Prošli tjedan je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, predstavila plan uvođenja informatike kao obveznog predmeta u pete i šeste razrede osnovnih škola u školskoj 2018./2019. godini. Mjesec ranije je u Dnevniku Nove tv rekla kako je povećanje plaća profesorima i učiteljima tek predmet pregovora koji će se nastaviti voditi.
“U novom proračunu imamo 240 milijuna kuna više nego u prošlom. U originalnom dijelu nije ni proračun, nego su limiti, nije sadržano povećanje osnovice. To je tek predmet pregovora koji će se nastaviti voditi. Ono za što sam se zalagala je da dođe povećanje u originalnom proračunu, koji znači i razvojne projekte, a i češće u europskim projektima što je nama izuzetno važno.”, rekla je nedavno u Dnevniku Nove tv ministrica Divjak na pitanje bori li se za povećanje profesorskih plaća.
Na konferenciji za medije Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, povodom početka nove školske godine, navedeni su problemi s kojima se suočavaju nastavnici u Hrvatskoj.
Tjedna satnica rada profesora u srednjoj školi kreće se od 20-22 sata u srednjoj školi, a od 22 do 24 sata u osnovnoj školi, što je od 700-770 sati godišnje. U Europskoj uniji za srednje škole prosjek rada je od 16-17 sati tjedno, a u osnovnim školama prosjek je do 20 sati rada tjedno. Pred kraj karijere nastavnici u zemljama Europske unije imaju 65% veću plaću. “Nakon 15 godina iskustva ta plaća je veća od 30-40 posto, dok u Hrvatskoj nastavnik do kraja karijere ima 20 posto veću plaću i to mu je jedina perspektiva koju ima. Imali su nastavnici određeno povećanje ali je sve dodatke Vlada Zorana Milanovića skinula.”, rekao je predsjednik sindikata Branimir Mihalinec.
Prosječna plaća za lipanj 2017. u osnovnoškolskom obrazovanju bila je 5 posto niža od prosječne plaće u RH, kazao je Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. „Imajući u vidu da je obrazovanje djelatnost s jako velikim postotkom visokoobrazovane radne snage, a da je bruto plaća za VSS u obrazovanju po posljednjim podacima bila samo 71 posto prosječne plaće VSS-a na razini cijele zemlje te da je to najniža plaća za VSS u svih 19 NKD djelatnosti, ispada da se obrazovanje najmanje cijeni u obrazovanju“, zaključio je Kroflin. Plaće u javnom sektoru trebalo bi povisiti za više od 10 posto samo da bi se vratile na odnos plaća u javnom sektoru i privredi prije krize. Dodao je kako bi država konačno trebala ljepše pristupiti zaposlenima u obrazovanju koji su podnijeli teret recesije, no umjesto toga je odugovlačila s povećanjem osnovice za 2 posto do zadnjega trena. Nužno je povećati životni standard prosvjetara jer su upravo oni bitni i za reformu obrazovanja, a ukoliko se ti zaposleni osjećaju prevareno, zapostavljeno i frustrirano odnosom njihovog poslodavca – države prema njima, može li bilo kakva reforma uspjeti, zapitao se Kroflin.
Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan, osvrnula se na problem iseljavanja iz Hrvatske radi kojeg je i sve manje djece u školama zbog čega se ukidaju razredna odjeljenja što učiteljima za posljedicu nosi smanjenje satnice, a često i ostanak bez posla.
“Prošlo je 8 godina kako su plaće u obrazovanju zamrznute, a one trebaju biti dinamične”, kazao je Mihalinec i najavio ozbiljne pregovore u kojima će tražiti bitno povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada za hrvatske učitelje i nastavnike.
Prema posljednjim informacijama Državnog zavoda za statistiku u srednjim javnim školama na kraju 2015./2016. školske godine zaposleno je 25 268 nastavnika dok je 32 208 nastavnika zaposleno u osnovnim školama. Za isto razdoblje u državnim osnovnim školama bilo je 315 932 učenika, a srednjoškolaca 161 574.
