Znanstvenici tvrde da fizička kondicija ima važnu ulogu u životu čovjeka pa tako i djeteta, prema nekim istraživanjima djeca koja su u boljoj formi imaju puno bolje rezultate u školi , bolje usvajaju nove informacije te ih duže zadržavaju. To se može odraziti na školski uspjeh, a što u tom slučaju svakako opravdava činjenicu da u školama imamo i tjelesni odgoj, iako su neki bili protiv toga, navodno zbog ekonomskih razloga..
Vježbanjem do znanja
Na američkom sveučilištu za sportsku medicinu predstavljeno je istraživanje koje govori da su djeca iz četvrtih i petih razreda koja su trčala po dvorištu ili su neki drugi način vježbala intenzivno minimalno desetak minuta dnevno prije nekih složenih testova, pa i onih iz matematike, imali bolje rezultate od učenika koji su uoči testa dobrim dijelom bila pasivna, odnosno, odmarala se. U velikom istraživanju obuhvaćeno je skoro 12 000 djece školskog uzrasta čiji su rezultati objavljeni u časopisu The Journal of Pediatrics.
Istraživači su prikupljali podatke o fizičkoj spremnosti djece, što uključuje brzinu trčanja, indeks tjelesne težine i ocjene iz engleskog jezika, ali i matematike, na osnovnu standardnog bodovanja testova u SAD-u. Istraživanje je potvrdilo da je bolja fizička kondicija usko povezana sa znatno boljim rezultatima u školi, napomenimo da pritom tjelesna težina nije igrala važnu ulogu. Učenici s viškom kilograma, ako su bili u dobroj kondiciji, imali su bolje rezultate na testovima od mršavije djece koja ne vježbaju.
Učenje je složen proces i treba tome ozbiljno pristupiti
Nažalost, do ovog istraživanja niti jedno istraživanje se nije ozbiljno bavilo na koji način fizička kondicija utječe na učenje kod djece. Kako bi to promijenili znanstvenici sa Sveučilišta Ilinoisa proveli su istraživanje koje je uključivalo grupu dječaka i djevojčica starih između devet i deset godina kako bi testirali njihovu kondiciju na pokretnoj traci, poslije čega su zamolili 24 kandidata s najboljim rezultatima, odnosno, najboljom kondicijom, kao i 24 onih učenika koji nisu bili u kondiciji, da dođu u laboratorij za vježbe iz fiziologije kako bi pristupili nekim teškim zadacima koji su podrazumijevali memoriranje, zapravo pamćenje, podataka. Bolje su rezultate ostvarila ona djeca koja su bila u boljoj kondiciji, dakle, lakše su memorirali traženi sadržaj.
Učenje je za djecu složen proces koji nije samo uzaludno učenje napamet i koji ne obuhvaća tek usvajanje i zadržavanje novih informacija nego i pamćenje tih informacija kasnije. Informacije koje nisu zapamćene nisu istinski naučene nego su bile tek privremeno pohranjene bez nekog velikog razumijevanja.
Djeca uče na teži način?
Neka ranija istraživanja o stilu učenja kod djece pokazala su da većina djece bolje uči ukoliko se testiraju dok su u procesu učenja gradiva, dakle, djeca lakše pamte ako se ispituju tijekom procesa usvajanja materijala. Pamćenje bez ispitivanja tijekom procesa je teže, nažalost, istraživanja pokazuju da baš na ovaj, dakle, teži, način većina djece uči.
Poruka, ali i pouka, ovakvih istraživanja, je zapravo jednostavna, smanjivanje ili čak ukidanje tjelesnog odgoja u školama, što se, nažalost, dosta često događa u teškim ekonomskim okolnostima, nije najbolji način da se osigura uspjeh u školovanju mladih ljudi. Stručnjaci smatraju da bi bilo idealno kada bi se djeca bavila intenzivnim fizičkim aktivnostima barem jedan sat dnevno. Nažalost, nerijetko tome nije slučaj. Na neki način za to smo svi odgovorni.
