Mijo Jukić: Pandemija je najveći trag ostavila na demografiji

Foto: Fah

“Demografski podatci su sve lošiji i Hrvatska očekuje napredak. Predzadnji smo po potrošnji i BDP-u po stanovniku u EU sa 64% i slabijoj kupovnoj moći. Imamo priliku vratiti zdravlje gospodarstvu”, piše ekonomist Mijo Jukić za Hrvatsko slovo čiji članak prenosimo u cijelosti.

Pandemija ostavlja iza sebe velike tragove na svim područjima života, a najviše na demografiji. Najgore je prošlo i Hrvatsku je pandemija do sada stajala više od 32 mlrd kuna, a procjena štete od potresa je 128 mlrd kuna.

Pad BDP-a europskog gospodarstva u prvom tromjesečju bio je velik (1,2%), a hrvatski je pad bio najblaži u EU. Sve države će morati provesti reforme ako žele napredovati i dostići viši standard. Hrvatska je kao zemlja opustošena, puno starijih umire, a mladi se iseljavaju i na demografsku obnovu teško je utjecati. Živorođene djece je sve manje i osjeća se u društvu manjak rađanja. Veliki su nenaseljeni prostori i izvan velikih gradova sve nas je manje. I dalje se najveći broj djece rađa u braku, pa je Hrvatska s Grčkom i Ciprom jedna od država u kojoj se najmanje rađa djece izvan braka (21,5%).

Nažalost, u 2020. imali smo najviše umrlih osoba od kada je samostalna Hrvatska – 56.677 umrlih, što je preko 4000 više nego u 2019. Najveći broj umrlih u jednom mjesecu bio je prošle godine u prosincu – 7395. Po Državnom zavodu za statistiku od dolaska pandemije pada nam i broj sklopljenih brakova za petinu, pa je od ožujka do svibnja prošle godine sklopljeno čak 70% manje brakova u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, ali taj se podatak dosta popravlja. U travnju ove godine sklopljeno je 1293 braka i četiri puta više nego u travnju 2020.

Očekujemo demografsku revitalizaciju, više sklopljenih brakova i živorođene djece, tako da populacijski problemi budu što manji.

Gdje smo u poduzetništvu

Veliki dio našeg poduzetništva još je u rukama države i zato nam je učinkovitost mala. Hrvatski gospodarski sustav ne funkcionira. Veliki novac nas čeka u europskom proračunu i fondovima i na raspolaganju nam je u idućih deset godina gotovo 30 mlrd eura koje treba povući i zaustaviti pad Hrvatske prema dnu EU. Puno je bilo pogrješnih ekonomskih politika i zato nam je gospodarstvo osjetljivo. Očekivao se napredak i zaustavljanje pada među najnerazvijenije države EU, s malim stopama rasta.

Najveći problem hrvatskoga gospodarstva je smanjenje proizvodnih kapaciteta, ulaže se u poboljšanje infrastrukture i zaštitu okoliša. Čeka nas i uvođenje eura kao zajedničke valute, sređivanje bilance, spašavanje gospodarstva i prilagođavanje Europi, kao nužan uvjet za gospodarski razvoj i rast standard građana. Kod nas su male stope rasta, imamo visoki deficit i javni dug, male su plaće i mirovine, a mladi iseljavaju.

Svi od Vlade očekuju reforme, mladi nam odlaze i bojim se da se nikada ne će vratiti. Od MMF-a smo dobili potporu da Hrvatska ima priliku povratiti zdravlje gospodarstvu i uz pomoć EU fondova povećati stope rasta tako da bi rast BDP-a mogao premašiti 6%. Nadamo se da ćemo imati dobre turističke rezultate, a oporavljaju se sektori usluga i investicija. Resursi za brži razvoj postoje, mladi imaju znanja i vještina i nema razloga da brže ne gradimo svoju državu.

Gospodarstvo je temelj razvoja za napredak naše zemlje i zato mladima moramo omogućiti da razvijaju sebe kroz gospodarstvo i bolji standard. Ključno je olakšati investiranje, smanjiti poreze i zadržati mlade. Puno je starih firmi ostalo, razvijaju se, ali stvaraju se nove inovativne i uspješne tvrtke. Tu država mora biti mudrija i jeftinija, pa učinkovito i dugoročno gledati poslovanje, uskladiti zakonodavstvo i ne mijenjati često zakone. Sve se u svijetu mijenja i mora se voditi računa o zaposlenicima da budu zadovoljni i da s ljubavlju rade svoj posao, stalno ulažu u obrazovanje i da zato budu nagrađivani.

Nažalost, puno napretka se svelo na pojedince, na individualnu upornost, a ne na sustav koji bi to poticao. Država puno toga mora srediti, jer su nam nesređene zemljišne knjige, često mijenjamo poreze što odbija investitore, problemi su u pravosuđu i prevelikoj državnoj administraciji. Puno je država Europe bilo iza nas, ali su nas pretekle u svemu, a na nama je da olakšamo investiranje, smanjimo poreze i razmjenjujemo svjetska iskustva.

Po potrošnji i BDP-u po stanovniku s prosjekom od 65% u EU Hrvatska je predzadnja, a lošija je samo Bugarska s 55% europskog prosjeka. Po tom pokazatelju i Rumunjska je prije pet godina bila lošija od Hrvatske, a sada ima 72% EU prosjeka. U prošloj godini najviša razina stvarne individualne potrošnje po Eurostatu zabilježena je u Luksemburgu. Njegov je standard za 31% iznad prosjeka EU, pa slijede Njemačka Danska i druge države. U SAD-u stvarna individualna potrošnja premašuje EU prosjek za 56%.

Tjedni pregled

Krediti kućanstvima bilježe rast u problematičnim kreditima i iznose 7,2%, a kod stambenih je situacija puno bolja. U cjelini je niža gospodarska aktivnost što je utjecalo na prihode kreditnih institucija pa su kamatni prihodi pali 1,7%. Robni izvoz u ožujku je porastao 32,7%, a uvoza 22,9% na godišnjoj razini, a povećao se deficit u vanjsko trgovinskoj robnoj razmjeni za 7,6%. Tečaj je kliznuo ispod 7,50 za euro, a kuna je ojačala prema dolaru pa je tečaj pao na 6,1684 kune za dolar. Likvidnost je porasla i premašila 73 mlrd kuna.

* Diplomirani ekonomist Mijo Jukić potječe iz mnogobrojne obitelji iz Runovića kod Imotskoga. Rođen je 1948. godine. Osnovnu školu završio je u Runovićima, zatim gimnaziju u Imotskom. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. Tijekom studija imao je problema. Kada je 1970. u HNK-u dignuta pobuna protiv prikazivanja predstave ‘Zrinski i njegov lakrdijaš’, njih 13, i to pretežno Imoćana, uhićeno je i kažnjeno visokom novčanom kaznom. Nakon toga došla je 1971. i studentski štrajk.

Tada je bio na Ekonomskom fakultetu i osuđen je na dvije godine zatvora pod optužbom da je bio organizator pobune na svom fakultetu. Vrhovni sud mu je smanjio kaznu za šest mjeseci pa mu je ostalo godinu i pol. Tri mjeseca bio je u Đorđićevoj, a ostalih 15 mjeseci proveo je u zatvoru u Staroj Gradiški. Poslije Đorđićeve, dok je čekao pravomoćnu presudu, iskoristio je vrijeme i diplomirao na ekonomiji. Ubrzo nakon toga otišao je na služenje vojske i nakon tri mjeseca uhitili su ga te priveli u bjelovarski zatvor, a potom u Staru Gradišku. Tamo je bio po samicama, po izolacijama. Tako je za 20 dana izgubio 11 kilograma težine. Zatvorenike su bacali u podrume gdje je bilo žaba, zmija, žohara.

Držali su ih u vodi do koljena. Bila su redovita maltretiranja. Unatoč teškoćama, kako sam kaže, uvijek je bio nasmijan i vedar, jer je imao svoje ideale. Nakon zatvora bio je dva mjeseca kod kuće pa je pošao na dosluženje vojske. Izišao je iz vojske u siječnju 1976. i onda se je zaposlio u Autocentru Merkuru, zatim u Dekoru Zagreb, pa u Croatia osiguranju, dvije godine u Osiguranju Zagreb. Pet godina bio je zamjenik ministra financija, a zatim je radio u Privrednoj banci Zagreb. Bio je i predsjednik Udruge Runovićana u Zagrebu.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrvatsko slovo