Markotić: Nedostatak cjepiva u nerazvijenim dijelovima svijeta može produljiti pandemiju unedogled

Hrvatska je po cijepljenosti stanovništva ispod europskog prosjeka, tek svaki drugi odrasli stanovnik je cijepljen, a građani unatoč tome očekuju da će ovu jesen provesti lakše nego prošlu, bez zatvaranja i ograničenja s kojima smo živjeli proteklih godinu i pol dana.

O tome jesu li takve težnje opravdane, možemo li računati s mirnijim životom u narednim mjesecima te kada bismo se napokon mogli riješiti tereta pandemije Novi list je razgovarao s prof. dr. sc. Alemkom Markotić, a intervju djelomice prenosimo.

Kakvo je stanje u bolnici koju vodite? Koliko raste broj hospitaliziranih, ima li među njima cijepljenih?
Mi smo praktično popunili svoje kapacitete, u pogledu hospitalizacije bolesnika koji su sa srednje teškim i teškim oblicima bolesti, koji se zapravo i hospitaliziraju, a blizu smo i popunjavanja kapaciteta na intenzivnoj jedinici. Veliki postotak je necijepljenih, ta se slika vjerojatno iz dana u dan mijenja, ali sada ih je više od 80 posto. Prema zadnjim podacima koje smo analizirali, bilo je nešto više od 90 posto necijepljenih na intenzivnoj.

Dakle, u pravilu se događa da ako cijepljene osobe i završe na intenzivnoj, to su uglavnom osobe visoke starosne dobi, s teškim komorbiditetima i neki mlađi pacijenti s teškim komorbiditetima. Naravno da se uvijek može dogoditi neka iznimka, ali ovo je ono što najčešće viđamo. I dalje imamo dosta teške kliničke slike, teške oblike bolesti, i osim ovih bolesnika koji su sada na intenzivnoj, barem je još deset kandidata s visokim protokom kisika koji mogu završiti na intenzivnoj.

Stalno se govori o spuštanju dobne granice teže oboljelih. Koliko imate mlađih pacijenata?

Dob hospitaliziranih je nešto niža. Značajan postotak njih je negdje u pedesetim godinama života. Prije nekoliko dana imali smo na jutarnjem sastanku prikaz rendgenskih snimaka gdje su ljudi bili u dobi između 40 i 50 godina, s teškim upalama pluća. Ima dakle i mlađih, ali i onih s visokom dobi.

Vidimo da broj zaraženih počinje ubrzano rasti. Kakva nas jesen čeka?

Sigurno je da nas čeka zahtjevna jesen. Jesen, zima i proljeće su razdoblja kad respiratorne bolesti, dakle bolesti dišnog sustava vladaju. Možemo osim COVID-a očekivati i druge takve bolesti, a sigurno je, sudeći prema tome kako se brojke sad penju, da će biti dosta oboljelih, tim više što je doista jedva nešto više od 50 posto ljudi u Hrvatskoj cijepljeno. Virus nažalost još ima dovoljno prostora da se širi, da cirkulira među necijepljenom populacijom.

Je li vas iznenadio podatak o 30 posto medicinskih sestara koje i dalje nisu cijepljene? Dakle, one su prošle kompletno medicinsko obrazovanje, stekle su sva potrebna saznanja o važnosti cijepljenja, ali se na to ne odlučuju?
Očito da se uvijek može raditi na edukaciji i na dodatnom stjecanju znanja. To je struka koja je iznimno važna u medicini, u zdravstvu, koja je iznimno važna za pacijenta i koja je cijelo vrijeme uz pacijenta. Dakle, liječnici obavljaju određene postupke liječenja, ali sestra je praktično non-stop uz pacijenta. Zato je jako važno da i one budu cijepljene. Sigurna sam, prema onome što znam, da još uvijek postoji određena skepsa među mlađim medicinskim sestrama i tehničarima, između ostalog i zbog nekakvih neosnovanih priča o sterilnosti, na što cjepivo apsolutno ne utječe, ali zato ima podataka da virus utječe. Mislim da se oni na jedan način možda osjećaju i nedodirljivima, a vjerojatno i nemaju dovoljno iskustva. Mislim da ćemo trebati još dodatno raditi na edukaciji da bi ljudi shvatili da je to jako važno, pa i za one službe koje nisu medicinske, ali rade u bolnici. Evo, ja sam sretna da smo mi u našoj bolnici ipak taj postotak necijepljenih sestara sveli na nekih desetak posto, ali neću biti zadovoljna dok svi ne budu cijepljeni.

Europska agencija za lijekove upravo donosi odluku o trećoj dozi cjepiva. Očekujete li da će treću dozu, osim starijih i kroničnih bolesnika, na kraju primiti svi?

Teško je pogađati što će Agencija točno reći. Vrlo vjerojatno će preporuka biti da se treća doza stavi za rizične skupine, za zdravstvene djelatnike i djelatnike u socijali. Istraživanja se i dalje kontinuirano nastavljaju, pa ako se dogodi da epidemiološka situacija bude pogoršana, ako nove studije budu upućivale na to da je puno bolje da veći dio popuacije dobije treću dozu, onda će se vjerojatno ići u tom smislu. U medicini se stalno znanost i znanje razvijaju, i ono što je vrijedilo prekjučer, ne mora nikako vrijediti 100 posto danas. Nove spoznaje idu i dalje, tako da će vjerojatno ići inicijalno takva prva faza, a dalje ćemo vidjeti.

Dio europskih država uveo je cijepljenje djece starije od 12 godina. Može li se dogoditi situacija da o cijepljenju dječje populacije ovisi kraj pandemije?

Što je veća cijepljenost stanovništva, sigurno su i veće šanse da se pandemija brže i bolje zaustavi. U tom smislu, sigurno je važno i cijepljenje djece jer u kompletnoj populaciji, dok god virus ima prostora da se negdje održava i širi, to je njegova šansa za duljom opstojnošću veća. Koliko vidim, u nekim zemljama mladi reagiraju vrlo dobro, kolega iz Portugala je na znanstvenoj platformi rekao da se čak raspravljaju s roditeljima ako su roditelji skeptični oko cijepljenja i da inzistiraju na tome da se cijepe. Dakle, među mlađima očito ima više onih otvorenijeg uma, možda su čak i pragmatičniji. Jednostavno, postoji volja da se cijepe, da se na taj način zaštite i da si olakšaju život.

Koliku ulogu će u nastavku pandemije imati nerazvijeni dio svijeta koji je bez cjepiva? Može li on produžiti pandemiju unedogled?

Sigurno je tako. I to je ono što ističu Svjetska zdravstvena organizacija i druge velike organizacije, da je iznimno važno da bogati ne zaborave na siromašne i nerazvijene zemlje i one u razvoju koje ne mogu osigurati dovoljno cjepiva. Dok god ne bude veliki dio svjetske populacije cijepljeno, nisu ni oni bogati zaštićeni. Davali si oni petu, šestu ili dvanaestu dozu, neće se zaštititi ako dobar dio svijeta ostane i bez prve doze.

Koliko u takvim okolnostima ova pandemija realno može još potrajati? Može li se dogoditi da to bude mjereno godinama?
To nitko ne zna. Sve su opcije moguće, međutim, vjerujemo da sad ipak s obzirom na visok postotak cijepljenosti u jednom dijelu svijeta, da će do idućeg proljeća velik broj onih koji su necijepljeni iskusiti bolest i na taj način, oni koji prežive, stvorit će određenu zaštitu. Kalkulacije su različite, no očekuje se da negdje od idućeg proljeća do iduće jeseni ipak uđemo u neko stabilnije doba. To će ovisiti, naravno, i o postotku ljudi koji će se cijepiti, i o postotku onih koji će se koristiti epidemiološkim mjerama zaštite i provoditi ih, ali i i tome koliko će virus stvarati nove varijante koje neće biti u skladu s postojećim cjepivima. A onda će proizvođači cjepiva morati razmišljati o tome da brzo reagiraju na te nove varijante i da kreiraju cjepiva koja će za njih biti djelotvorna.

Što bi značilo da ulazimo u stabilnije doba? Hoće li to značiti kraj pandemije?

Mislim da nema nikoga na svijetu tko može prognozirati kraj pandemije. Sigurno možemo razmišljati o tome da ne bude veliki broj bolesnih i da se to svede na broj koji će svakih par godina imati slične razmjere kao gripa. Moguće je da će to potaknuti virus da on smanji cirkulaciju, no zasad se to ne događa. Hoće li svijet ipak shvatiti poruke koje mu virus svakodnevno nosi pa ubrzati cijepljenje, to ćemo isto vidjeti.