena Jelenića. Njih trojica su, uz to, samo mijenjali uloge unutar DORH-a. Jelenić je, naime, imenovan glavnim državnim odvjetnikom u travnju 2018., došavši s pozicije zamjenika dotadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, a bio je i zamjenik Mladena Bajića. Mladen Bajić je pak sada zamjenik glavnog državnog odvjetnika.