‘Zovite Skeju i HOS’: Junaštvo Marka Skeje i 9. bojne HOS-a u obrani Škabrnje 1993. godine

Škabrnja, selo u zadarskom zaleđu, jedan je od najvažnijih simbola Domovinskog rata. Ključno ime koje se veže za obranu Škabrnje je ono Marka Skeje. Za Hrvatsku Škabrnja predstavlja mjesto stradanja i okrutnih zločina velikosrpskih agresora, ali i mjesto junaštva i bespoštedne obrane za što su najzaslužniji zapovjednik Skejo i njegova 9. bojna HOS-a.

Velikosrpska agresija i rat u zadarskom zaleđu

Domovinski, obrambeni rat protiv velikosrpske agresije započeo je 1991. godine. Kao početak najčešće se uzima akcija “Plitvice 1991.”, poznatija i kao “Krvavi Uskrs”. U njoj je 31. ožujka ubijen prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović. Te 1991. godine rat je bjesnio diljem Hrvatske. Od Dubrovnika do Vukovara. Cilj sprskih vojnih snaga bila je tzv. crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Bila je to zemljopisna crta poznata kao jedna od “zapadnih granica” projekta Velike Srbije.  Velikosrpski planovi uključivali su etničko čišćenje nesrpskog stanovništva s područja Republike Hrvatske omeđenog tom crtom. Malobrojni su se hrvatski branitelji herojski odupirali višestruko nadmoćnijem neprijatelju.

> General Ademi: HOS i pukovnik Skejo imaju velike zasluge za osvajanje Dinare, a time i oslobođenje Knina

Pobunjeni Srbi organizirani i naoružani od Jugoslavenske narodne armije, JNA potpomognuti dragovoljcima, četničkim skupinama iz Srbije napadali su na razne načine i iz raznih smjerova. Uz istočnu Slavoniju posebno je teško bilo na bojištu u zadarskom zaleđu. To je područje bilo od izuzetne geografske važnosti za prometnu povezanost sjevera i juga Hrvatske. Također, radilo se i o području sa značajnim udjelom srpskog stanovništva koje je, u najvećoj mjeri, ustalo u pobuni protiv legalne hrvatske vlasti. Na tom su području mjesta poput Benkovca, Nadina, Škabrnje doživjela i po nekoliko puta za vrijeme rata okupacije i zločine, oslobađanja od strane hrvatskih snaga i opet okupaciju i zločine. Sve dok  veličanstvena vojno-redarstvena akcija Oluja nije najveći dio hrvatskog teritorija vratila pod hrvatski stijeg.

Zločin u Škabrnji 18.11.1991., oslobobađanje, pa ponovna okupacija 1993.

Mjesec studeni za Hrvatsku posebno je tužan. Mjesec je to 1991. godine u kojem je velikosrpska agresija na Hrvatsku bila na vrhuncu. Okupirano je na stotine mjesta. Ubijene  su tisuće nedužnih ljudi.  I prognani deseci tisuća muškaraca, žena i djece. Uz Vukovar, jedan od najvećih zločina počinjen je u Škabrnji. Tamo je 18. studenog ubijeno 15 hrvatskih branitelja i 43 stanovnika mjesta. Stradanje je to koje se urezalo u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda. I koje se svake godine na priličan način obilježava “Kolonom sjećanja”. Manje je poznato da je Škabrnja čak 2 puta padala u srpske ruke. Prvi put spomenutog 18. studenog 1991. A drugi put 22. ožujka 1993.. Naime, Škabrnja je oslobođena u oslobodilačkoj operaciji Maslenica u siječnju 1993, da bi opet pala u srpske ruke nakon preko 40 dana herojske obrane. Vodila ju je  9. bojna HOS-a predvođene zapovjednikom Markom Skejom.

Poziv generala Gotovine Skeji i HOS-u

Škabrnja i druga mjesta zadarskog zaleđa oslobođena su u maestralnoj oslobodilačkoj operaciji “Maslenica” u siječnju 1993. godine. Bila je to jedna od najbitnijih operacija Hrvatske vojske u cijelom Domovinskom ratu. Rezultirala je ponovnim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske. Međutim, Škabrnja nije ostala trajno u hrvatskih rukama. Iako oslobođena, Škabrnja je bila u gotovo potpunom okruženju velikosrpskih agresora čija je vatra neprestano prijetila malobrojnim braniteljima. Vojno strateški bez prevelikog značaja Škabrnja je predstavljala simbol. Za agresora “srpsku Dalmaciju”. Za Hrvate simbol stradanja i obrane cijele zemlje. Zbog toga je Škabrnja bila stalna meta četničkih snaga. Upravo zbog njenog simboličkog značenja, a svjestan teške vojne situacije, Ante Gotovina tadašnji zapovjednik zbornog područja Split, u pomoć s južnog bojišta pozvao je  “Skeju i HOS”. Dana 28. siječnja pod okriljem noći prvi hosovci 9. bojne HOS-a “Rafael Boban” ušli su u Škabrnju koju su zbog svoje okruženosti neprijateljskim snagama i minskim poljima nazivali “mišolovkom”.

> Grupa Croatica ima pjesmu posvećenu HOS-u: Poslušajte kako zvuči

U iduća 43 dana hosovci, njih tek osamdesetak, na herojski su se način odupirali višestruko nadmoćnijem neprijatelju nanoseći mu velike gubitke. Zbunjeni nesebičnom hrabrošću branitelja i nesrazmjernim gubicima među agresorske redove, redom elitne vojnike “Alfi” kapetana Dragana i “Tigrova” Željka Ražnatovića Arkana, uvukao se strah od HOS-ovaca i Marka Skeje. Posebnom se hrabrošću u diverzantskim akcijama duboko iza neprijateljskih linija istaknuo Thomas Crowley “Irac” priskrbivši si time legendaran status u braniteljskoj populaciji. Osim “Irca” 9. bojnu popunjavali su i drugi strani borci koji su, revoltirani velikosrpskim zločinima i pravednim oslobodilačkim ratom, dolazili braniti Hrvatsku iz Ukrajine, Francuske, Španjolske…

Nakon 43 dana obrane HOS-ovci su, u redovnim vojnim rotacijama, izašli iz Škabrnje i otišli na odmor. Agresor je rezultatom špijunskih akcija doznao za rotaciju i odlazak HOS-ovaca te je u idućih nekoliko dana pokrenuo silovit napad. Škabrnja je ubrzo ponovno pala u neprijateljske ruke. Trajno je oslobođena VRO Oluja u kolovozu 1995. godine.

9. bojna HOS-a

9. bojna HOS-a tijekom Domovinskog rata istaknula se svojom hrabrošću. U početku je bila samostalna u sklopu “Hrvatskih obrambenih snaga” nastalih u procesu formiranja dragovoljačkih jedinica. Kao stranačka vojska HSP-a. Od 1992. djeluje u sastavu 114. brigade HV-a zadržavši pritom razinu autonomije i različitosti. Ona se ogledala prije svega u amblemu HOS-a i pozdravu “Za dom spremni” koju su pripadnici 9. bojne s ponosom nosili na svojim uniformama. Kroz 9. bojnu je tijekom rata prošlo preko 2500 vojnika, od kojih je 46 poginulo, a preko 300 je ranjeno. Postrojba je sudjelovala u svim najvažnijim vojnim akcijama rata: zima 94, ljeto 95., Oluja, obrana Škabrnje…

Zapovjednik postrojbe bio je legendarni Marko Skejo. Rođen 1956. godine u Drnišu. Od 1991. do 1994. zapovijedao je bojnom. Godine 1994. postaje zapovjednikom cijele 114. brigade HV-a. Skejo je svoje bojovnike uvijek vodio iz prvih redova zaradivši time poštovanje svih branitelja. Zbog svoje neustrašivosti i fantastične borbe dolazak 9. bojne na ratišta od ostalih je branitelja uvijek je pozdravljan s oduševljenjem i novom nadom. Sa srpske je strane on redovito, znajući priče o Skeji i njegovoj bojni, promatran sa strahom.

Priznanja HOS-ovcima

Priča o obrani Škabrnje priča je o neustrašivosti i požrtvovnosti zapovjednika Marka Skeje i njegove 9. bojne HOS-a “Rafael Boban” koji su 43 dana odolijevali neusporedivo jačem i brojnijem neprijatelju. Oni su si ovom, ali i drugim maestralnim vojnim akcijama u kojima su sudjelovali osigurali važno mjesto u hrvatskoj povijesti i poštovanje svih Hrvata. Za Skeju i njegovu bojnu (inače dio 114. brigade HV-a) ne veže se nijedan ratni zločin te se o njima s pravom može govoriti kao o jednoj od najhrabrijih, najboljih i najčasnijih postrojbi hrvatske vojske. Zbog svega toga, a kao izraz posebne zahvalnosti zbog obrane njihovog mjesta Škabrnjani su 2020. jednoj od glavnih ulica u mjestu dali ime po 9. bojni “Rafael Boban”.

Osim u Škabrnji, 9. bojni na primjeren se način zahvalio i njihov Split. U samom centru grada podignut je spomenik od mramornog kamena visine preko 3 metra. Spomenik je djelo Damira Jakšića a krasi ga šahovnica okružena hrvatskim pleterom. Nažalost, ovaj spomenik u više je navrata bivao metom vandala, čije ponašanje nije naišlo na odgovarajući odgovor lokalne vlasti i policije.

Izvor: narod.hr