Može li obitelj mladića preminulog nakon cijepljenja podignuti tužbu?

Foto: fah

U ožujku ove godine preminuo je mladić čiju je smrt HALMED povezao s cijepljenjem protiv covida. Ovo je prvi smrtni slučaj u Hrvatskoj koji se povezuje s cjepivom, prenosi N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Muškarac je, kako je ustanovio HALMED, razvio sindromom tromboze s trombocitopenijom, i to 12 dana nakon cijepljenja.

Taj slučaj komentirao je i Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kaić tvrdi da u Hrvatskoj cijepljenje nije obavezno, pa bi to, po njemu, bio argument zbog kojeg oštećeni cjepivom nemaju šanse za dobivanje tužbe. Kaić se pita i tko bi bio tuženik.

Protiv koga se može podignuti tužba?

Koga bi to obitelj preminulog mogla tužiti? Evo što o tome kaže odvjetnik Josip Mađarić, specijaliziran za zdravstveno pravo i naknade štete u medicini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da, to je nagradno pitanje. Po mojem mišljenju, radi se o dvije strane. Prva je sam proizvođač cjepiva, a druga institucija je država koja je cjepivo naručila, kupila i distribuirala”, kaže Mađarić. Ističe da bi na mjestu obitelji preminulog muškarca bio optimist što se tiče moguće tužbe.

“HALMED je proveo dosta ozbiljnu istragu o cijeloj priči i s vrlo velikom vjerojatnošću može se tvrditi da je smrt tog čovjeka povezana s cjepivom. Ako polazimo s te pozicije, postoji vrlo velika šansa da oni u sporu dobiju naknadu štete za smrt člana obitelji”, dodaje.

Smatra da obitelj treba tražiti naknadu štete, i to objedinjeno, i od proizvođača cjepiva i od Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Najprije ide zahtjev u mirnom postupku za naknadu štete u cilju postizanja nagodbe. A ako to neće ići, a sumnjam da će se postići nagodba, ostaje privatna tužba”, pojašnjava odvjetnik.

Informirani pristanak

Spominje jednu stavku koja je vrlo važna, a to je informirani pristanak. Riječ je o izjavi u kojoj pacijent potpisuje da je upoznat s medicinskim zahvatom i da je upoznat s mogućim nuspojavama. Takav tip pristanka pacijenti u hrvatskom zdravstvenom sustavu potpisuju prilikom svakog medicinskog zahvata, počevši od lokalne narkoze, recimo kod zubara. No, informiranog pristanka prije cijepljenja nema u Hrvatskoj, iako mnoge zemlje ne cijepe bez tog papira.

“Pitanje je jesmo li svi mi koji smo primili cjepivo na adekvatan način upoznati s mogućim nuspojavama, pa i onima koje mogu dovesti do smrtne posljedice. Mišljenja sam da ovakva upozorenja koja se šalju putem medija ne zadovoljavaju pravnu formu informiranog pristanka. Ovo što čujemo u medijima nije standard valjanog informiranog pristanka”, ističe Mađarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potvrđuje da na punktovima za cijepljenje građane nitko ne traži potpisivanje informiranog pristanka. To je definitivno vjetar u leđa mogućim tužbama zbog nuspojava.

“U ovom slučaju ne bi se mogao dio rizika prebaciti na pacijenta. Rizik pada na državu koja je kupila i distribuirala cjepivo te proizvođača”, dodaje.

No, postoji još nekoliko bitnih komponenti.

Proizvođači cjepiva se u tajnim ugovorima ograđuju od odgovornosti

Naime, ugovori između proizvođača cjepiva i Europske komisije, koja u ime država članica Europske unije naručuje cjepivo, tajni su. “Iako su ti ugovori tajni, prema informacijama kojima raspolažem, a koje su dosta provjerene, u svim tim ugovorima stoji da se proizvođači ograđuju od odgovornosti, s obrazloženjem da se radi o prekratkom vremenskom razdoblju da bi se mogle znati nuspojave”, otkriva Mađarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč tome, smatra da to nema utjecaja na treću stranu, a to su potencijalno oštećeni građani.

“U ovom slučaju mi smo treća strana te ugovor između proizvođača i uvoznika ne smanjuje naša prava prema proizvođaču. Pitanje tog ugovora i tajnih klauzula pitanje je pravnog odnosa proizvođača i uvoznika i ne dira naša prava prema proizvođaču. Kako će se oni međusobno obračunati, ne može ići nama na teret. To je njihova stvar.

U svakom slučaju, prema našem zakonu, a i po međunarodnim propisima, mi bismo kao pacijenti imali pravo potraživati naknadu štete i od proizvođača i od uvoznika, tj. distributera, a to je RH. S obzirom na to da nemamo informirani pristanak, mislim da se ne može ni dio rizika prebaciti na pacijenta”, naglašava.

Cijepljenje nije obavezno, pa država s tim nema veze?

Na pitanje ima li veze s tužbama činjenica da u Hrvatskoj nije obavezno cijepljenje, što epidemiolog Kaić smatra bitnim za tužbe, Mađarić smatra da to nema veze. “Država je uvoznik, stavlja nam na mogućnost da se cijepimo i mora biti svjesna svoje odgovornosti. Činjenica da cijepljenje nije obavezno ne abolira državu, ne oslobađa je od odgovornosti”, zaključuje Mađarić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.