Vrček: Mikroplastika i plodnost

vrček
Foto: pharma.unizg.hr

Bilo je samo pitanje vremena kada će znanstvenici povezati mikroplastiku i neplodnost muškaraca. Nakon otkrića tragova mikroplastike u ljudskoj krvi, fecesu, placenti ili majčinu mlijeku, istraživači su pronašli i izmjerili broj plastičnih mikročestica u testisima. S obzirom na to da ljudi plastiku jedu, piju i udišu, očekivana je pravilna raspodjela plastičnih mikročestica u ljudskom organizmu. Od ukupno pet grama plastike (masa jedne kreditne kartice!), koja se nalazi na tjednom meniju prosječnoga čovjeka, jedan dio, dakle, završava u reproduktivnom sustavu, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plastifikacija testisa

Američki su znanstvenici sa sveučilišta u Novom Meksiku detektirali dvanaest vrsta mikroplastike u testisima, s najvećim udjelom polietilena i polivinil-klorida (Toxicological Sciences 2024, 1-6). Ukupna je masa mikroplastike veća od 300 mikrograma po gramu spolnoga tkiva. Istraživači s pravom povezuju prisutnost mikroplastike u testisima sa smanjenim brojem i smanjenom pokretljivošću spermija. Mikroplastika je tako postala još jedan okolišni krivac za pad reproduktivnoga zdravlja muškaraca.

>Vrček: (Bio)etika cijepljenja

Ukradena budućnost

Taj je pad stalan već 50-ak godina, tako da je danas spolna nemoć muškaraca važan ili glavni razlog brakova bez djece. Onih brakova u kojima muž i žena žele imati djecu. Na globalnoj se razini, posebno u zapadnom svijetu, događa upravo ono što su najavili vrsni poznavatelji kemije plodnosti: Theo Colborn, Dianna Dumonski i Pete Myers. U knjizi pod naslovom »Ukradena budućnost« (1996.) upozoravaju da izloženost mnogim kemikalijama ugrožava plodnost, inteligenciju i opstanak. Prije dvije godine Shanna Swan, svjetski poznata epidemiologinja, objavila je knjigu »Odbrojavanje« u kojoj odgovara na pitanje kako moderni svijet inhibira reproduktivni razvoj, narušava mušku plodnost i ugrožava budućnost ljudske rase.

Trojanski konj, tanker i transporter

Stoga ne iznenađuje da je mikroplastika (i nanoplastika) postala dio problema. Iako postoji negativna korelacija količine plastike i spermija u testisima, nije jasno kojim mehanizmom mikroplastika narušava plodnost muškaraca. Moguće je da mikroplastika kao takva (per se) nije hormonski otrov za reproduktivne organe, ali ona posjeduje dva svojstva koja ju čine rizičnom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao prvo, plastika, mikroplastika i nanoplastika materijali su koji u svojoj strukturi sadrže arsenal štetnih kemikalija (parabeni, ftalati, azobojila, stabilizatori, metalni katalizatori) koje se stalno otpuštaju i onečišćuju okolni prostor – rijeku, hranu ili unutrašnje organe. Mikroplastika je poput sićušnoga trojanskoga konja ili tankera natovarenoga sumnjivim kontejnerima. Upravo je kemijski sadržaj mikroplastike najčešći uzrok osakaćene plodnosti.

>Vrček: Komu zapravo treba himalajska sol?

Drugo svojstvo mikroplastike, a posebno nanoplastike, jest velika i aktivna površina na koju se doslovno lijepe naftni derivati, industrijske kemikalije, prašina sa smetlišta ili spalionica smeća, organska otapala, ispušni plinovi… Tako »obogaćena« mikroplastika, poput trasportera, prenosi zloglasne endokrine disruptore i dostavlja ih na konačno odredište – rijeku, hranu ili unutrašnje organe.

I psi jedu plastiku

Znanstvenici su iz Novoga Meksika, u nedavno objavljenoj studiji, pokazali da se mikroplastika nakuplja i u testisima pasa mužjaka. Ni to ne čudi budući da su mikroplastici izložena sva živa bića. Osim toga psi, ponegdje, žive s ljudima, jedu hranu kupljenu na istim trgovačkim policama, udišu zrak iste prostorije… Izmjerena količina plastike u testisima mužjaka ipak je tri puta manja (oko 100 mikrograma po gramu tkiva) od količine toga polimera u testisima muškaraca. To znači da izloženost čovjeka mikroplastici nije samo neizbježan suživot s plastikom, nego je određena količina plastike u tijelu rezultat (ne)pismenosti i stila života.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Vrček: Kemija, fizika, mrtva priroda

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.